Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w14 10/15 pp. 28-32
  • “Tingim Evritaem Olketa Samting Long Heven”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • “Tingim Evritaem Olketa Samting Long Heven”
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2014
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • HAO FOR SHOWIMAOT IUMI TINGIM EVRITAEM OLKETA SAMTING LONG HEVEN
  • ABRAHAM “SHOWIMAOT FAITH LONG JEHOVAH”
  • HEM OLSEM MOSES “LUKIM GOD WEA NO ENIWAN SAVVE LUKIM”
  • GOHED FOR TINGIM OLKETA SAMTING LONG HEVEN
  • Garem Strong Faith Olsem Moses
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2014
  • Jehovah Sei Abraham Hem “Fren Bilong Mi”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2016
  • Waswe, Iu Weitim “Datfala Taon wea Garem Strongfala Faondeson”?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2020
  • Lanem Olketa Wei Bilong Jehovah
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2014
w14 10/15 pp. 28-32
A first-century Christian man carefully examines a scroll

“Tingim Evritaem Olketa Samting Long Heven”

“Tingim evritaem olketa samting long heven, and no olketa samting long earth.”—COL. 3:2.

WANEM NAO ANSA BILONG IU?

  • Hao nao Abraham and Sarah showimaot faith long Jehovah?

  • Hao nao Moses showimaot hem laek for duim wanem God laekem?

  • Hao nao iumi savve showimaot iumi tingim evritaem olketa samting long heven?

1, 2. (a) Wanem nao samfala problem wea kongregeson long Colossae garem? (b) Wanem kaonsel nao Paul talem for helpem olketa Christian long Colossae gohed fren gud witim God?

KONGREGESON long Colossae long first century hem garem samfala problem. Samfala insaed kongregeson sei evriwan shud followim Law bilong Moses, and datwan mekem kongregeson for no wan mind. And tu, olketa narawan mekhae long teaching wea sei hem rong for enjoyim olketa samting long laef wea mekem man hapi. Aposol Paul raetem leta for warnim olketa abaotem olketa rong tingting hia. Hem sei: “No letem olketa iusles toktok and tingting bilong man for trapim iufala. Olketa samting hia join witim kastom bilong olketa man and olketa iusles samting bilong disfala world nomoa. Olketa no kam from Christ.”—Col. 2:8.

2 Sapos olketa anointed Christian hia gohed followim “olketa iusles samting bilong disfala world,” bae olketa lusim privilege for kamap olketa son bilong God. (Col. 2:20-23) So Paul talem kaonsel for helpem olketa gohed fren gud witim God. Hem sei: “Tingim evritaem olketa samting long heven, and no olketa samting long earth.” (Col. 3:2) Olketa Christian hia mas evritaem tingim nambawan hope bilong olketa for laef long heven.—Col. 1:4, 5.

3. (a) Wanem hope nao olketa anointed Christian garem? (b) Wanem nao olketa kwestin wea iumi bae ansarem long disfala study?

3 Olketa anointed Christian distaem tu tingim evritaem Kingdom bilong God and hope bilong olketa for rul witim Christ long heven. (Rome 8:14-17) Bat waswe olketa wea garem hope for stap long earth? Hao nao olketa savve followim kaonsel bilong Paul long Colossae 3:2? Hao nao “olketa nara sheepsheep” savve showimaot olketa “tingim evritaem olketa samting long heven”? (John 10:16) And hao nao iumi savve followim example bilong Abraham and Moses, wea tingim evritaem olketa samting long heven, nomata taem tufala kasem hard taem?

HAO FOR SHOWIMAOT IUMI TINGIM EVRITAEM OLKETA SAMTING LONG HEVEN

4. Hao nao olketa Christian wea garem hope for laef long earth showimaot olketa tingim evritaem olketa samting long heven?

4 Olketa wea garem hope for laef long earth mas tingim evritaem olketa samting long heven. Olketa showimaot diswan taem Jehovah and Kingdom hem first samting long laef bilong olketa. (Luke 10:25-27) Jesus nao showimaot gudfala example long diswan. (1 Pet. 2:21) Olsem long first century, staka pipol long world bilong Satan distaem garem tingting wea no stret, mekhae long tingting bilong olketa man, and aftarem olketa material samting. (Readim 2 Corinth 10:5.) Iumi mas followim example bilong Jesus and keakea long eni samting wea savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah.

5. Wanem nao samfala kwestin wea iumi shud ting raonem abaotem selen and olketa material samting?

5 Waswe, iumi start for garem sem tingting olsem pipol long world abaotem selen and olketa material samting? Samting wea iumi tingting abaotem and duim nao showimaot wanem iumi barava laekem. Jesus storyim diswan taem hem sei: “Samting wea man tinghae long hem nao bae hem interest for garem.” (Matt. 6:21) So iumi mas ting raonem wanem nao barava important long iumi. Waswe, iumi wari olowe abaotem selen? Waswe, iumi tingting olowe abaotem hao for startim bisnis for mekem iumi garem bigfala selen, or hao for garem rich living? Or waswe, iumi garem simpol living and wei for fren witim Jehovah hem main important samting long iumi? (Matt. 6:22) Jesus sei sapos iumi aftarem wei for “hipimap riches long earth,” maet datwan bae spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah.—Matt. 6:19, 20, 24.

6. Hao nao iumi savve win for againstim feeling bilong iumi for laek duim samting wea no stret?

6 From iumi no perfect, iumi savve laek for duim olketa samting wea no stret. (Readim Rome 7:21-25.) Sapos iumi no letem holy spirit bilong Jehovah for leadim iumi, maet iumi start for duim olketa “samting wea join witim darkness.” Insaed diswan hem “olketa wild party and wei for drunk,” wei for durong, or “wei for nating shame for duim rong samting.” (Rome 13:12, 13) Iumi mas evritaem faet againstim olketa feeling bilong iumi for laek duim samting wea no stret. For win long diswan, iumi mas tingim evritaem olketa samting long heven. Iumi mas waka hard for duim diswan dastawe Paul sei olsem: “Mi whipim body bilong mi and bossim olsem slave.” (1 Cor. 9:27) Iumi mas followim example bilong Paul sapos iumi laek for gohed long datfala resis for laef olowe! Bae iumi storyim example bilong tufala man wea faithful and wea traem best for “mekem God hapi.”—Heb. 11:6.

ABRAHAM “SHOWIMAOT FAITH LONG JEHOVAH”

7, 8. (a) Wanem nao samfala hard samting wea kasem Abraham and Sarah? (b) Wanem nao Abraham tingim evritaem?

7 Taem Jehovah talem Abraham for muv witim famili bilong hem long Canaan, Abraham obeyim hem. Hem and famili bilong hem lusim hom bilong olketa long Ur, wea hem wanfala rich taon, and wakabaot for winim 1,600 kilometer for go stap long Canaan. From Abraham showimaot faith and obey, Jehovah mekem wanfala agreement witim hem. Jehovah sei: “Mi bae mekem laen bilong iu kamap wanfala big nation, and mi bae blessim iu.” (Gen. 12:2) Plande year bihaen Jehovah talem datwan, Abraham and Sarah no garem eni pikinini yet. Maet hem isi for Abraham tingse Jehovah forgetim promis bilong hem. And tu, laef bilong Abraham long Canaan hem no isi. Olketa stap insaed olketa tent, samfala taem olketa no garem inaf kaikai, and pipol savve stealim olketa tu. (Gen. 12:5, 10; 13:18; 14:10-16) Nomata olsem, Abraham and famili no laek for go bak long Ur, datfala taon wea olketa garem gudfala living!—Readim Hebrew 11:8-12, 15.

8 Abraham “showimaot faith long Jehovah,” and hem no tingim “olketa samting long earth.” (Gen. 15:6) Hem evritaem tingim wanem God promisim long hem. From Abraham showimaot hem garem faith, Jehovah sei long hem: “‘Plis, iu luk go ap long skae and iu trae kaontem olketa star wea iu lukim.’ Then hem sei long hem: ‘Iu bae garem staka pikinini olsem olketa star hia.’” (Gen. 15:5) Taem Abraham herem diswan, datwan barava encouragem hem! Taem hem lukluk long olketa star, masbi hem evritaem tingim promis bilong Jehovah for mekem hem garem staka pikinini. And long taem wea Jehovah markem, Abraham garem wanfala son, wea hem nao samting wea Jehovah promisim.—Gen. 21:1, 2.

9. Hao nao iumi savve followim example bilong Abraham?

9 Iumi tu weitim olketa promis bilong Jehovah for kamap tru. (2 Pet. 3:13) Sapos iumi no tingim evritaem olketa samting long heven, maet bae iumi start for tingse Jehovah hem delay for duim wanem hem promisim, and maet iumi no strong for duim waka bilong Jehovah olsem bifor. Olsem example, maet long bifor iu sakrifaesim samfala samting mekem iu savve pioneer or duim nara waka bilong Jehovah. Bat waswe long distaem? Waswe, iu olsem Abraham, wea tingim evritaem olketa blessing wea Jehovah promisim and gohed strong for duim waka bilong Jehovah? (Heb. 11:10) Abraham “showimaot faith long Jehovah” and bikos long datwan, Jehovah sei Abraham hem fren bilong hem.—Rome 4:3.

HEM OLSEM MOSES “LUKIM GOD WEA NO ENIWAN SAVVE LUKIM”

10. Moses growap long wea, and hem garem chance for duim wanem samting?

10 Moses tu hem tingim evritaem olketa samting long heven. Moses growap long haos bilong king bilong Egypt long taem wea Egypt hem world paoa. Bible sei “olketa bilong Egypt teachim Moses evri samting wea olketa savve long hem.” Education wea Moses kasem mekem “olketa samting wea hem duim and toktok bilong hem barava nambawan.” (Acts 7:22) From olketa samting hia Moses garem staka chance for kamap wanfala bigman long Egypt. Nomata olsem, Moses tingim wei for duim wanem God laekem hem barava important winim olketa samting hia.

11, 12. Wanem nao Moses tinghae long hem winim eni nara samting, and hao nao iumi savve long datwan?

11 Taem Moses smol, mami bilong hem, Jochebed, teachim hem abaotem God wea olketa Hebrew worshipim. Moses barava tinghae long wanem hem lanem abaotem Jehovah winim eni nara samting. From hem laek duim wanem God laekem, hem no aftarem bignem and riches long Egypt. (Readim Hebrew 11:24-27.) Training wea Moses kasem taem hem smol, and faith bilong hem long Jehovah helpem hem for tingim evritaem olketa samting long heven.

12 Nomata Moses kasem best education long Egypt, hem no iusim datwan for kasem hae position, garem bignem, or kamap rich. Bible sei Moses “les for olketa kolem hem son bilong dota bilong Pharaoh taem hem big. Hem willing for safa witim pipol bilong God winim wei for duim sin wea savve mekem man hapi for lelebet taem nomoa.” Plande year bihaen, Moses iusim savve wea hem garem abaotem Jehovah for leadim pipol bilong God.

13, 14. (a) Wanem training nao Moses needim mekem hem fit for helpem olketa Israelite for kamap free from Egypt? (b) Olsem Moses, wanem kaen training nao maet iumi tu needim?

13 Moses lovem Jehovah and pipol bilong God wea slave long Egypt. Taem Moses hem 40 year, hem tingse hem taem nao for hem helpem olketa Israelite for kamap free from Egypt. (Acts 7:23-25) Bat Jehovah savve Moses hem no fit yet for duim datfala waka. Hem need for kasem training for kamap hambol, patient, kaen, and kontrolem hemseleva. (Prov. 15:33) Moses needim training for redyim hem for deal witim olketa hardfala samting wea hem bae kasem. Jehovah luksavve sapos Moses duim waka for lukaftarem sheepsheep for 40 year, datwan bae helpem hem for garem olketa gudfala wei hia.

14 Wanem gudfala samting nao Moses kasem taem hem lukaftarem sheepsheep for 40 year? Bible sei Moses hem “hambol winim evri nara man wea stap long earth.” (Num. 12:3) From hem hambol, datwan helpem hem for patient taem hem deal witim difren kaen pipol, and taem hem helpem olketa witim problem bilong olketa. (Ex. 18:26) Maet iumi tu mas kamap gud long samfala wei wea bae helpem iumi for gohed laef taem “datfala big trabol” hem kam, and go insaed niu world bilong God. (Rev. 7:14) Waswe, iumi stap gud witim evriwan, nomata olketa wea iumi tingse olketa savve kwiktaem for kros or feel nogud long eni smol samting nomoa? Hem gud for iumi followim disfala toktok bilong aposol Peter wea sei: “Respectim evri difren kaen man. Lovem evri brata bilong iufala, fraet long God, and showimaot respect for king.”—1 Pet. 2:17.

GOHED FOR TINGIM OLKETA SAMTING LONG HEVEN

15, 16. (a) Why nao hem barava important for “tingim evritaem olketa samting long heven”? (b) Why nao olketa Christian mas evritaem showimaot gudfala wei?

15 Iumi stap long taem wea “evri samting hem hard tumas.” (2 Tim. 3:1) Dastawe hem barava important for “tingim evritaem olketa samting long heven,” wea diswan bae helpem iumi for gohed wekap long spiritual wei. (1 Thess. 5:6-9) Hao nao iumi duim diswan?

16 Wei bilong iumi: Peter sei hem barava important for iumi garem gudfala wei. Hem sei: “Iufala mas evritaem showimaot gudfala wei mekem pipol long world savve lukim datwan.” Hem sei tu, taem iumi duim olsem, olketa wea no savve long Jehovah bae lukim gudfala samting wea iumi duim, and “praisem God.” (1 Pet. 2:12) Nomata iumi long haos, long waka, long skul, duim hapitaem, or taem iumi long preaching waka, iumi mas evritaem showimaot gudfala wei, and diswan bae mekem Jehovah kasem praise. Hem tru, iumi evriwan no perfect and iumi savve duim mistek. (Rome 3:23) Bat iumi shud no wikdaon. Sapos iumi traem best for gohed faithful, Jehovah bae helpem iumi for win.—1 Tim. 6:12.

17. Hao nao iumi savve showimaot iumi garem sem tingting olsem Jesus? (Lukim piksa long start bilong study.)

17 Tingting bilong iumi: For gohed showimaot gudfala wei, iumi mas garem stretfala tingting. Aposol Paul sei: “Iufala mas garem sem tingting olsem Christ Jesus.” (Phil. 2:5) Jesus garem wanem kaen tingting? Hem garem hambol tingting, and hem laek for duim best bilong hem long waka bilong Jehovah. Main samting hem tingim nao hem for preachim gud nius abaotem Kingdom. (Mark 1:38; 13:10) Long tingting bilong Jesus, hem barava important for followim wanem God talem. (John 7:16; 8:28) Hem studyim gud olketa Holy Raeting mekem hem savve storyim gud wanem God talem, and defendim samting wea tru. Sapos iumi garem sem tingting olsem Christ, iumi tu bae hambol, strong for duim ministry, and studyim gud Bible.

Jesus preaches to others about the good news of God’s Kingdom

Main samting Jesus laek duim nao hem for preachim gud nius abaotem Kingdom (Paragraf 17 storyim diswan)

18. Wanem nao iumi savve duim for sapotim waka bilong Jehovah?

18 Sapotim waka bilong Jehovah: God laekem “evriwan long heven and long earth” for stap anda long rul bilong Jesus. (Phil. 2:9-11) Nomata Jesus garem hae position, hem tu stap anda long Dadi bilong hem evritaem. Iumi tu shud duim sem samting. (1 Cor. 15:28) Iumi stap anda long Jehovah taem iumi sapotim waka wea hem talem iumi for duim, wea hem nao for “teachim pipol long evri kantri for kamap disaepol.” (Matt. 28:19) And tu, iumi laek for “duim gudfala samting long evriwan,” wea hem minim nara pipol and olketa brata bilong iumi.—Gal. 6:10.

19. Wanem nao iumi shud barava laek for duim?

19 Iumi tinghae long wei wea Jehovah talem iumi for tingim evritaem olketa samting long heven! So “iumi mas no givap for ran long resis wea iumi insaed.” (Heb. 12:1) Iumi barava laek for duim waka bilong Jehovah witim ‘full heart and strong bilong iumi.’ Sapos iumi duim datwan, Dadi bilong iumi long heven bae givim bigfala blessing long iumi.—Col. 3:23, 24.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem