Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w07 7/1 pp. 7-11
  • Jehovah ‘Wakem Iumi Long Nambawan Wei’

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Jehovah ‘Wakem Iumi Long Nambawan Wei’
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2007
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Nambawan Design Bilong Body Bilong Iumi
  • Mind Bilong Iumi Hem Barava Spesol
  • For Garem Faith Hem Minim Wanem?
  • Lukaotem Help From Creator Bilong Iumi!
  • Stap Anda Long Nambawan Creator Bilong Iumi!
  • Iu Wakem Mifala Long Nambawan Wei
    Christian Laef and Ministry Bilong Iumi—Meeting Buk—2016
  • “Teachim Mi for Duim Wanem Iu Laekem”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
  • Depend Long Spirit Bilong God Taem Iu Deal Witim Change Long Laef
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
  • Duim Samting wea Wise and Fraet Long God!
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2007
w07 7/1 pp. 7-11

Jehovah ‘Wakem Iumi Long Nambawan Wei’

“Iu wakem mi long barava spesol and nambawan wei.”​—PSALM 139:14.

1. Why nao plande pipol wea ting raonem creation sei God nao wakem olketa nambawan samting long earth?

PLANDE nambawan creation stap long earth. Hao nao evri samting hia kamap? Samfala pipol bilivim hao no eni Creator wea garem bigfala savve hem wakem olketa samting hia. Olketa narawan sei sapos iumi biliv olsem, datwan bae mekem iumi no minim gud olketa samting long creation. Olketa sei evri samting wea laef long earth no savve kamap seleva nomoa, bikos olketa samting hia barava narawe, nambawan, and staka didifren kaen creation nao stap. Long tingting bilong plande pipol, and samfala scientist tu, staka pruv showimaot hao wanfala Creator wea kaen, wise, and garem bigfala paoa nao hem wakem full universe.a

2. Wanem nao muvim David for praisem Jehovah?

2 David wea king long Israel bifor hem wanfala man wea barava bilivim hao Creator hem fit for kasem praise from Hem wakem olketa nambawan samting. Nomata David stap long taem wea pipol no savve long staka samting abaotem science olsem distaem, hem luksavve hao God nao wakem olketa nambawan creation wea stap raonem hem. David savve lukluk long wei wea God wakem body bilong hem nomoa and datwan bae muvim hem for barava respectim savve bilong God for creatim samting. Hem raet olsem: “Bae mi praisem iu bikos iu wakem mi long barava spesol and nambawan wei. Mi barava savve hao olketa samting wea iu wakem hem nambawan.”​—Psalm 139:14.

3, 4. Why nao hem important for each wan long iumi barava ting raonem olketa samting wea Jehovah hem wakem?

3 Wei wea David barava ting raonem creation mekem hem biliv strong hao wanfala Creator hem stap. Distaem, olketa subject long skul, television, radio, and olketa niuspepa fulap witim olketa difren idea abaotem wei wea man hem start, and diswan spoelem biliv bilong pipol. For mekem iumi garem faith olsem David, iumi tu mas barava ting raonem creation. Hem danger samting tumas for iumi letem tingting and biliv bilong nara pipol for affectim iumi, especially abaotem olketa important samting olsem wei wea wanfala Creator hem stap and wei wea evri samting start kam from hem.

4 Nara samting tu, wei for ting raonem olketa samting wea Jehovah wakem hem strongim wei wea iumi lovem and tinghae long hem and mekem iumi trustim hao hem bae duim samting wea hem promisim for future. Datwan savve muvim iumi for savve gud go moa long Jehovah and for servem hem. Bae iumi storyim wei wea science distaem hem barava pruvim samting wea David luksavve long hem, wea hem nao wei wea God ‘wakem iumi long nambawan wei.’

Nambawan Design Bilong Body Bilong Iumi

5, 6. (a) Hao nao laef bilong iumi evriwan start? (b) Wanem nao waka bilong olketa kidney bilong iumi?

5 “Iu nao wakem olketa kidney bilong mi taem mi stap haed insaed bele bilong mami bilong mi.” (Psalm 139:13) Laef bilong iumi evriwan start insaed bele bilong mami bilong iumi olsem wanfala cell wea barava smol fogud. Datfala cell wea man mas iusim microscope for lukim hem garem staka difren part insaed long hem! Hem kwiktaem for grow. Long end bilong mek-tu month wea iu insaed bele bilong mami, olketa main organ long body bilong iu stap nao, olsem tufala kidney bilong iu. Taem iu born, tufala kidney bilong iu redi finis for klinim blood bilong iu long wei for aotem olketa rabis and extra wata bat long semtaem keepim olketa gudfala samting wea body hem needim. Sapos tufala kidney bilong full-grown man hem waka gud, evri 45 minute olketa savve klinim 5-fala liter bilong wata insaed blood bilong iu!

6 Olketa kidney bilong iu savve kontrolem haomas mineral and acid stap insaed blood bilong iu, and tu, blood pressure bilong iu. Olketa duim plande nara important waka tu, olsem for changem vitamin D long nara samting for helpem olketa bon bilong iumi grow gud, and for mekem body wakem datfala hormone wea olketa kolem erythropoietin. Disfala hormone nao hem helpem body for wakem olketa niufala red blood cell insaed olketa bon bilong iu. Dastawe pipol barava sapraes long waka bilong olketa kidney!b

7, 8. (a) Storyim hao wanfala baby hem start for grow insaed bele bilong mami. (b) Hao nao wei wea baby hem grow insaed bele hem olsem hem “grow long olketa deepfala ples long earth”?

7 “Taem mi stap long ples wea man no savve lukim and taem mi grow long olketa deepfala ples long earth, iu lukim olketa bon bilong mi.” (Psalm 139:15) Datfala first cell hem divaed long staka cell and olketa cell hia gohed for divaed tu. Gogo, olketa cell hia start for kamap olketa cell for duim difren waka, olsem for kamap olketa nerve cell, masol cell, skin cell, and narakaen cell. Olketa semkaen cell join tugeta for kamap olketa tissue and then olketa tissue hia join tugeta for kamap olketa organ. Olsem example, long mek-thri week bihaen iu start insaed bele bilong mami, evri bon bilong iu start for grow. Long mek-seven week wea iu insaed bele bilong mami, iu tu and haf centimeter nomoa, bat evri 206 bon wea iu bae garem taem iu full grown hem stap finis, nomata olketa barava smol and soft yet.

8 Disfala nambawan wei wea iu grow and change hem happen insaed bele bilong mami bilong iu. Hem olsem iu grow long deepfala ples long earth wea man no savve lukim. Tru nao, kam kasem distaem, olketa man no savve long plande samting yet abaotem wei wea iumi grow. Olsem example, olketa no savve wanem nao kosim samfala gene insaed olketa cell bilong iu for divaed and kamap olketa difren part bilong body. Maet gogo olketa scientist bae savve long diswan, bat olsem next samting wea David hem talem, Jehovah wea wakem iumi hem savve finis abaotem diswan.

9, 10. Hao nao wei wea baby hem grow insaed bele bilong mami, hem ‘stap finis insaed buk’ bilong God?

9 “From taem wea mi just start nomoa insaed bele, iu lukim mi finis, nomata taem olketa part bilong body kamap and taem no eniwan hem grow yet, iu raetem finis evri part hia insaed buk bilong iu.” (Psalm 139:16) Datfala first cell bilong iu hem garem evri information abaotem full body bilong iu. Disfala information hia hem kontrolem wei wea olketa cell grow and change taem iu insaed bele bilong mami for naenfala month. And tu, hem kontrolem wei wea olketa cell grow and change for winim 20 year bihaen iu born. Long olketa year hia, body bilong iu grow and change long olketa difren wei followim datfala information insaed long firstfala cell.

10 David hem no savve abaotem olketa cell and gene, and hem no garem eni microscope tu for lukim olketa sismol samting. Bat hem luksavve hao wei wea body bilong hem grow hem pruvim samwan nao planim evri samting hia firstaem. Maet David garem lelebet savve abaotem wei wea baby grow insaed bele bilong mami, dastawe hem luksavve hao each step hem followim design and schedule wea stap finis. David hem storyim hao God “raetem finis” disfala design insaed “buk” bilong Hem.

11. Wanem nao mekem iu luk olsem parents bilong iu?

11 Distaem, olketa man faendemaot hao olketa gene bilong iu nao mekem iu for luk olsem parents and olketa laen dadi bilong iu, olsem wei wea iu tol or short, lukluk bilong iu, kala bilong eye and hair bilong iu, and plande nara samting. Each cell bilong iu garem staka thousand gene insaed, and each gene hia hem part bilong wanfala longfala chain wea olketa kolem DNA (deoxyribonucleic acid). Hem olsem Jehovah “raetem” wanfala building plan for body bilong iu insaed DNA bilong iuseleva. Each taem olketa cell bilong iu divaed for kamap olketa niu cell or for changem olketa old wan, DNA bilong iu sendem olketa building plan hia go long olketa niu cell, and diswan mekem iu stap laef and mekem lukluk bilong iu no change tumas. Datwan barava showimaot paoa and wisdom wea Creator bilong iumi long heven hem garem!

Mind Bilong Iumi Hem Barava Spesol

12. Long wanem wei nao olketa man barava difren from olketa animal?

12 “Tingting bilong iu hem barava spesol long mi! Tru nao, God, tingting bilong iu barava staka tumas! Sapos mi trae for kaontem, olketa staka tumas winim sandbis.” (Psalm 139:17, 18a) Jehovah wakem olketa animal tu long nambawan wei, and samfala animal savve duim olketa samting wea olketa man no fit for duim. Bat God hem givim olketa man wei for tingting gud raonem samting wea winim olketa animal. Wanfala science buk hem sei olsem: “Nomata iumi olketa man semsem olsem olketa animal long plande wei, iumi nao difren winim eni nara samting wea laef long earth, bikos iumi savve toktok and tingting. Nara samting wea mekem iumi difren hem from iumi interest tumas for faendemaot olketa samting abaotem iumiseleva. Iumi savve askem olketa kwestin olsem: Long wanem wei nao God designim body bilong iumi olketa man? Iumi olketa man start kam hao?” For sure David tu ting raonem olketa kwestin hia.

13. (a) Wanem nao mekem David savve ting raonem tingting bilong God? (b) Long wanem wei nao iumi savve followim example bilong David?

13 Samting wea barava important, iumi difren from olketa animal bikos iumi savve ting raonem tingting bilong God.c Diswan hem wanfala long olketa nambawan wei wea showimaot ‘God hem wakem iumi long image bilong hem.’ (Genesis 1:​27) David hem showimaot gudfala example saed long wei for ting raonem tingting bilong God. Hem ting raonem olketa pruv wea showimaot God hem really stap and olketa gudfala fasin bilong God wea showaot long creation. David garem tu olketa firstfala buk bilong Bible, wea God hem story abaotem hemseleva and olketa samting wea hem duim. Olketa raeting hia wea kam from God helpem David for minim tingting, fasin, and plan bilong God. Taem David ting raonem Word bilong God, creation, and wei wea God deal witim hem, datwan muvim hem for praisem Creator bilong hem.

For Garem Faith Hem Minim Wanem?

14. For garem faith long God, why nao iumi no need for savve long evri samting abaotem hem?

14 Taem David hem gohed for ting raonem creation and Word bilong God, hem barava luksavve hem no fit for minim evri savve bilong God and paoa wea hem garem for creatim samting. (Psalm 139:6) Iumi olsem David tu. Bae iumi hard for minim evri samting abaotem creation bilong God. (Ecclesiastes 3:​11; 8:​17) Nomata olsem, thru long Bible and creation, God helpem olketa man long taem bifor and distaem tu wea lukaotem truth for kasem inaf savve wea olketa needim for garem faith.​—Romans 1:​19, 20; Hebrews 11:​1, 3.

15. Storyim hao faith hem join witim wei wea iumi fren witim God.

15 For garem faith hem minim moa samting winim wei for acceptim nomoa hao wanfala Creator wea garem savve hem creatim universe and evri samting wea laef. For garem faith hem minim tu for trust long Jehovah God olsem man wea laekem iumi for savve long hem and for fren gud witim hem. (James 4:8) Olsem example, tingim wei wea iu trustim dadi bilong iu wea lovem iu. Sapos samwan hem daotem wei wea dadi bilong iu bae helpem iu long taem bilong trabol, maet iu no savve mekem hem bilivim hao iu trustim dadi bilong iu. Nomata olsem, from iu lukim dadi bilong iu showimaot gudfala fasin for plande year finis, iu savve trustim wei wea hem bae helpem iu. Long sem wei tu, taem iumi lane abaotem Jehovah long wei for studyim Bible, ting raonem creation, and wei wea hem ansarem olketa prea bilong iumi for help, datwan hem muvim iumi for trustim hem. Hem muvim iumi tu for lanem moa samting abaotem hem and for praisem hem for olowe bikos iumi lovem hem and laek for loyal long hem. Datwan nao best samting wea eni man savve duim.​—Ephesians 5:​1, 2.

Lukaotem Help From Creator Bilong Iumi!

16. Wanem nao iumi savve lanem from wei wea David fren gud witim Jehovah?

16 “Plis God, lukluk gud long mi and samting wea insaed long heart bilong mi. Lukluk gud long mi and savve long olketa samting wea mekem mi wari, and lukim sapos mi garem eni rongfala tingting, and leadim mi long road wea lead go long laef olowe.” (Psalm 139:23, 24) David luksavve hao Jehovah savve gud long hem finis, long evri tingting bilong hem, and evri samting wea hem talem and duim. (Psalm 139:​1-​12; Hebrews 4:​13) From God savve gud long David, datwan mekem David feel sef, olsem wanfala smol pikinini hem feel sef taem parents bilong hem karem hem. David barava tinghae long wei wea hem fren gud witim Jehovah and hem waka hard for keepim datwan long wei for prea and barava ting raonem creation bilong God. Tru nao, plande psalm wea David raetem, wea wanfala nao hem Psalm 139, hem olketa prea wea man singim followim music. Wei for ting raonem samting and prea savve helpem iumi tu for fren gud go moa witim Jehovah.

17. (a) Why nao David laekem Jehovah for lukluk gud insaed long heart bilong hem? (b) Hao nao wei wea iumi garem freedom for chusim samting bae affectim laef bilong iumi?

17 From God wakem iumi long image bilong hem, hem givim iumi freedom for chusim wanem iumi laekem. Iumi savve chus for duim gudfala samting or nogud samting. Nomata olsem, iumi mas luksavve hao iumi bae kasem samting wea kamaot from wanem iumi duim. David no laek for kamap olsem olketa man wea wicked. (Psalm 139:19-​22) Hem no laek for duim bigfala mistek. So, taem David ting raonem barava bigfala savve wea Jehovah garem, hem hambol for askem Jehovah for lukluk gud insaed heart bilong hem and for leadim hem followim datfala road bilong laef. Olketa raeteous standard bilong God saed long fasin hem for evriwan followim, dastawe iumi tu mas chusim samting wea stret. Jehovah encouragem iumi evriwan for obeyim hem. Sapos iumi duim olsem, bae iumi kasem blessing bilong hem and plande gudfala samting. (John 12:50; 1 Timothy 4:8) Wei for wakabaot witim Jehovah evriday hem helpem iumi for garem peace long mind, nomata long taem wea iumi mas deal witim olketa bigfala problem.​—Philippians 4:​6, 7.

Stap Anda Long Nambawan Creator Bilong Iumi!

18. Taem David ting raonem creation, wanem nao hem luksavve long hem?

18 Taem David hem young man, plande taem hem stap long olketa field for lukaftarem olketa sheepsheep. Hem lukluk go ap long skae taem olketa sheepsheep gohed for kaikai. Taem hem dark, David ting raonem barava bigfala and nambawan universe and wanem diswan hem showimaot. David hem raet olsem: “Skae talemaot glory bilong God; and full skae talemaot waka bilong hand bilong hem. Each day hem mekem staka toktok for kamap, and each naet hem showimaot savve.” (Psalm 19:1, 2) David luksavve hao hem need for lukaotem and stap anda long Datwan wea wakem evri samting long nambawan wei. Iumi tu need for duim olsem.

19. Wanem nao olketa samting wea olketa young wan and olketa wea olo savve lanem from wei wea God ‘wakem iumi long nambawan wei’?

19 Solomon hem givim disfala advaes long olketa young pipol: “Rememberim Nambawan Creator bilong iu taem iu young yet . . . Fraet long trufala God and obeyim olketa komandment bilong hem. From diswan nao hem samting wea olketa man mas duim.” David nao showimaot gudfala example long diswan. (Ecclesiastes 12:1, 13) Taem David young yet hem luksavve hao Jehovah ‘wakem hem long nambawan wei.’ From hem duim samting followim datfala savve, hem kasem olketa barava gudfala samting long laef bilong hem. Nomata iumi young or olo, sapos iumi praisem and servem Nambawan Creator bilong iumi, bae iumi hapi distaem and long future. Bible hem promis olsem for olketa wea fren gud witim Jehovah and wea followim olketa raeteous wei bilong hem: “Bae olketa gohed for strong nomata olketa olo, bae olketa gohed for fat and fresh, for talem wei wea Jehovah hem garem stretfala fasin.” (Psalm 92:14, 15) And iumi bae garem hope for enjoyim for olowe olketa nambawan samting wea Creator bilong iumi wakem.

[Footnotes]

a Lukim Awake! bilong June 22, 2004, wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.

b Lukim article “Your Kidneys​—A Filter for Life,” insaed Awake! bilong August 8, 1997.

c Luk olsem toktok bilong David long Psalm 139:18b minim sapos hem iusim full day go kasem taem hem sleep long naet for ting raonem tingting bilong Jehovah, taem hem wekap long next day, hem bae still garem samting for ting raonem.

Waswe, Iu Savve Explainim?

• Hao nao wei wea baby grow insaed bele showimaot Jehovah ‘wakem iumi long nambawan wei’?

• Why nao iumi shud ting raonem tingting bilong Jehovah?

• Long wanem wei nao faith hem join witim wei wea iumi fren witim Jehovah?

[Piksa long page 9]

Wei wea baby grow insaed bele bilong mami hem followim design wea stap finis

DNA

[Credit Line]

Unborn fetus: Lennart Nilsson

[Piksa long page 10]

Iumi trustim Jehovah long sem wei wea pikinini trustim dadi wea lovem hem

[Piksa long page 11]

Wei for ting raonem creation bilong Jehovah hem muvim David for praisem Hem

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem