Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • wp16 No. 1 pp. 12-14
  • Waswe, Peter Nao Firstfala Pope?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Waswe, Peter Nao Firstfala Pope?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Pablik)—2016
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • “ANTAP LONG DISFALA BIGFALA STON BAE MI WAKEM CHURCH BILONG MI LONG HEM”
  • “IU NAO PETER. . . ”
  • WASWE, POPE NAO HEM CHANGEM PETER?
  • Waswe, Pope Nao “Changem Saint Peter”?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • Hem Lanem Forgiveness From Masta blo Hem
    Garem Sem Faith Olsem Olketa
  • Hem Loyal Nomata Hem Kasem Test
    Garem Sem Faith Olsem Olketa
  • Hem Lanem Wei for Forgive From Masta
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Pablik)—2016
wp16 No. 1 pp. 12-14
Aposol Peter hem story witim Jesus

Waswe, Peter Nao Firstfala Pope?

“Mifala markem Cardinal Jorge Mario Bergoglio, S.J., for kamap pope (Pope Francis). Hem mek-265 pope bihaen long Peter for leadim Church.”—VATICAN INFORMATION SERVICE, VATICAN CITY, MARCH 13, 2013.

“Pope hem garem raet for hem leadim Catholic Church, bikos hem changem Saint Peter, wea Jesus Christ nao markem hem for duim datfala waka.”—THE PRIMACY OF THE BISHOP OF ROME DURING THE FIRST THREE CENTURIES, 1903, BY VINCENT ERMONI.

“Sapos eniwan sei . . . pope bilong Rome hem no changem Peter for leadim Church, mifala sei datfala man hem againstim Church.” —THE FIRST VATICAN COUNCIL, JULY 18, 1870.

STAKA million Catholic raonem world barava agree witim datfala toktok wea Catholic Church talem long 1870, and olketa barava bilivim pope nao changem Peter. Bat waswe, Bible teachim datwan? Waswe, Pope Francis changem aposol Peter? And waswe, Peter nao hem firstfala pope?

“ANTAP LONG DISFALA BIGFALA STON BAE MI WAKEM CHURCH BILONG MI LONG HEM”

Catholic Church sei Matthew 16:16-19 and John 21:15-17 sapotim datfala biliv bilong olketa. Hem tru, olketa scripture hia and olketa nara scripture long Bible showimaot Peter hem garem bigfala waka insaed long Christian kongregeson bihaen Jesus hem dae. And firstaem Jesus meetim hem, nomata nem bilong hem Simon, Jesus kolem hem Peter wea showimaot Jesus hem luksavve hem fit for duim waka. (John 1:42) Bat waswe, Jesus markem hem for hed bilong church?

Long Matthew 16:17, 18, Jesus sei olsem long Peter: “So mi talem long iu, iu nao Peter wea iu olsem wanfala ston. Antap long disfala bigfala ston bae mi wakem church bilong mi long hem.”a Waswe, Jesus hem markem Peter, wanfala man nomoa, for kamap hed bilong “church” or kongregeson bilong hem? Waswe, Peter nao bae leader bilong olketa nara disaepol bilong Jesus? Waswe, datfala toktok wea Jesus talem long Peter mekem olketa nara aposol tingse Jesus markem Peter for leadim olketa? Luk olsem nomoa. Wanfala reason hem bikos bihaen datwan Bible storyim tu-thri taem olketa aposol raoa abaotem hu nao hem important. (Matthew 20:20-27; Mark 9:33-35; Luke 22:24-26) Sapos Jesus hem markem Peter for leader bilong olketa aposol, hard for olketa raoa moa abaotem hu nao hem important.

Waswe, Peter hem tingse hem nao datfala ston wea Jesus storyim? From Peter hem wanfala Jew, taem hem growap hem herem olketa profesi wea story abaotem “ston” or wanfala “ston long kona.” (Isaiah 8:13, 14; 28:16; Zechariah 3:9) Long wanfala leta wea Peter raetem for olketa nara Christian hem sei datfala “ston long kona” hem Jesus Christ, datfala Messiah. Taem Peter hem sei Jesus hem datfala ston, hem iusim datfala Greek word pe’tra (wea hem nao sem word wea Jesus iusim taem hem story abaotem ston long Matthew 16:18).—1 Peter 2:4-8.

Aposol Paul tu hem wanfala man wea faithful for followim Jesus. Waswe, Paul tingse Jesus markem Peter for hed bilong kongregeson? Paul hem sei Peter hem wanfala “bigfala leader” long Christian kongregeson. Bat Paul hem sei olketa narawan tu leadim kongregeson. (Galatia 2:9) Nara samting tu, sapos Jesus markem hem for hed bilong kongregeson, hard for Paul sei hem wanfala long olketa wea leadim kongregeson.

Taem Paul raet abaotem samfala samting wea Peter duim long olketa nara pipol, Paul hem sei: “Mi go long hem and mi barava tok againstim hem bikos wanem hem duim hem no stret.” (Galatia 2:11-14) Paul savve Christ hem no markem Peter or eni nara man wea no perfect for hed bilong church or kongregeson. Hem savve Jesus Christ nao hem faondeson bilong Christian kongregeson. And Paul sei tu, “disfala ston nao hem Christ seleva.”—1 Corinth 3:9-11; 10:4.

“IU NAO PETER. . . ”

So wanem nao Jesus hem minim taem hem sei: “Iu nao Peter wea iu olsem wanfala ston. And antap long disfala bigfala ston bae mi wakem church bilong mi long hem”? For minim disfala verse hem gud for iumi readim olketa nara verse wea stap raonem diswan. Bifor Jesus talem datfala toktok long Peter, wanem nao tufala story abaotem? Firstaem, Jesus hem sei olsem long olketa disaepol bilong hem: “Iufala tingse hu nao mi?” Stretawe Peter hem sei: “Masta, iu nao datfala Messiah. Iu son bilong God wea hem laef.” Jesus praisem Peter and then hem sei hem bae wakem “church” or kongregeson bilong hem antap long disfala “bigfala ston.” Datfala “bigfala ston” nao hem datfala man wea Peter sei hem Messiah, wea hem nao Jesus.—Matthew 16:15-18.

Wanem nao Jesus hem minim taem hem sei: “Iu nao Peter wea iu olsem wanfala ston. And antap long disfala bigfala ston bae mi wakem church bilong mi long hem”?

Staka bigman bilong Church long bifor tu sei Christ nao datfala ston wea Matthew 16:18 hem storyim. Olsem example, long samting olsem 450 C.E., Augustine sei: “Lord hem sei: ‘Antap long disfala ston mi bae wakem Church bilong mi,’ bikos Peter hem talem hem finis: ‘Iu nao Christ, datfala Son bilong God wea laef.’ So bae mi wakem Church bilong mi antap long disfala ston.” Staka taem Augustine hem sei “datfala Ston (Petra) hem nao Christ.”

Sapos olketa Catholic distaem herem Augustine and olketa nara bigman talem Christ nao hem datfala ston, bae olketa sei olketa hia againstim Church. Ulrich Luz, wanfala savveman sei, nomata distaem tu staka pipol wea studyim Bible no bilivim Peter hem datfala ston.

WASWE, POPE NAO HEM CHANGEM PETER?

Aposol Peter no garem datfala title “pope.” Bat go kasem mek-9 century, staka Catholic bishop wea no stap long Rome iusim datfala title “pope.” Nomata olsem, long mek-11 century nomoa Catholic Church sei wanfala bishop long Rome bae kamap pope. Nara samting tu, olketa firstfala Christian no bilivim olketa narawan wea kam bihaen long Peter shud kamap hed bilong church. So hem nao why wanfala savveman, Martin Hengel sei “saed long history and saed long Bible hem no stret for Catholic Church for garem olketa pope for leadim Church.”

So waswe, Peter nao hem firstfala pope? Nomoa. Waswe, samfala nara pope moa kamap bihaen for changem hem? Nomoa. Waswe, disfala teaching bilong Catholic wea sei pope hem hed bilong Church kam from Bible? Nomoa. Bible hem showimaot Jesus nao hem hed bilong kongregeson. (Ephesus 2:20) Dastawe hem gud for iumi wanwan ting raonem disfala kwestin, Waswe, mi insaed long datfala tru kongregeson?

a Long disfala article mifala iusim toktok from Holi Baebol Long Solomon Aelan Pijin.

First Vatican Council of 1869-1870

History Bilong Olketa Pope Bilong Catholic Church

  • 32 C.E.: Jesus talem long Peter, hemseleva nao datfala ston wea hem bae wakem church antap long hem. Hem no markem aposol Peter for duim datwan

  • 55-64: Aposol Paul and Peter raetem samfala leta wea showimaot Jesus nomoa hem faondeson bilong Christian kongregeson

  • 254-257: Stephen, wanfala bishop long Rome sei hem bae leader bilong olketa nara bishop bikos hem nao changem Peter. Bat olketa nara bishop olsem Firmilian of Caesarea and Cyprian of Carthage olketa no agree witim datwan

  • 296-304: Wanfala raeting stap wea garem datfala title “papa,” or “pope” wea storyim olketa bishop bilong Rome

  • 401-500: Nara bishop bilong Rome wea nem bilong hem Leo I, hem iusim Matthew 16:18 for sei hem nao hed bilong olketa nara bishop

  • 501-600: Olketa iusim datfala title papa (pope) for olketa bishop bilong Rome. Bat olketa bishop wea no stap long Rome tu iusim datfala title for olketa seleva go kasem mek-9 century

  • 1075: Gregory VII sei olketa bishop bilong Rome nomoa fit for garem datfala title “pope.” Wanfala savveman sei olketa raeting bilong Gregory VII, datfala Dictatus Papae (Papal Dictates), hem mekem hem “luk olsem olketa pope nao changem Christ”

  • 1870: The First Vatican Council sei “pope bilong Rome hem changem Blessed Peter, wea hem Prince bilong Olketa Aposol, and hem tru Vicar bilong Christ, and Hed bilong Church”

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem