Againstim Tingting Bilong World wea Go Ahed for Change
“Iumi kasem, no tingting bilong world, bat spirit wea kam from God.” —1 Corinthians 2:12.
1. Long olketa wanem wei nao Satan trikim Eve?
“DATFALA snek—hem trikim mi.” (Genesis 3:13) Firstfala woman, Eve, talem toktok hia for explainim why nao hem duim samting wea againstim Jehovah God. Samting wea hem talem hem tru, bat diswan no minim hem no garem blame for nogud samting wea hem duim. Bihaen, holy spirit muvim aposol Paul for raet: “[Eve] nao Devil barava trikim.” (1 Timothy 2:14) Trik bilong Devil mekem Eve bilivim hao sapos hem no obey and hem kaikaim frut wea hem mas no kaikaim, diswan bae helpem hem and bae hem kamap olsem God. Hem garem rong tingting abaotem hu nao really trikim hem. Hem nating savve hao disfala snek, hem samting wea Devil Satan iusim for toktok.—Genesis 3:1-6.
2. (a) Hao nao Satan trikim pipol distaem? (b) Wanem nao “tingting bilong world,” and wanem kwestin nao bae iumi ting raonem distaem?
2 Start kam from taem bilong Adam and Eve, Satan go ahed for trikim pipol. For tok stret, hem “trikim olketa man long earth.” (Revelation 12:9) Olketa teknik bilong hem no change. Nomata hem no iusim wanfala really snek, hem go ahed for haedem hu nao hem. Satan trikim pipol thru long difren saed bilong hapitaem, television, and radio. And hem trikim pipol for bilivim olketa no needim and no kasem eni gud samting from loving direction bilong God. Olketa trik bilong Devil mekem pipol evriwea for garem tingting for againstim olketa Bible law and principle. Bible kolem diswan “tingting bilong world.” (1 Corinthians 2:12) Disfala tingting kontrolem biliv and fasin bilong olketa wea no savve long God. Hao nao disfala tingting showaot, and hao nao iumi savve againstim nogud paoa bilong hem? Iumi lukim.
Tingting Bilong Pipol Saed Long Fasin Gogo Daon
3. Why nao “tingting bilong world” hem barava showaot evriwea distaem?
3 Long distaem, “tingting bilong world” barava showaot evriwea. (2 Timothy 3:1-5) Iu maet lukim hao tingting bilong pipol saed long fasin gogo daon. Bible minim why nao olsem. Bihaen Kingdom bilong God hem start long year 1914, war hem kamap long heven. Satan and olketa demon angel bilong hem lus and olketa kam daon long disfala earth. From Satan barava kros, hem waka hard tumas for trikim pipol evriwea long world. (Revelation 12:1-9, 12, 17) Hem trae hard long enikaen difren wei ‘for trikim pipol, nomata olketa wea God chusim.’ (Matthew 24:24) Olsem pipol bilong God iumi nao barava main target bilong hem. Hem trae for spoelem spiritual saed bilong iumi mekem iumi no kasem blessing from Jehovah and chance for laef olowe.
4. Wanem nao tingting bilong olketa servant bilong Jehovah abaotem Bible, and wanem nao tingting bilong world?
4 Satan trae for mekem pipol no bilivim Bible, nambawan buk wea teachim iumi abaotem loving Creator bilong iumi. Olketa servant bilong Jehovah lovem and tinghae long Bible. Iumi savve hao hem nao Word bilong God and no bilong man. (1 Thessalonians 2:13; 2 Timothy 3:16) Bat, world bilong Satan laekem iumi for no ting olsem. For example, introduction bilong wanfala buk wea tok againstim Bible sei: “Bible no ‘holy’ and hem no ‘toktok bilong God.’ Olketa priest wea luk aotem hae position nomoa raetem, and no olketa saint wea God muvim olketa.” Pipol wea bilivim olketa tingting olsem savve isi for foldaon, from olketa tingse bae olketa kamap free for worshipim God long eni wei wea fitim olketa seleva—or for barava no worshipim hem.—Proverbs 14:12.
5. (a) Wanem nao wanfala man for raet talem abaotem olketa religion wea luksavve long Bible? (b) Hao nao tingting bilong samfala pipol nomoa hem difren from samting Bible talem? (Storyim box long next page.)
5 Fasin bilong pipol for againstim Bible long wei wea haed or showaot klia, witim hypocrite fasin wea kam from olketa wea sei olketa sapotim Bible, mekem staka pipol for no acceptim religion, wea insaed diswan olketa religion wea luksavve long Bible. Olketa niusman and pipol wea skul gud tok againstim religion. Wanfala man for raet sei: “Staka pipol no garem gud tingting abaotem Jew religion and Christian religion. Samfala wea tinghae lelebet abaotem tufala religion hia ting long tufala olsem religion wea naes bat wea fitim nomoa taem bifor. Olketa wea barava ting nogud long tufala sei tufala garem idea wea followim old stael and wea stopem pipol for grow long savve and muv ahed saed long science. No longtaem go nomoa, wei for ting daonem religion hem grow for kamap strongfala wei for tok spoelem and tok againstim.” Diskaen fasin for tok againstim religion hem start witim olketa wea sei God no stap and wea “kamap krangge long tingting bilong olketa.”—Romans 1:20-22.
6. Wanem nao tingting bilong world abaotem fasin saed long sex wea God againstim?
6 Dastawe, iumi no sapraes for savve hao fasin bilong pipol hem gogo farawe from wanem Bible talem. For example, Bible talem homosexual fasin olsem “barava dirty fasin.” (Romans 1:26, 27) Hem talem tu hao olketa wea duim fornication and adultery bae no kasem Kingdom bilong God. (1 Corinthians 6:9) Bat, long staka kantri pipol acceptim nomoa kaen fasin olsem and hem kamap big insaed olketa buk, magasin, singsing, movie, and television. Pipol ting long olketa wea tok aot againstim kaen fasin hia olsem olketa no acceptim wanem nara pipol duim, judgem narawan, and no savve wanem go ahed for happen distaem. Winim wei for tingim olketa mark bilong God olsem olketa toktok wea showimaot love, pipol long world tingim olketa toktok hia olsem samting wea blokem freedom bilong olketa.—Proverbs 17:15; Jude 4.
7. Olketa wanem kwestin nao iumi mas askem iumiseleva?
7 From iumi stap insaed world wea go ahed for barava againstim God, hem wise for iumi lukluk long tingting and fasin bilong iumi. Thru long prea and witim honest fasin iumi mas lukluk gud long iumiseleva for mek sure iumi no isisi go difren from tingting and olketa mark bilong Jehovah. Maet iumi askem iumiseleva: ‘Waswe, distaem mi enjoyim samting wea maet bifor mi stap klia long hem? Waswe, distaem mi acceptim nomoa olketa fasin wea God againstim? Waswe, mi no tinghae olsem bifor long olketa spiritual samting? Waswe, laef bilong mi showimaot hao mi putim Kingdom firstaem?’ (Matthew 6:33) For askem iumiseleva olketa kaen kwestin olsem bae helpem iumi for stap klia long tingting bilong world.
“No Isisi Go Difren”
8. Hao nao maet wanfala hem isisi go difren from Jehovah?
8 Aposol Paul story olsem long olketa Christian: “Hem important for iumi lisin gud winim enitaem bifor long olketa samting wea iumi herem, mekem iumi no isisi go difren.” (Hebrews 2:1) Wanfala ship wea no followim stretfala gogo bilong hem bae no kasem ples hem laek for kasem. Sapos wanfala captain no lukluk gud long wind and current, ship bilong hem bae isisi go pasim wanfala sef harbor and bae go antap long reef. Long sem wei, sapos iumi no lukluk gud long nambawan truth long Word bilong God, iumi maet isisi go difren from Jehovah and shiprek long spiritual wei. Iumi no need for barava againstim truth for kasem diskaen problem. For tok stret, staka no min for or seke nomoa rejectim Jehovah. Bat, olketa isisi duim samting wea mekem olketa no lukluk gud long Word bilong God. Gogo, olketa isisi duim sin. Olsem wanfala captain wea sleep, pipol wea duim diswan wekap bat hem leit finis.
9. Hao nao Jehovah blessim Solomon?
9 Tingim laef bilong Solomon. Jehovah markem hem for kamap king ovarem Israel. God letem Solomon for buildim temple and askem hem for raetem samfala part bilong Bible. Jehovah story witim hem long tufala taem and givim hem olketa rich samting, bignem, and wei for rul witim peace. And tu, Jehovah blessim Solomon witim bigfala wisdom. Bible sei: “God hem go ahed for givim Solomon wisdom and wei for minim samting long barava bigfala wei and wanfala bigfala heart, olsem sandbis long saed sea. And wisdom bilong Solomon hem moa big winim evriwan long Orient and winim evri wisdom bilong Egypt.” (1 Kings 4:21, 29, 30; 11:9) Maet iumi tingim hao Solomon barava fit for stap faithful long God. Bat, Solomon isisi kamap apostate. Hao nao datwan happen?
10. Wanem direction nao Solomon nating obeyim, and wanem nao happen?
10 Solomon barava savve and minim gud Law bilong God. Luk olsem hem lukluk gud long olketa instruction wea stap for olketa wea kamap king long Israel. Insaed olketa instruction hia nao diswan wea sei: “[King] mas no garem staka waef for hemseleva, mekem heart bilong hem no tan awe.” (Deuteronomy 17:14, 17) Nomata olketa klia direction olsem stap, Solomon garem seven handred waef and thri handred concubine. Staka long olketa woman hia worshipim olketa difren god. Iumi no savve why nao Solomon tekem staka waef. Bat iumi savve hem nating obeyim klia direction bilong God. Samting wea happen hem barava samting wea Jehovah warnim bae happen. Iumi readim: “Isisi olketa waef bilong [Solomon] . . . pullim heart bilong hem for followim olketa narafala god.” (1 Kings 11:3, 4) Long “isisi” wei, wisdom bilong Solomon wea kam from God hem start for lus. Hem isisi go difren. Gogo, Solomon barava want for mekem olketa heathen waef bilong hem hapi winim wei for obeyim and mekem God hapi. Sorre tumas, from Solomon nao man wea raetem firstaem olketa toktok hia: “Kamap wise, son bilong mi, and mekem heart bilong mi hapi, mekem mi givim ansa long wan wea tok daonem mi”!—Proverbs 27:11.
Tingting Bilong World Hem Strong
11. Hao nao samting wea iumi putim long mind savve affectim tingting bilong iumi?
11 Iumi lanem from example bilong Solomon hao hem danger for iumi tingse from iumi savve long truth olketa tingting bilong world bae no spoelem iumi. Olsem physical kaikai savve affectim body bilong iumi, samting wea iumi putim long mind bilong iumi hem savve affectim tingting bilong iumi. Samting wea iumi putim long mind bilong iumi hem bae showaot long tingting and fasin bilong iumi. Olketa bisnis luksavve long diswan, dastawe olketa spendem staka billion dollar evri year for mekem olketa advertisement long wanem olketa laek sellim. Olketa advertisement savve garem olketa kleva toktok and piksa wea switim tingting wea man for pei bae barava laekem. Olketa wea wakem enikaen advertisement savve hao sapos pipol lukim olketa advertisement wan or tufala taem diswan bae no muvim olketa for go pei. Bat gogo, taem pipol lukim olowe wanfala advertisement, diswan bae mekem olketa laek for peim. Advertisement garem paoa bikos, sapos nomoa, no eniwan bae spendem selen long hem. Hem barava savve muvim tingting and fasin bilong pipol.
12. (a) Hao nao Satan affectim tingting bilong pipol? (b) Hao nao iumi savve Satan fit for affectim olketa Christian?
12 Olsem man wea wakem advertisement, Satan mekhae long olketa idea bilong hem long wei for mekem olketa luk naes. Hem savve hao long isisi wei pipol bae followim tingting bilong hem. Thru long olketa hapitaem and nara wei moa, Satan trikim pipol for bilivim hao samting wea gud hem nogud and samting wea nogud hem gud. (Isaiah 5:20) Olketa tru Christian tu savve foldaon long olketa laea bilong Satan. Bible givim disfala warning: “Spirit hem talem stret hao long olketa taem wea bae kam bihaen samfala bae lusim faith, and lisin long olketa giaman toktok from antap and teaching bilong olketa demon, thru long hypocrite fasin bilong olketa man wea tok laea, wea kasem mark long conscience bilong olketa olsem from wanfala hotfala iron.”—1 Timothy 4:1, 2; Jeremiah 6:15.
13. Wanem nao olketa nogud kaban, and hao nao eniting or eniwan wea iumi kaban witim savve affectim iumi?
13 No eniwan long iumi stap free from tingting bilong world. Olketa wind and current long system bilong Satan barava strong. Bible givim iumi disfala wise kaonsel: “No letem eniwan trikim iu. Wei for kaban witim nogud pipol hem spoelem gudfala fasin.” (1 Corinthians 15:33) Nogud kaban savve minim eniting or eniwan—nomata insaed kongregeson—wea showimaot tingting bilong world. Sapos iumi garem tingting hao nogud kaban no savve spoelem iumi, then iumi mas agree hao gud kaban no savve helpem iumi tu. Bat datwan barava rong! Bible talem klia diswan: “Man wea wakabaot witim wise pipol bae kamap wise, bat man wea kaban witim stupid pipol bae kasem trabol.”—Proverbs 13:20.
14. Hao nao iumi savve againstim tingting bilong world?
14 For helpem iumi againstim tingting bilong world, iumi mas kaban witim wise pipol—olketa wea servem Jehovah. Iumi mas fulimap mind bilong iumi witim samting wea bae buildimap faith bilong iumi. Aposol Paul raet olsem: “Evri samting wea tru, evri samting wea important, evri samting wea raeteous, evri samting wea klin, evri samting wea iumi fit for lovem, evri samting wea pipol tok gud abaotem, evri gud samting and evri samting wea fit for kasem praise, go ahed for tingim evri samting hia.” (Philippians 4:8) From iumi man free for chus, iumi savve chusim wanem iumi bae ting abaotem. Letem iumi evritaem chusim samting wea bae mekem iumi kam moa klos long Jehovah.
Spirit Bilong God Hem Barava Strong
15. Hao nao olketa Christian long Corinth bifor difren from olketa nara pipol wea stap long datfala taon?
15 Olketa tru Christian wea garem holy spirit for leadim olketa difren from pipol wea world nao leadim olketa. Paul raet olsem long kongregeson long Corinth: “Iumi kasem, no tingting bilong world, bat spirit wea kam from God, mekem iumi savve long olketa samting wea God hem kaen tumas for givim iumi.” (1 Corinthians 2:12) Tingting bilong world barava big long taon bilong Corinth bifor. Pipol bilong Corinth no savve bossim fasin. Dastawe disfala toktok for “kamap olsem pipol long Corinth” hem minim “for duim dirty fasin.” Satan blindim mind bilong pipol. From diswan, olketa barava no savve abaotem tru God. (2 Corinthians 4:4) Bat, thru long holy spirit bilong hem, Jehovah openem eye bilong samfala long Corinth, and diswan mekem olketa fit for kasem savve abaotem truth. Spirit bilong Jehovah muvim and leadim olketa for mekem big change long laef bilong olketa, mekem olketa savve kasem hapi and blessing from hem. (1 Corinthians 6:9-11) Nomata tingting bilong world hem strong, spirit bilong Jehovah hem strong winim.
16. Hao nao iumi savve kasem and keepim spirit bilong God?
16 Sem samting hem kamap distaem. Holy spirit bilong Jehovah hem moa strong winim eni samting long universe, and hem willing for givim long eniwan wea askem thru long faith. (Luke 11:13) Bat, for garem spirit bilong God iumi mas duim moa samting winim wei for againstim tingting bilong world. Iumi mas studyim Word bilong God evritaem and followim long laef bilong iumi mekem tingting bilong iumi hem followim tingting bilong God. Sapos iumi duim olsem, Jehovah bae strongim iumi for againstim eni trik bilong Satan wea savve spoelem iumi long spiritual wei.
17. Hao nao experience bilong Lot savve comfortim iumi?
17 Nomata olketa Christian no part bilong world, olketa stap insaed long world. (John 17:11, 16) No eniwan long iumi savve barava stap klia long tingting bilong world bikos maet iumi waka or stap witim pipol wea no lovem God and olketa wei bilong hem. Waswe, iumi feel “nogud tumas,” or safa olsem Lot wea stap raonem pipol long Sodom wea garem fasin for brekem law? (2 Peter 2:7, 8) Sapos olsem, iumi savve kasem encouragement. Jehovah protectim and sevem Lot, and hem savve duim sem samting for iumi. Loving Dadi bilong iumi lukim and savve long laef bilong iumi, and hem savve givim iumi help and strong wea iumi needim mekem iumi savve keepim spiritual wei bilong iumi. (Psalm 33:18, 19) Sapos iumi depend long hem, trust long hem, and singaot long hem, hem bae helpem iumi for againstim tingting bilong world, nomata sapos evriting luk hard tumas.—Isaiah 41:10.
18. Why nao iumi mas barava tinghae long wei wea iumi fren witim Jehovah?
18 Insaed world wea stap farawe from God and wea Satan trikim, iumi pipol bilong Jehovah kasem blessing from iumi savve long truth. Dastawe iumi garem hapi and peace wea world no garem. (Isaiah 57:20, 21; Galatians 5:22) Iumi hol strong long nambawan hope bilong laef olowe long Paradaes, wea tingting bilong disfala world wea gogo for dae bae no stap. Iumi mas barava tinghae long wei wea iumi fren witim God and kwiktaem for stretem eni tingting wea mekem iumi isisi go difren long spiritual wei. Iumi mas kam moa klos long Jehovah and hem bae helpem iumi for againstim tingting bilong world.—James 4:7, 8.
Waswe, Iu Savve Minim?
• Hao nao Satan laea and trikim pipol?
• Wanem nao iumi savve duim for stap klia long wei for isisi lusim Jehovah?
• Wanem nao showim tingting bilong world hem strong?
• Hao nao iumi savve kasem and keepim spirit wea kam from God?
[Chart long page 11]
MARKEM WISDOM BILONG WORLD WITIM WISDOM BILONG GOD
Truth hem no tru evribit, pipol garem truth bilong olketa seleva.
“Word bilong [God] nao truth.”—John 17:17.
Trustim feeling bilong iu for luksavve long samting wea raet and rong.
“Heart hem savve trikim man winim eni nara samting and hem no hol bak.”—Jeremiah 17:9.
Duim samting wea iu want for duim.
“Hem no bilong man wea wakabaot for disaedem gogo bilong hem.”—Jeremiah 10:23.
Key for kasem hapi nao for garem planti rich samting.
“Fasin for lovem selen hem start bilong planti nogud samting.”—1 Timothy 6:10.
[Piksa long page 10]
Solomon isisi lusim tru worship and tan go long olketa laea god
[Piksa long page 12]
Olsem man wea wakem advertisement, Satan apim tingting bilong world. Waswe, iu againstim?