Mekem Grow Trufala Hambol Fasin
“Bae iu sevem pipol wea hambol.”—2 SAMUEL 22:28.
1, 2. Long wanem wei nao plande ruler bilong world olketa semsem?
OLKETA pyramid long Egypt showimaot fasin bilong olketa man wea rulim datfala land bifor. Olketa nara bigman long history hem Sennacherib from Assyria, Alexander the Great from Greece, and Julius Caesar from Rome. Olketa ruler hia olketa semsem long wanfala wei. Olketa no garem trufala hambol fasin.—Matthew 20:25, 26.
2 Waswe, olketa ruler hia garem wei for go lukaotem eni man nating wea stap anda long olketa wea needim comfort? Barava nomoa nao! And hem hard for iumi bilivim tu hao olketa bae go long haos bilong olketa man nating for encouragem olketa wea kasem bigfala hevi. Tingting bilong olketa hem barava difren from wei wea Jehovah God, datfala Barava Hae Ruler bilong universe hem ting long olketa man!
Nambawan Example Bilong Hambol Fasin
3. Hao nao datfala Barava Hae Ruler hem deal witim olketa man?
3 Nomata Jehovah hem barava hae and nambawan, ‘eye bilong hem lukluk raonem full earth for showim strong bilong hem for olketa wea lovem hem witim full heart.’ (2 Chronicles 16:9) And wanem nao Jehovah duim taem hem faendem olketa worshiper bilong hem wea kasem bigfala hevi from olketa difren kaen hard taem? Long tokpiksa wei, hem “stap” witim olketa hia thru long holy spirit bilong hem mekem hem savve ‘strongim olketa wea wikdaon and strongim heart bilong man wea kasem hevi.’ (Isaiah 57:15) Long wei olsem, olketa wea worshipim hem kasem bak strong for gohed servem hem witim hapi. Datwan nao showimaot God hem barava hambol!
4, 5. (a) Hao nao man wea raetem psalm hem ting abaotem wei bilong God for rul? (b) Wanem nao hem minim taem Bible sei God hem “hambol for lukluk kam daon” for helpem “man nating”?
4 No eniwan long universe hem hambol for helpem olketa man wea sin olsem datfala Sovereign Lord. Man wea raetem psalm fit for sei: “Jehovah hem hae winim olketa nation; glory bilong hem hae winim skae. Hu nao olsem God bilong iumi Jehovah, datwan wea stap long ples antap? Hem hambol for lukluk kam daon long skae and earth, and hem mekem man nating wea foldaon long graon for standap; hem raisimap poor man from ples bilong asis.”—Psalm 113:4-7.
5 For “hambol for lukluk kam daon” hem minim for man kam daon from hae position bilong hem for deal witim samwan wea moa low. Hem nao samting wea hambol God bilong iumi duim wea showimaot hem lovem and tingim need bilong olketa wea worshipim hem wea no perfect!—2 Samuel 22:36.
Why Jesus Hem Hambol
6. Wanem nao Jehovah duim wea barava showimaot hambol fasin?
6 Taem God sendem firstborn Son bilong hem wea hem barava lovem for born long earth and kamap wanfala man wea bae sevem olketa man, datwan hem wei for showimaot hambol fasin and love wea winim eni narawan. (John 3:16) Jesus teachim iumi truth abaotem Dadi bilong hem long heven and then hem sakrifaesim laef bilong hem olsem wanfala perfect man for tekem awe “sin bilong world.” (John 1:29; 18:37) From Jesus followim long perfect wei olketa fasin bilong Dadi bilong hem, wea insaed diswan hem hambol fasin bilong Jehovah tu, hem willing for duim samting wea God askem. Datwan nao nambawan example bilong hambol fasin and love wea samwan wea God creatim hem showimaot. No evriwan tinghae long hambol fasin bilong Jesus and olketa enemy ting long hem olsem “wanfala barava man nating.” (Daniel 4:17) Nomata olsem, aposol Paul luksavve hao olketa Christian shud followim example bilong Jesus, wea minim, olketa mas deal witim narawan long hambol wei.—1 Corinthians 11:1; Philippians 2:3, 4.
7, 8. (a) Hao nao Jesus lane for hambol? (b) Jesus invaetem olketa wea maet kamap olketa disaepol bilong hem for duim wanem?
7 Paul mekhae long nambawan example bilong Jesus taem hem raet: “Garem sem tingting wea Christ Jesus garem, wea, nomata hem wanfala spirit olsem God, hem nating ting for aftarem wei for semsem witim God. Nomoa, bat hem lusim hae position and kamap olsem wanfala slave and hem kamap olsem wanfala man. Winim datwan, taem hem kamap olsem wanfala man, hem mekem hemseleva hambol and obey, nomata diswan minim hem mas dae long wanfala post.”—Philippians 2:5-8.
8 Maet samfala laek for savve, ‘Hao nao Jesus lanem hambol fasin?’ Hem nao nambawan samting wea hem lanem from hem fren gud witim Dadi bilong hem long heven for staka billion year, wea insaed datwan hem serve olsem “nambawan wakman” bilong God taem tufala creatim evri samting. (Proverbs 8:30) Bihaen Adam and Eve againstim God long Eden, disfala Firstborn son lukim hambol wei wea Dadi bilong hem deal witim olketa man wea sin. From diswan, taem Jesus stap long earth, hem showimaot semkaen hambol fasin olsem Dadi bilong hem, and hem sei: “Karem yoke bilong mi and lanem samting from mi, from mi garem kwaet fasin and mi hambol long heart, and iufala bae faendem samting for strongim soul bilong iufala.”—Matthew 11:29; John 14:9.
9. (a) Wanem nao fasin bilong olketa pikinini wea Jesus laekem tumas? (b) Jesus iusim wanfala smol pikinini for teachim wanem samting?
9 From Jesus garem trufala hambol fasin, olketa pikinini no fraet long hem, bat olketa laek go long hem. Hem showimaot hao hem lovem olketa pikinini and hem spendem taem witim olketa. (Mark 10:13-16) Wanem nao fasin bilong olketa pikinini wea Jesus laekem tumas? For sure, olketa garem samfala fasin wea olketa full-grown disaepol bilong hem no showimaot evritaem. Evriwan savve hao olketa smol pikinini ting long pipol wea full-grown olsem olketa moa hae. Wei wea olketa pikinini askem staka kwestin pruvim diswan hem tru. Tru nao, taem iumi markem olketa pikinini witim olketa bigman, iumi lukim hao olketa pikinini no kwiktaem kamap praod, bat olketa moa willing for lane winim olketa full-grown man. Wantaem, Jesus kolem kam wanfala smol pikinini and sei long olketa follower bilong Hem: “Sapos iufala no change and kamap olsem olketa smol pikinini, iufala bae nating savve go insaed long kingdom bilong heven.” Hem sei moa: “Eniwan wea bae kamap hambol olsem disfala smol pikinini, hem nao nambawan long kingdom bilong heven.” (Matthew 18:3, 4) Jesus talem disfala rul: “Eniwan wea mekem hemseleva hae bae kasem shame and man wea mekem hemseleva hambol bae kamap hae.”—Luke 14:11; 18:14; Matthew 23:12.
10. Bae iumi storyim olketa wanem kwestin?
10 Datfala tru samting mekem samfala important kwestin kamap. Wanfala important samting for mekem iumi kasem laef olowe hem trufala hambol fasin, bat why nao samfala taem olketa Christian faendem hem hard for hambol? Why nao hem hard for iumi daonem feeling for praod, and deal witim olketa hard samting long hambol wei? And wanem nao savve helpem iumi win for showimaot trufala hambol fasin?—James 4:6, 10.
Why Hem Hard for Hambol
11. Why nao iumi no sapraes hao iumi faendem hem hard for garem hambol fasin?
11 Sapos iu faendem hem hard for garem hambol fasin, hem no iu nomoa wea faendem hem hard. Long 1920, disfala magasin storyim kaonsel from Bible saed long disfala need for hambol, and hem sei: “From iumi lukim hao Lord hem tinghae long hambol fasin, datwan shud encouragem evri tru disaepol for mekem grow disfala fasin evriday.” Then hem tok stret olsem: “Nomata Bible givim iumi kaonsel olsem, luk olsem wei for no perfect hem barava mekem hem moa hard for iumi olketa wea servem Lord for showimaot hambol fasin winim eni nara fasin.” Datfala toktok hem mekhae long wanfala reason why olketa tru Christian faendem hem hard for garem hambol fasin—sin hem mekem iumi barava laekem pipol for praisem and tinghae long iumi. Diswan hem bikos iumi olketa pikinini bilong Adam and Eve wea tufala sin and wea letem olketa selfish feeling winim olketa.—Romans 5:12.
12, 13. (a) Hao nao world mekem hem hard for olketa Christian showimaot hambol fasin? (b) Hu nao mekem hem moa hard for iumi showimaot hambol fasin?
12 Maet nara reason why iumi faendem hard for showimaot hambol fasin hem bikos iumi stap long world wea encouragem pipol for trae winim narawan. Wanfala main goal bilong disfala world hem feeling for laek satisfaem “samting wea body [wea sin] wantem and samting wea eye wantem and wei for show-off witim samting wea man garem.” (1 John 2:16) Winim wei for letem olketa goal bilong world affectim iumi, olketa disaepol bilong Jesus shud keepim eye simpol and mekem wei for duim will bilong God hem main samting.—Matthew 6:22-24, 31-33; 1 John 2:17.
13 Mek-thri reason why hem hard for mekem grow and showimaot hambol fasin, hem bikos Satan, datfala first wan wea praod tumas, hem nao ruler bilong disfala world. (2 Corinthians 4:4; 1 Timothy 3:6) Satan pullim pipol for garem olketa wicked fasin olsem hem. Olsem example, hem laekem Jesus for worshipim hem, and hem sei sapos hem duim datwan, hem bae givim Jesus “evri kingdom bilong world and glory bilong olketa.” From Jesus hambol evribit, hem barava rejectim datwan. (Matthew 4:8, 10) Long semkaen wei, Satan putim temptation front long olketa Christian for lukaotem glory for olketa seleva. Bat olketa Christian wea hambol trae hard for followim example bilong Jesus and olketa givim praise and honor long God.—Mark 10:17, 18.
Mekem Grow and Showimaot Trufala Hambol Fasin
14. Wanem nao “laea hambol fasin”?
14 Long leta bilong hem for olketa long Colossae, aposol Paul givim warning abaotem wei for man act olsem hem hambol for mekem nara pipol tinghae long hem. Paul kolem diswan “laea hambol fasin.” Olketa wea act olsem olketa hambol, olketa no spiritual pipol, bat olketa showimaot hao olketa praod nomoa. (Colossians 2:18, 23) Jesus storyim samfala example bilong olketa wea act olsem olketa hambol. Hem tok strong againstim olketa Pharisee for wei wea olketa talem prea for show-off nomoa and for wei wea olketa mekem feis bilong olketa luk sorre mekem nara pipol lukim. Bat, for God acceptim olketa prea bilong iumi wanwan, iumi mas talem long hambol wei.—Matthew 6:5, 6, 16.
15. (a) Wanem nao iumi savve duim for keepim hambol tingting? (b) Hu nao samfala wea showimaot gud example bilong hambol fasin?
15 Samting wea helpem olketa Christian for garem trufala hambol tingting evritaem hem wei for lukluk gud long tufala best example bilong hambol fasin, Jehovah God and Jesus Christ. For duim diswan olketa mas evritaem studyim Bible and olketa Bible study pablikeson wea “faithful and wise slave” provaedem. (Matthew 24:45) Diswan hem barava important for olketa Christian overseer, mekem “heart [bilong olketa] no apim hemseleva winim olketa brata bilong [olketa].” (Deuteronomy 17:19, 20; 1 Peter 5:1-3) Ting raonem example bilong olketa wea kasem blessing for hambol tingting bilong olketa, olsem Ruth, Hannah, Elizabeth, and plande narawan. (Ruth 1:16, 17; 1 Samuel 1:11, 20; Luke 1:41-43) Tingim tu, gudfala example bilong plande man wea garem bigfala responsibility bat wea keepim hambol fasin taem olketa servem Jehovah, olsem David, Josiah, John Baptaesa, and aposol Paul. (2 Chronicles 34:1, 2, 19, 26-28; Psalm 131:1; John 1:26, 27; 3:26-30; Acts 21:20-26; 1 Corinthians 15:9) And waswe long staka example bilong olketa wea hambol insaed Christian kongregeson distaem? For ting raonem olketa example hia savve helpem olketa tru Christian for garem “hambol tingting taem [olketa] deal witim each other.”—1 Peter 5:5.
16. Hao nao Christian ministry helpem iumi for garem hambol fasin?
16 For share evritaem long Christian ministry tu savve helpem iumi for hambol. Hambol tingting savve mekem iumi story gud witim pipol wea iumi no savve long olketa long haos-tu-haos ministry and long olketa nara ples. Diswan hem barava tru taem olketa haosholder no interest or no kaen taem iumi sharem Kingdom message witim olketa. Plande taem pipol kwestinim olketa biliv bilong iumi, and hambol fasin savve helpem Christian for evritaem ansarem olketa kwestin “witim kwaet fasin and bigfala respect.” (1 Peter 3:15) Samfala hambol servant bilong God muv go long olketa difren ples for helpem pipol wea garem difren kastom and living. Olketa minister olsem maet need for hambol for deal witim wei for lanem wanfala niu languis wea hem no isi, mekem olketa savve helpem pipol wea olketa laek sharem gud nius witim olketa. Olketa barava fit for kasem praise!—Matthew 28:19, 20.
17. Iumi needim hambol fasin for duim olketa wanem Christian responsibility?
17 Hambol fasin mekem plande savve putim narawan firstaem long samting wea olketa seleva interest long hem. Olsem example, wanfala Christian dadi mas hambol for leavim samting wea hem laek duim mekem hem garem taem for conductim gudfala Bible study witim olketa pikinini bilong hem. Hambol fasin savve helpem olketa pikinini tu for honorim and obeyim parents bilong olketa wea no perfect. (Ephesians 6:1-4) Plande taem olketa waef wea garem hasband wea no biliv need for hambol taem olketa trae for helpem hasband acceptim truth long wei for garem ‘klinfala fasin witim wei for showimaot bigfala respect.’ (1 Peter 3:1, 2) Iumi need for hambol and garem love wea no selfish tu taem iumi lukaftarem parents wea sik and olo.—1 Timothy 5:4.
Hambol Fasin Savve Stretem Olketa Problem
18. Hao nao hambol fasin savve helpem iumi for stretem olketa problem?
18 No eni man wea servem God hem perfect. (James 3:2) Samfala taem, difren tingting or wei for minim narawan rong savve mekem problem kamap midolwan tufala Christian. Maet wanfala hem garem gudfala reason for komplen abaotem narawan. Plande taem, for stretem olketa problem olsem, hem gud for followim disfala kaonsel: “Gohed for patient witim each other and willing for forgivim each other sapos eniwan garem reason for komplen againstim narawan. From Jehovah hem willing for forgivim iufala, iufala mas duim olsem tu.” (Colossians 3:13) Hem tru, hem no isi for followim datfala advaes, bat hambol fasin savve helpem man for duim datwan.
19. Wanem nao iumi mas tingim taem iumi story witim samwan wea mekem iumi feel nogud?
19 Samfala taem, maet wanfala Christian feel olsem wanfala problem hem serious tumas and hard for hem forgetim. Sapos olsem, hambol fasin bae helpem hem for go story witim man wea hem tingse hem spoelem hem, witim goal for mek peace. (Matthew 18:15) Wanfala reason why samfala taem olketa problem gohed midolwan olketa Christian hem bikos wanfala, or maet tufala evriwan, praod tumas and no laek for sei olketa nao rong. Or maet datwan wea go for story witim narawan hem duim long wei for accusim hem and mekem hemseleva luk raeteous. Long narasaed, trufala hambol fasin savve barava help for stretem plande problem.
20, 21. Wanem nao wanfala main samting wea savve helpem iumi for garem hambol fasin?
20 Wanfala important samting wea savve helpem iumi for garem hambol fasin hem for prea long God for help and spirit bilong hem. Bat no forgetim hao “God . . . showimaot kaenfala fasin wea man no fit for kasem [and holy spirit tu] long olketa hambol wan.” (James 4:6) So sapos problem kamap midolwan long iu and nara Christian, prea for Jehovah helpem iu talemaot long hambol wei eni mistek bilong iu, nomata big or smol, wea mekem datfala problem kamap. Sapos narawan wea mekem iu feel nogud hem sei, “Mi sorre nao,” then showimaot hambol fasin long wei for forgivim hem. Sapos datwan hem hard, prea long Jehovah for aotem from heart bilong iu eni feeling for praod tumas.
21 Wei for savve long olketa gud samting wea kamaot from hambol fasin shud muvim iumi for mekem grow and keepim disfala nambawan fasin. For helpem iumi duim datwan, iumi garem nambawan example bilong Jehovah God and Jesus Christ! No forgetim disfala promis from God: “Samting wea kamaot from hambol fasin and wei for fraet long Jehovah hem richfala samting and glory and laef.”—Proverbs 22:4.
Olketa Point for Ting Raonem
• Hu nao olketa nambawan example bilong hambol fasin?
• Why nao hem hard for mekem grow hambol fasin?
• Wanem nao savve helpem iumi for hambol?
• Why nao hem barava important for no lusim hambol fasin?
[Piksa long page 26]
Jesus garem trufala hambol fasin
[Piksa long page 28]
World encouragem pipol for trae for winim olketa narawan
[Credit Line]
WHO photo by L. Almasi/K. Hemzǒ
[Piksa long page 29]
Hambol fasin helpem iumi for story witim pipol wea iumi no savve long olketa long ministry
[Olketa Piksa long page 30]
Iumi savve stretem olketa problem long wei for showimaot love and hambol for forgive
[Piksa long page 31]
Olketa Christian savve showimaot hambol fasin long plande difren wei