Parents and Pikinini, Showimaot Love Taem Iufala Story Tugeta
“Evriwan mas willing for lisin, no kwiktaem for toktok, and no kwiktaem for kros.”—JAS. 1:19.
1, 2. Wanem feeling nao parents and pikinini garem for each other, bat wanem nao hem no isi samfala taem?
TUFALA woman wea duim research for wanfala buk askem staka pikinini long America disfala kwestin: “Sapos iu faendaot parents bilong iu bae dae tumoro, wanem nao bae iu laekem tumas for talem long tufala tuday?” Staka long olketa pikinini hia sei bae olketa no laek for storyim olketa problem and wanem olketa no agree long hem, bat bae olketa talem parents bilong olketa, “Mi laek sei sorre” and “Mi barava lovem iutufala.”—For Parents Only, buk wea Shaunti Feldhahn and Lisa Rice raetem.
2 Hem normal samting for pikinini lovem parents and parents lovem pikinini bilong olketa. Diswan hem barava tru insaed olketa famili wea worshipim Jehovah. Nomata olsem, samfala taem hem no isi for parents and pikinini story tugeta. Why nao olsem? Wanem samting nao savve mekem hem no isi for parents and pikinini storyim samfala samting? Wanem nao parents and pikinini savve duim for winim datwan?
MARKEM TAEM FOR STORY TUGETA
3. (a) Why nao hem no isi for staka parents and pikinini for story gud tugeta? (b) Why nao hem moa isi for parents and pikinini long Israel for story tugeta?
3 Staka famili busy tumas gogo olketa no garem inaf taem for story tugeta. Bat long taem bilong olketa Israelite hem no olsem. Taem Moses talem olketa dadi long Israel for teachim olketa law bilong God long pikinini bilong olketa, hem sei olsem: “Iufala mas evritaem lanem [olketa law] long son bilong iufala and storyim taem iufala sidaon long haos, taem iufala wakabaot long road, taem iufala redi for sleep, and taem iufala wekap.” (Deut. 6:6, 7) Evriday olketa pikinini waka witim mami long haos or waka witim dadi. From pikinini stap witim dadi or mami long full day, olketa garem staka chance for story tugeta. Dastawe hem isi for parents savve long need bilong pikinini, and for savve long wanem hem laekem, and wei bilong hem. And olketa pikinini tu savve gud long dadi and mami bilong olketa.
4. Wanem nao savve stopem parents and pikinini for no story tugeta?
4 Distaem laef hem barava difren. Long samfala kantri, olketa pikinini start kindergarten taem olketa 2 year nomoa. Staka dadi and mami waka and no stap long haos. And taem parents and pikinini stap long haos, olketa lukluk television or iusim computer or mobile. Long staka famili, parents and pikinini no savve gud long each other. From diswan, olketa nating story gud tugeta.
5, 6. Wanem nao samfala parents duim for spendem moa taem witim pikinini bilong olketa?
5 Waswe, iu savve tingim eni samting wea iu savve duim for spendem moa taem witim famili bilong iu? (Readim Ephesus 5:15, 16.) Samfala famili disaed for katdaon long haomas taem olketa lukluk television or iusim computer. Olketa nara famili markem taem evriday for full famili kaikai and story tugeta. Taem bilong famili worship hem gudfala chance for parents and pikinini fren gud tugeta taem olketa storyim olketa spiritual samting. Bat olketa shud no just spendem taem tugeta long famili worship nomoa. Olketa shud markem taem for story tugeta evriday. Bifor pikinini bilong iu go long skul, hem gud for talem toktok for encouragem hem, storyim text, or prea tugeta. Diswan savve barava helpem hem long datfala full day.
6 Samfala parents changem samfala samting long laef bilong olketa mekem olketa savve spendem moa taem witim pikinini bilong olketa. Olsem example, Laura,a wea garem tufala smol pikinini, resign from full-taem waka mekem hem savve duim datwan. Hem sei: “Long bifor, evri morning mifala evriwan kwiktaem lusim haos for go waka or skul. Taem mi kam bak from waka long evening, haosgele mekem olketa pikinini sleep finis.” Start long taem wea Laura resign, selen for sapotim famili hem no big olsem bifor, bat hem sei hem savve gud long tingting bilong olketa pikinini and olketa problem bilong olketa. Hem sei tu: “Mi lisin long prea bilong olketa and mi savve leadim, encouragem, and teachim olketa.”
“WILLING FOR LISIN”
7. Wanem nao staka parents and pikinini komplen abaotem?
7 Long datfala buk, For Parents Only, olketa interviewim staka young wan. Buk hia hem sei: “Klosap evri pikinini komplen abaotem sem samting. Olketa sei parents bilong olketa ‘no lisin long olketa.’” Staka taem parents talem sem samting tu abaotem pikinini bilong olketa. So sapos olketa insaed long famili laek story gud tugeta, olketa mas barava lisin gud long each other.—Readim James 1:19.
8. Wanem nao parents savve duim for barava lisin gud long pikinini?
8 Parents, waswe, iu barava lisin gud long pikinini bilong iu? Maet diswan hem no isi taem iu taed or taem pikinini laek storyim samting wea iu tingse hem no important. Bat remember, samting wea iu tingse hem no important maet barava important long pikinini bilong iu. Datfala toktok, “willing for lisin” minim for lisin gud long samting wea pikinini talem, and tu, for lisin gud long hao hem talem datwan. Saond bilong voice bilong pikinini, lukluk long feis bilong hem, and akson bilong hem bae helpem iu for luksavve long feeling bilong hem. Wei for askem olketa kwestin hem important tu. Bible sei: “Tingting bilong man hem olsem wata insaed wanfala deep well, bat man wea wise savve hao for pullim kamaot.” (Prov. 20:5, Today’s English Version) Taem iu story witim olketa pikinini bilong iu, traem best for faendemaot tingting and feeling bilong olketa. Diswan hem barava important taem iu storyim olketa subject wea pikinini maet shame for story abaotem.
9. Why nao olketa pikinini shud obeyim parents bilong olketa?
9 Olketa pikinini, waswe, iu obeyim parents bilong iu? Bible sei: “Son bilong mi, lisin long instruction bilong dadi bilong iu, and no forgetim wanem mami bilong iu teachim iu.” (Prov. 1:8) No forget, parents bilong iu lovem iu and laek helpem iu, so iu bae wise sapos iu lisin long olketa and obeyim olketa. (Eph. 6:1) Hem bae moa isi for iu obeyim parents bilong iu sapos iu and parents bilong iu story gud tugeta, and sapos iu tingim hao olketa lovem iu. So storyim feeling bilong iu long parents bilong iu. Diswan bae helpem olketa for minim iu. Bat iu tu mas trae for minim olketa.
10. Wanem nao iumi savve lanem from example bilong Rehoboam?
10 Waswe, enitaem iufala olketa young wan savve followim advaes bilong olketa nara young wan? Keakea long datwan. Maet advaes bilong olketa hem here gud long iu, bat maet hem nating helpem iu. For tok stret, maet hem spoelem iu. Olketa young wan no wise and olketa no garem savve olsem olketa wea mature. Hem wei bilong young pipol for disaedem samting bat no tingim nogud samting wea savve kamaot from datwan bihaen. Tingim example bilong Rehoboam, son bilong King Solomon. Taem hem king long Israel, hem shud followim advaes bilong olketa man wea mature. Bat hem followim krangge advaes bilong olketa nara young wan wea growap witim hem. Samting wea happen nao staka pipol wea hem rul ovarem olketa againstim hem. (1 Ki. 12:1-17) No followim example bilong Rehoboam. Storyim feeling and tingting bilong iu long parents bilong iu. Followim advaes wea tufala givim, and kasem gud samting from wisdom bilong tufala.—Prov. 13:20.
11. Wanem nao savve happen sapos parents no mekem hem isi for pikinini kam story long olketa?
11 Olketa parents, waswe, iu laekem pikinini bilong iu for kam askem advaes long iu, and no long fren bilong hem? Sapos olsem, iu mas mekem hem isi for hem kam story long iu. Wanfala teenage sista sei taem hem story abaotem eni boy, hem luksavve parents bilong hem no hapi. Diswan mekem hem no feel gud, so hem no laek story nao. Nara young sista sei: “Staka teenager laek kasem advaes from parents bilong olketa, bat sapos parents no tinghevi long samting wea olketa storyim, bae olketa go askem advaes long olketa narawan nomata olketa hia no garem savve for helpem olketa.” Iu mas willing for lisin long pikinini bilong iu and minim feeling bilong hem nomata wanem samting hem laek story abaotem. Sapos olsem, pikinini bae feel free for story witim iu and followim advaes bilong iu.
“NO KWIKTAEM FOR TOKTOK”
12. Hao nao samting wea parents talem or duim savve mekem pikinini hol bak for story?
12 Samting wea parents talem or duim taem pikinini story long olketa savve mekem pikinini hol bak for story. Maet parents kwiktaem for showimaot olketa feel nogud long samting wea pikinini talem. Hem tru, long olketa last day distaem staka samting savve spoelem olketa pikinini, so Christian parents laek for protectim olketa. (2 Tim. 3:1-5) Nomata parents tingse olketa protectim pikinini bilong olketa, maet pikinini garem difren tingting and tingse olketa strict tumas.
13. Why nao parents mas no kwiktaem for talem tingting bilong olketa?
13 Parents mas no kwiktaem for talem tingting bilong olketa. Hem tru, hem no isi for stap kwaet taem pikinini bilong iu hem kros and talem samting wea mekem iu wari. Bat hem important for lisin gud bifor iu talem eni samting. King Solomon hem sei: “Man wea talem eni samting bifor hem herem full story hem krangge, and bae hem kasem shame.” (Prov. 18:13) Sapos iu kontrolem iuseleva and lisin, maet iu bae minim why nao pikinini bilong iu hem “talem krangge toktok.” (Job 6:1-3) Iu savve helpem pikinini bilong iu sapos iu savve long full story. From iu lovem pikinini bilong iu, lisin and trae for minim hem mekem iu savve talem samting wea bae barava helpem hem.
14. Why nao olketa pikinini mas no kwiktaem for talem samting?
14 Iufala olketa pikinini tu mas ‘no kwiktaem for talem samting.’ No forget, God markem parents for trainim iu, so iu mas no kwiktaem for againstim wanem olketa talem. (Prov. 22:6) Maet olketa tu kasem sem samting wea kasem iu distaem. And tu, olketa no laekem iu for duim sem mistek wea olketa duim taem olketa young. Iu shud ting long parents olsem fren bilong iu, no enemy bilong iu. Olketa laek helpem iu, no spoelem iu. (Readim Proverbs 1:5.) ‘Respectim dadi and mami bilong iu’ and showimaot iu lovem tufala olsem tufala lovem iu. Sapos olsem, bae hem moa isi for tufala trainim iu followim samting wea Jehovah talem.—Eph. 6:2, 4.
“NO KWIKTAEM FOR KROS”
15. Wanem nao bae helpem iumi for kontrolem iumiseleva and patient witim famili bilong iumi?
15 Staka taem iumi no savve patient witim olketa long famili bilong iumi. Long leta bilong aposol Paul for olketa Christian long Colossae, hem sei: “Iufala olketa hasband mas gohed lovem waef bilong iufala and no barava kros long olketa. . . Iufala olketa dadi mas no mekem olketa pikinini bilong iufala for kros, nogud nao olketa wikdaon.” (Col. 1:1, 2; 3:19, 21) Paul talem olketa long Ephesus: “Lusim kaen wei for feel nogud and laek pei bak. Lusim tu, wei for kros, singaot, [and] tok nogud.” (Eph. 4:31) Sapos iumi trae for showimaot olketa wei bilong spirit olsem wei for patient, hambol, and kontrolem seleva, bae hem moa isi for iumi no kros nomata taem problem kamap.—Gal. 5:22, 23.
16. Hao nao Jesus stretem olketa disaepol, and why nao maet hem no isi for Jesus duim datwan?
16 Tingim example bilong Jesus. Hem kasem bigfala hevi long datfala evening wea hem kaikaim bred and wine witim olketa aposol bilong hem bikos hem savve hem klosap for kasem bigfala pain and bae hem dae. Hem savve hem mas faithful mekem nem bilong Dadi bilong hem kamap holy and for sevem olketa man long earth. Bat taem olketa gohed kaikai, olketa aposol start for raoa abaotem hu long olketa nao hem important. Jesus no shaotem olketa or tok raf long olketa, bat hem tok kaen taem hem stretem olketa. Jesus sei olketa nating lusim hem taem hem kasem hard taem. Hem showimaot hem barava sure olketa bae gohed faithful nomata Satan bae traem olketa. Hem promisim tu olketa bae rul witim hem long heven.—Luke 22:24-32.
17. Wanem nao bae helpem olketa pikinini for kontrolem olketa seleva?
17 Olketa pikinini tu mas kontrolem olketa seleva. Sapos iu teenager, maet iu no laekem parents bilong iu for talem iu wanem for duim. Maet iu tingse olketa duim datwan bikos olketa no trustim iu. Bat no forget, parents bilong iu wari abaotem iu bikos olketa lovem iu. Sapos iu kontrolem iuseleva and lisin and followim wanem olketa talem, bae olketa respectim and trustim iu. Maet wei for duim olsem bae mekem parents bilong iu no strict tumas and letem iu duim samfala samting. Bible showimaot man wea kontrolem hemseleva hem wise. Hem sei: “Man wea krangge no savve kontrolem kros bilong hem, bat man wea wise hem barava kontrolem hemseleva.”—Prov. 29:11.
18. Hao nao love savve helpem olketa insaed famili for story gud tugeta?
18 So iufala olketa parents and pikinini, no feel wikdaon sapos famili bilong iu no mas story gud tugeta. No givap, bat gohed for followim wanem Bible talem. (3 John 4) Long niu world, bae iumi perfect and bae hem no hard for olketa insaed long famili for story gud tugeta. Bat go kasem datfala taem, bae iumi duim olketa mistek. So iumi mas kwiktaem for sei sorre. Iumi mas willing for forgive and “lovem narawan.” (Col. 2:2) Love hem helpem iumi for patient and kaen. Love helpem iumi for kontrolem iumiseleva and forgivim narawan. “Man wea garem love . . . gohed for biliv, hem evritaem garem hope, and no eni samting savve mekem hem givap.” (1 Cor. 13:4-7) Sapos iu gohed for showimaot love, famili bilong iu bae kamap gud long wei for story tugeta. Diswan bae mekem iu hapi and bae mekhae long Jehovah tu.
a Mifala changem nem.