Word Bilong Jehovah Hem Laef
Olketa Main Point From Buk Bilong First Kings
“TAEM raeteous pipol kamap plande, pipol hapi; bat taem eni wicked man hem rul, pipol feel nogud.” (Proverbs 29:2) First Kings hem barava showimaot klia hao disfala toktok hem tru. Disfala buk story abaotem laef bilong Solomon and hem showimaot hao taem hem rul, pipol bilong Israel stap sef and barava garem gud living. First Kings storyim tu wei wea datfala nation hem divaed bihaen Solomon hem dae, and hem storyim 14-fala king wea kamap bihaen, wea samfala rulim Judah and samfala rulim Israel. Tufala long olketa king hia nomoa gohed for faithful long Jehovah. Disfala buk storyim tu sixfala profet, and wanfala hem Elijah.
Jeremiah raetem disfala buk taem hem long Jerusalem and Judah, and olketa samting wea hem raet abaotem happen insaed 129 year, start long 1040 B.C.E. go kasem 911 B.C.E. Taem Jeremiah raetem First Kings, luk olsem hem savve chekim tu olketa nara buk, wanfala long olketa nao hem “buk wea storyim olketa samting wea Solomon duim.” Olketa kaen buk olsem hem no stap distaem.—1 Kings 11:41; 14:19; 15:7.
WISEFALA KING MEKEM PEACE AND GUD LIVING KAMAP
Fastaem, disfala buk bilong First Kings, hem storyim wanfala interesting story abaotem wei wea Adonijah, wanfala son bilong King David, hem trae tekovarem rul bilong dadi bilong hem. Profet Nathan hem kwiktaem duim samting for stopem datfala plan and Solomon, son bilong David, hem nao kamap king. Jehovah hapi long samting wea datfala niu king askem and so hem givim hem wanfala “heart wea wise and garem fasin for luksavve,” and tu, hem givim hem “riches and glory.” (1 Kings 3:12, 13) No eniwan winim wisdom bilong Solomon and no eniwan garem olketa riches olsem hem. Israel barava stap gud and garem peace long datfala taem.
Samfala long olketa building wea Solomon wakem, hem temple bilong Jehovah, and samfala gavman building. Jehovah promis olsem long Solomon: “Mi bae mekem throne bilong Kingdom bilong iu stap ovarem Israel for olowe.” Bat datwan only sapos king hem gohed for obey. (1 Kings 9:4, 5) God warnim hem tu abaotem samting wea bae happen sapos hem no obey. Nomata olsem, Solomon hem tekem staka woman from olketa difren nation for kamap waef bilong hem. Gogo, taem hem kamap olo, olketa woman hia pullim hem for worshipim olketa nara god. Jehovah talem hao kingdom bilong Solomon bae divaed. Hem rul for 40 year and Solomon hem dae long 997 B.C.E. Then Son bilong hem Rehoboam kamap king.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
1:5—Why nao Adonijah trae for kamap king taem David hem laef yet? Bible no talem why nao olsem. Bat tufala brata bilong hem, Amnon and Absalom wea born fastaem long hem, olketa dae finis and luk olsem Chileab, nara son bilong David hem dae tu. So luk olsem hem tingse hem nao fit for kamap king from hem nao born fastaem long olketa nara son bilong David wea laef yet. (2 Samuel 3:2-4; 13:28, 29; 18:14-17) From Adonijah kasem finis sapot bilong Joab, bigman long army, and sapot bilong datfala hae priest Abiathar, luk olsem hem tingse bae hem savve tekova. Bible no talem sapos hem savve long plan bilong David for mekem Solomon kamap king or nomoa. Bat Adonijah no invaetem Solomon and olketa narawan wea loyal long David for kam hipap witim hem taem hem mekem wanfala sakrifaes. (1 Kings 1:9, 10) Diswan showimaot hao luk olsem hem ting long Solomon olsem enemy bilong hem.
1:49-53; 2:13-25—Why nao Solomon killim dae Adonijah bihaen hem forgivim hem? Bath-sheba hem no luksavve, bat Solomon hem luksavve long really tingting bilong Adonijah taem hem askem Bath-sheba for askem king for hem maritim Abishag. Abishag hem concubine bilong David, nomata David no sleep witim hem. Long kastom bilong olketa long datfala taem, man wea changem David nao bae tekem Abishag. Maet Adonijah tingse hem savve kamap king sapos hem maritim Abishag. Solomon luksavve hao Adonijah laek for kamap king so hem talem olketa for killim hem dae.
6:37–8:2—Wanem taem nao olketa dedicatem temple? Olketa finis for wakem temple long mek-eit month long year 1027 B.C.E., long mek-11 year wea Solomon rul. Luk olsem wei for redim datfala temple and putim evri samting insaed hem gohed for 11-fala month. So dedication hem masbi kamap long mek-seven month long year 1026 B.C.E. Buk bilong First Kings hem storyim tu samfala nara waka wea gohed bihaen olketa finisim temple and bifor olketa storyim dedication. Luk olsem diswan for showimaot klia full story abaotem building waka wea olketa duim long datfala taem.—2 Chronicles 5:1-3.
9:10-13—Waswe, wei wea Solomon givim 20 taon long Galilee olsem wanfala present for King Hiram bilong Tyre hem fitim Law Bilong Moses?—Law wea stap long Leviticus 25:23, 24 hem maet for olketa area wea olketa Israelite stap insaed nomoa. Nomata olketa taon wea Solomon givim long Hiram olketa stap insaed spialaen bilong Promis Land, maet olketa difren pipol nao stap insaed. (Exodus 23:31) And tu, maet samting wea Solomon duim hem showimaot hem no obeyim evribit Law, olsem wei wea hem “tekem staka horse for hemseleva” and wei wea hem garem staka waef. (Deuteronomy 17:16, 17) Nomata wanem, Hiram hem no hapi long datfala present. Maet olketa heathen pipol wea stap insaed olketa taon hia no keepim gud, or maet olketa taon hia no stap long area wea hem laekem.
11:4—Waswe, Solomon lusim tingting bilong hem, dastawe hem no faithful taem hem olo? Luk olsem nomoa. Solomon hem young yet taem hem start for rul, and nomata hem rul for 40 year, hem no barava olo tumas taem hem dae. And tu, hem no lusim wei for worshipim Jehovah evribit. Luk olsem hem trae for joinim tru worship witim olketa nara biliv.
Olketa Leson for Iumi:
2:26, 27, 35. Samting wea Jehovah talem hem kamap tru evritaem. Taem Abiathar, wea kam from laen bilong Eli, hem finis for waka olsem priest, diswan fulfillim “samting wea Jehovah talem againstim famili bilong Eli.” Wei wea Zadok, wea kam from laen bilong Phinehas, hem changem Abiathar olsem priest hem fulfillim Numbers 25:10-13.—Exodus 6:25; 1 Samuel 2:31; 3:12; 1 Chronicles 24:3.
2:37, 41-46. Hem danger tumas for iumi tingse iumi savve brekem law bilong God and no kasem panis! Olketa wea chus for go difren from ‘datfala smolfala road wea lead go long laef’ bae kasem nogud samting wea kamap from wei wea olketa no disaed long wisefala wei.—Matthew 7:14.
3:9, 12-14. Jehovah savve ansarem prea bilong olketa servant bilong hem wea prea from heart and askem hem for leadim olketa, givim wisdom, and fasin for minim samting taem olketa duim waka bilong hem.—James 1:5.
8:22-53. Solomon barava talemaot from heart hao hem tinghae tumas long Jehovah—wanfala God wea garem loving-kaeness, wea fulfillim olketa samting wea hem promisim, and wea savve herem olketa prea! Wei for ting raonem toktok bilong Solomon taem hem prea for dedicatem temple, bae mekem iumi tinghae go moa long olketa samting hia and olketa nara fasin bilong God.
11:9-14, 23, 26. Taem Solomon hem olo and hem no obey, Jehovah mekem samfala pipol againstim hem. Aposol Peter hem sei: “God hem againstim praod pipol, bat hem showimaot kaeness wea man no fit for kasem long olketa hambol wan.”—1 Peter 5:5.
11:30-40. King Solomon trae for killim dae Jeroboam bikos long profesi wea Ahijah hem talem abaotem Jeroboam. Diswan barava difren tumas from wei wea hem duim samting 40 year bifor, taem hem no laek for pei bak long Adonijah and olketa narawan wea againstim hem! (1 Kings 1:50-53) Luk olsem tingting bilong hem change bikos hem lusim Jehovah.
WANFALA KINGDOM HEM DIVAED
Jeroboam and olketa pipol kam long King Rehoboam and askem hem for aotem lelebet datfala hevi wea dadi bilong hem, Solomon, putim long olketa. Bat winim wei for lisin long olketa, Rehoboam hem sei bae hem mekem olketa mas kasem moa hevi winim datwan. Tenfala tribe olketa lusim hem and mekem Jeroboam kamap king bilong olketa. Datfala kingdom hem divaed nao. Rehoboam rul ovarem kingdom long south, olketa tribe bilong Judah and Benjamin, and Jeroboam rul ovarem tenfala tribe bilong Israel long north.
For mekem olketa pipol no go long Jerusalem for worship, Jeroboam wakem tufala gold buluka—wanfala long Dan and narawan long Bethel. Nadab, Baasha, Elah, Zimri, Tibni, Omri, Ahab, and Ahaziah, olketa nao samfala long olketa king wea rulim Israel bihaen Jeroboam. Olketa king wea rul ovarem Judah bihaen Rehoboam hem nao, Abijam, Asa, Jehoshaphat, and Jehoram. Olketa profet wea stap long taem bilong olketa king hia, hem Ahijah, Shemaiah, Jehu, Elijah, Micaiah, and wanfala profet wea olketa no talem nem bilong hem.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
18:21—Why nao evri pipol stap kwaet taem Elijah askem olketa for chus for followim Jehovah or Baal? Maet olketa feel guilty from olketa luksavve olketa nating faithful for worshipim Jehovah nomoa, olsem wanem hem askem olketa for duim. Or maet conscience bilong olketa no waka nao, so olketa tingse hem stret nomoa for worshipim Baal and long semtaem worshipim Jehovah. Bihaen Jehovah showimaot paoa bilong hem nomoa, olketa sei: “Jehovah nao hem trufala God! Jehovah nao hem trufala God!”—1 Kings 18:39.
20:34—Bihaen Jehovah mekem Ahab winim olketa bilong Syria, why nao Ahab no killim dae Ben-hadad, king bilong Syria? Winim wei for killim dae Ben-hadad, Ahab mekem wanfala agreement witim hem for tekem samfala area long Damascus, kapitol taon bilong Syria. Luk olsem diswan for mekem hem ranem bisnis long there. Bifor, dadi bilong Ben-hadad hem garem tu olketa area long Samaria for duim bisnis. So, Ahab no killim dae Ben-hadad bikos hem laek for duim bisnis long Damascus.
Olketa Leson for Iumi:
12:13, 14. Taem iumi mas disaedem olketa barava important samting, iumi shud askem advaes bilong olketa wea wise and mature, wea savve gud long Bible, and tinghae long olketa Bible principle.
13:11-24. Sapos wanfala brata or sista nao talem iumi samfala advaes or idea, bat hem no here stret, iumi mas markem samting olketa talem witim wanem Word bilong God hem talem.—1 John 4:1.
14:13. Jehovah savve lukluk gud long iumi for faendem eni gud samting long iumi. Nomata sapos datfala samting wea gud hem smol nomoa, hem savve mekem datwan grow taem iumi trae hard for servem hem.
15:10-13. Iumi mas no fraet for rejectim apostate tingting and iumi mas mekhae long tru worship.
17:10-16. Datfala widow long Zarephath hem luksavve hao Elijah hem wanfala profet and hem welkamim hem. Jehovah blessim hem from wei wea hem showimaot faith olsem. Distaem tu, Jehovah lukim olketa samting iumi duim from iumi garem faith, and hem givim reward long olketa wea sapotim Kingdom waka long plande difren wei.—Matthew 6:33; 10:41, 42; Hebrews 6:10.
19:1-8. Taem pipol strong for againstim iumi, iumi savve trustim hao Jehovah bae sapotim iumi.—2 Corinthians 4:7-9.
19:10, 14, 18. Olketa trufala worshiper bilong Jehovah no stap seleva enitaem. Jehovah stap witim olketa and olketa garem tu olketa brata and sista evriwea long world.
19:11-13. Jehovah hem no wanfala samting long earth, olsem wind, and olketa nara natural samting.
20:11. Taem Ben-hadad tok praod abaotem wei wea hem bae distroem Samaria, king bilong Israel hem sei long hem: “No letem man wea start for werem kaleko for faet, tok praod abaotem hemseleva olsem man wea start for tek aotem kaleko for faet” bihaen hem win. Taem iumi duim wanfala niu samting, iumi mas stap klia long wei bilong man wea tok praod for ova tumas for trustim seleva.—Proverbs 27:1; James 4:13-16.
Barava Helpem Iumi
Taem Moses hem talem Law long olketa Israelite long Maunt Sinai, Moses sei olsem long olketa: “Lukim, mi putim front long iufala tuday blessing and curse: blessing, only sapos iufala bae obeyim olketa komandment bilong God bilong iufala Jehovah wea mi komandim long iufala tuday; and curse, sapos iufala no obeyim olketa komandment bilong God bilong iufala Jehovah and iufala go difren from wanem mi komandim for iufala tuday.”—Deuteronomy 11:26-28.
Buk bilong First Kings barava showimaot klia long iumi hao diswan hem barava tru! Olsem iumi lukim, disfala buk hem teachim iumi plande nara important samting tu. Tru nao, message hia hem laef and garem paoa.—Hebrews 4:12.
[Piksa long page 29]
Datfala temple and olketa nara building wea Solomon wakem
[Piksa long page 30]
Bihaen Jehovah showimaot paoa bilong hem, pipol singaot olsem: “Jehovah nao hem trufala God!”