Parents—Showimaot Love Taem Iu Trainim Pikinini
“Showimaot love long evri samting iufala duim.”—1 CORINTHIANS 16:14.
1. Wanem nao olketa feeling wea parents garem taem baby hem born?
PLANDE parents bae talem hao day wea baby hem born, hem day long laef wea olketa barava hapi tumas. Wanfala mami wea nem bilong hem Aleah hem sei: “Mi barava hapi tumas taem mi lukim baby dota bilong mi wea mi just bornem, and mi tingim hao disfala baby bilong mi hem barava luk naes fogud.” Bat nomata datwan hem wanfala hapi samting, hem savve mekem parents wari tu. Hasband bilong Aleah hem sei: “Samting wea mi wari long hem nao sapos mi fit for trainim dota bilong mi for deal witim olketa problem wea bae hem feisim.” Plande parents wari abaotem semkaen samting and olketa luksavve hao olketa mas showimaot love taem olketa trainim pikinini bilong olketa. Bat Christian parents wea laek for duim diswan olketa feisim staka hard samting. Wanem nao samfala long olketa samting hia?
2. Wanem nao samfala hard samting wea parents mas deal witim?
2 Distaem iumi stap klosap long end bilong olketa last day bilong disfala world. And olsem Bible hem talem, disfala world hem fulap long pipol wea no showimaot love. Pipol “no garem love wea olketa long famili shud garem for each other” and “no savve sei thankiu, no loyal, . . . no savve kontrolem seleva, [and] raf tumas.” (2 Timothy 3:1-5) Wei wea iumi stap evriday witim pipol wea garem olketa fasin hia savve affectim hao iumi olketa Christian famili deal witim each other. And tu, parents mas stragol for winim wei bilong iumi man for no kontrolem seleva, for talem and duim samting wea olketa no min for duim, and wei for no iusim gudfala tingting long olketa nara samting tu.—Romans 3:23; James 3:2, 8, 9.
3. Wanem nao parents savve duim for garem olketa hapi pikinini?
3 Nomata olketa feisim olketa hard samting hia, parents savve trainim pikinini for hapi and for fren gud witim God. Hao nao parents savve duim datwan? Long wei for followim disfala advaes long Bible wea sei: “Showimaot love long evri samting wea iufala duim.” (1 Corinthians 16:14) Tru nao, love hem “perfect wei for keepim wan mind.” (Colossians 3:14) Iumi bae lukluk long thrifala wei for showimaot love wea aposol Paul storyim long firstfala leta bilong hem long olketa long Corinth and story raonem samfala wei wea parents savve showimaot love taem olketa trainim pikinini bilong olketa.—1 Corinthians 13:4-8.
Parents Mas Garem Long-Safaring
4. Why nao parents mas garem long-safaring?
4 Paul hem sei: “Love hem long-safaring.” (1 Corinthians 13:4) Toktok long Greek languis wea iumi transleitim “long-safaring” hem minim patient fasin and fasin for no kros kwiktaem. Why nao parents mas garem long-safaring? Plande parents savve tingim staka reason for diswan. Tingim samfala example. Hem wei bilong pikinini for ask olowe for samting wea olketa laekem. Nomata sapos parents barava stopem datfala samting, maet pikinini no givap bat gohed for ask and hope hao gogo parents bae givim samting wea olketa askem. Maet olketa teenager talem staka reason for why parents shud letem olketa for duim samting wea olketa askem wea parents savve hem krangge samting nomoa. (Proverbs 22:15) And olsem iumi evriwan, olketa pikinini tu savve duim moa sem mistek.—Psalm 130:3.
5. Wanem nao savve helpem parents for showimaot long-safaring?
5 Wanem nao savve helpem parents for patient and showimaot long-safaring? King Solomon hem sei: “Fasin bilong man for luksavve barava katem daon kros bilong hem.” (Proverbs 19:11) Parents bae minim fasin bilong pikinini bilong olketa taem olketa seleva ting go bak long taem wea olketa tu “savve toktok olsem baby, tingting olsem baby, [and] ting raonem samting olsem baby.” (1 Corinthians 13:11) Parents, waswe, iu tingim taem wea iu gohed for askem mami or dadi bilong iu for wanfala samting wea iu laekem tumas? And gogo taem iu teenager, waswe, iu tingse parents bilong iu no minim feeling or olketa problem bilong iu? Sapos olsem, iu bae minim why pikinini bilong iu duim wanem olketa duim and why iu need for patient and evritaem talem moa olketa disison bilong iu. (Colossians 4:6) Hem gud for tingim hao Jehovah hem talem olketa Israelite parents for “strongim” law bilong hem long olketa pikinini. (Deuteronomy 6:6, 7) Datfala Hebrew word for “strongim” hem minim “for talem moa,” “for talem evritaem,” and “for strongim.” Diswan minim maet parents mas talem sem samting staka taem bifor pikinini savve lane for followim law bilong God. Parents savve duim sem samting tu taem olketa trainim pikinini for lanem olketa nara samting long laef.
6. Why nao wei wea parents showimaot long-safaring hem no minim olketa letem pikinini duim eni samting nomoa?
6 Nomata parents showimaot long-safaring, datwan no minim olketa letem pikinini for duim samting wea God no hapi long hem. Word bilong God talem disfala warning: “Wanfala boy wea parents no trainim bae mekem mami bilong hem feel shame.” For stopem diswan for happen, disfala proverb sei moa: “Stik and discipline bae givim wisdom.” (Proverbs 29:15) Samfala taem, maet pikinini tingse parents no garem paoa for stretem hem. Bat olketa Christian famili shud no followim olketa rul wea olketa pikinini putim. Jehovah, wea hem nao barava Hed bilong olketa famili, hem givim paoa long parents for trainim and givim discipline long wei wea showimaot love. (1 Corinthians 11:3; Ephesians 3:15; 6:1-4) Tru nao, discipline hem barava join witim narafala wei for showimaot love wea Paul storyim.
Hao for Givim Discipline Long Wei wea Showimaot Love
7. Why nao parents wea showimaot love disciplinem pikinini, and wanem kaen discipline nao diswan?
7 Paul sei “love hem . . . kaen.” (1 Corinthians 13:4) Parents wea barava lovem pikinini bae givim discipline long pikinini bilong olketa evritaem. Taem olketa duim olsem, olketa followim example bilong Jehovah. Paul hem sei olsem: “Jehovah disciplinem man wea hem lovem.” Hem important for savve hao datkaen discipline wea Bible storyim hem no evritaem minim for panisim man. Hem minim for trainim and teachim pikinini. Wanem nao goal bilong diskaen discipline? Paul hem sei: “Olketa wea kasem training from diswan bae garem frut bilong peace, wea hem nao raeteous fasin.” (Hebrews 12:6, 11) Taem parents showimaot love long wei for teachim pikinini long wei wea God laekem, olketa helpem pikinini for kamap pipol wea garem stretfala fasin and wea stap gud witim nara pipol. Sapos pikinini followim “discipline wea Jehovah givim,” olketa bae wise, garem savve, and fasin for luksavve—olketa fasin wea barava gud winim silver and gold.—Proverbs 3:11-18.
8. Wanem nao savve happen taem parents no disciplinem pikinini?
8 Long narasaed, parents no showimaot love long pikinini sapos olketa no disciplinem olketa. Jehovah muvim Solomon for raet olsem: “Man wea no iusim stik hem heitim son bilong hem, bat datwan wea lovem hem bae givim hem discipline.” (Proverbs 13:24) Olketa pikinini wea parents no disciplinem olketa evritaem savve tingim olketa seleva nomoa and no hapi. Bat olketa pikinini wea garem parents wea tingim feeling bilong olketa, and long semtaem markem samfala rul wea olketa mas followim, olketa hapi, savve kasem gud mark long skul, and stap gud witim olketa narawan. Tru nao, parents showimaot olketa lovem pikinini bilong olketa taem olketa disciplinem olketa.
9. Wanem nao olketa Christian parents teachim long pikinini, and hao nao pikinini shud ting long olketa samting hia?
9 Wanem nao parents savve duim for disciplinem pikinini long kaenfala wei and long wei wea showimaot love? Parents mas storyim gud long olketa pikinini olketa samting wea olketa laekem pikinini for duim. Olsem example, pikinini bilong olketa Christian parents lanem olketa important principle long Bible and for share long olketa difren part long worship taem olketa smol pikinini yet. (Exodus 20:12-17; Matthew 22:37-40; 28:19; Hebrews 10:24, 25) Pikinini mas savve hao olketa samting hia no savve change.
10, 11. Why nao hem gud for parents ting abaotem samting wea pikinini laekem taem olketa markem samfala rul for olketa followim?
10 Samfala taem, maet parents laek for herem tu tingting bilong pikinini taem olketa mekem olketa rul long haos wea parents laekem olketa pikinini for followim. Sapos olketa young wan savve talem tingting bilong olketa abaotem olketa rul hia, maet hem moa isi for olketa followim. Olsem example, sapos parents disaed for markem wanfala taem for pikinini mas kam bak long haos, olketa savve chusim nao barava taem for datwan. Or maet olketa savve letem pikinini for talem taem wea olketa laekem, and then askem pikinini for talem reason why olketa chusim datfala taem. Then parents savve talem taem wea olketa laekem pikinini for kam bak long haos, and explainim why olketa tingse disfala taem hem fitim. Sapos olketa pikinini and parents no agree, wanem nao parents bae duim? Samfala taem maet parents disaed for followim samting olketa pikinini laekem taem datfala samting hem no againstim eni Bible principle. Waswe, diswan minim parents no acceptim responsibility bilong olketa for disaedem samting for pikinini?
11 For ansarem datfala kwestin, tingim wei wea Jehovah showimaot love taem hem iusim paoa wea hem garem for deal witim Lot and famili bilong hem. Bihaen olketa angel tekem Lot, waef bilong hem, and tufala dota bilong hem for go aot from Sodom, olketa angel hia sei long olketa: “Ranawe long olketa maunten nogud iufala dae!” Bat Lot hem sei: “Plis Jehovah, no long there!” So Lot hem chusim narafala ples. Hem sei: “Plis, disfala taon hem stap klosap for mi ranawe go long hem and hem smol samting nomoa. Plis, mi savve ranawe go long there?” Wanem nao Jehovah duim? Hem sei: “Long disfala samting wea iu askem tu, mi bae tingim iu.” (Genesis 19:17-22) Waswe, Jehovah no iusim paoa bilong hem? Nomoa! Bat hem ting abaotem samting wea Lot askem and showimaot kaenfala fasin long hem. Sapos iu wanfala mami or dadi, waswe, samfala taem iu savve ting abaotem samfala samting wea pikinini laekem taem iu markem samfala rul for olketa followim?
12. Wanem nao bae helpem pikinini for feel sef?
12 Hem tru, pikinini mas savve long olketa rul wea olketa need for followim, and tu, panis wea olketa bae kasem sapos olketa no followim olketa rul hia. Taem parents and pikinini story gud tugeta and minim diswan, parents mas duim samting followim olketa rul hia. Parents no showimaot love sapos olketa evritaem talem long pikinini hao bae olketa kasem panis bat pikinini no kasem datfala panis. Bible hem sei: “Bikos panis againstim nogud waka hem no kam kwiktaem, dastawe heart bilong olketa son bilong man kamap strong for duim nogud samting.” (Ecclesiastes 8:11) Hem tru, maet mami or dadi hol bak for panisim pikinini long pablik, or taem olketa fren bilong hem stap nogud datwan hem mekem pikinini feel shame. Bat olketa pikinini feel sef and garem respect and love for parents bilong olketa taem olketa savve hao taem parents sei “Ia” hem mas ia, and “Nomoa,” hem nomoa nao—nomata datwan minim olketa mas panisim pikinini.—Matthew 5:37.
13, 14. Hao nao parents savve followim example bilong Jehovah taem olketa trainim pikinini?
13 For parents showimaot love taem olketa givim panis, hem mas fitim datfala pikinini. Pam hem sei: “Discipline wea mifala givim long tufala pikinini bilong mifala hem no semsem, bikos discipline wea fitim wanfala hem no fitim narawan.” Hasband bilong hem Larry hem sei: “First dota bilong mifala hem strong for duim samting wea hem laek for duim, and hem needim strongfala discipline for stretem hem. Bat nara dota bilong mifala hem difren. Sapos mifala tok stret and lukluk strong long hem, hem savve nao.” Tru nao, parents wea showimaot love trae hard for luksavve long wanem kaen discipline hem fitim each pikinini bilong olketa.
14 Jehovah showimaot example for parents, from hem savve long olketa gudfala fasin and wik point bilong evri servant bilong hem. (Hebrews 4:13) And tu, taem Jehovah hem givim panis, hem no ova tumas, bat hem no hol bak tu for givim datfala panis. Bat hem evritaem disciplinem pipol bilong hem “long wei wea fitim.” (Jeremiah 30:11) Parents, waswe, iu savve long olketa gudfala fasin and wik point bilong pikinini bilong iu? Waswe, datfala savve hem helpem iu for showimaot love taem iu trainim olketa? Sapos olsem, datwan showimaot iu lovem pikinini bilong iu.
Encouragem Pikinini for Story Long Honest Wei
15, 16. Wanem nao parents savve duim for encouragem pikinini for story long honest wei, and hao nao samfala Christian parents duim diswan?
15 Love “hem no hapi long samting wea no raeteous” tu “bat hem hapi witim truth.” (1 Corinthians 13:6) Hao nao parents savve trainim pikinini for lovem samting wea tru and stret? Wanfala barava important samting hem for encouragem pikinini for honest and talem feeling bilong hem nomata sapos parents no hapi long samting wea pikinini hem talem. Tru nao, parents hapi taem pikinini hem talem tingting and feeling bilong hem wea showimaot hem tinghae long olketa raeteous standard. Bat long olketa narafala taem, maet samting wea pikinini talem savve showimaot pikinini laekem samting wea no stret. (Genesis 8:21) Wanem nao parents savve duim? Firstfala samting wea parents maet laek for duim hem for kwiktaem stretem pikinini. Sapos parents duim datwan, maet datwan teachim pikinini for talem nomoa samting wea parents laek for herem. Hem tru, hem stret for parents kwiktaem stretem eni toktok wea no showimaot respect, bat for teachim pikinini hao for story long gudfala wei hem difren from wei for kontrolem samting wea pikinini talem.
16 Wanem nao parents savve duim for encouragem pikinini for story long honest wei? Aleah, wea iumi storyim finis, hem sei: “Mifala trae for no seke and kros taem pikinini talem samting wea mifala no laekem. Taem mifala duim olsem olketa feel free for story and talem feeling bilong olketa.” Wanfala dadi wea nem bilong hem Tom hem sei: “Mifala encouragem dota bilong mifala for talem tingting bilong hem nomata hem no agree witim tingting bilong mifala. Long tingting bilong mifala, sapos mifala katem story bilong hem and forcem hem for followim samting wea mifala laekem, diswan bae mekem hem kros and gogo, bae hem hol bak for talem mifala really tingting bilong hem. Long narasaed, wei wea mifala lisin long hem bae encouragem hem tu for lisin long mifala.” Hem tru, olketa pikinini shud obeyim parents bilong olketa. (Proverbs 6:20) Bat wei for story gud tugeta hem givim chance long parents for helpem pikinini bilong olketa for savve hao for ting raonem samting. Vincent, wanfala dadi wea garem fofala gele, hem sei: “Plande taem mifala savve story tugeta abaotem olketa gud saed and no gud saed bilong samfala samting wea happen mekem olketa dota bilong mifala savve wanem nao best samting for duim. Diswan helpem olketa for garem and iusim gudfala tingting.”—Proverbs 1:1-4.
17. Wanem nao parents savve sure long hem?
17 Hem tru, no eni parents bae barava followim long perfect wei olketa kaonsel long Bible abaotem wei for trainim pikinini. Nomata olsem, iu savve sure hao pikinini bilong iu bae tinghae long wei wea iu showimaot love and long-safaring taem iu trae hard for trainim olketa. Jehovah bae barava blessim wei wea iu waka hard for duim olsem. (Proverbs 3:33) Christian parents laekem pikinini bilong olketa for lane for lovem Jehovah olsem olketa tu lovem Jehovah. Wanem nao parents savve duim for kasem disfala nambawan goal? Next article bae storyim samfala wei for duim diswan.
Waswe, Iu Remember?
• Hao nao fasin for luksavve bae helpem parents for garem long-safaring?
• Hao nao wei for showimaot love hem join witim wei for givim discipline?
• Why nao hem important for parents and olketa pikinini for story tugeta long honest wei?
[Piksa long page 24]
Parents, waswe, iu rememberim feeling bilong iu taem iu wanfala pikinini?
[Piksa long page 25]
Waswe, iu encouragem pikinini bilong iu for story gud and long honest wei?