Te Au Collegiant—Akatuke te Apii Pipiria ia Ratou
Kua rongo ana ainei koe i te Au Collegiant?
Kua tuke teia pupu akonoanga Dutch meangiti o te 17 anere mataiti mei te au akonoanga akanooia o te reira tuatau. Mei teaa rai, e eaa ta tatou ka apii mai mei ia ratou? E kiteai, e oki ana tatou ki taua tuatau.
I TE 1587, kua tae mai a Jacobus Arminius (me kare, ko Jacob Harmensen) ki te oire ko Amsterdam. Kare i ngata ana iaia no te kimi i tetai angaanga, no te mea e meitaki tikai tona pepa tau no te angaanga. I te 21 mataiti, kua karatuati mai aia mei te Apii Teitei Leiden o Holland. I muri mai i te reira, kua akapou aia e ono mataiti i Switzerland, i te apii i te apiianga akonoanga i raro ake ia Théodore de Bèze, te komono ki te tangata Porotetani Tauiia ko John Calvin. No reira rai te au Porotetani i Amsterdam i mareka ei i te akataoonga ia Arminius e 27 mataiti e ko tetai o to ratou au orometua! Inara, i nga mea mataiti i muri mai, kua tataraara te au mema akonoanga e manganui i ta ratou iki anga. Eaa ra?
Te Maro Anga Predestination
Kare i roa ana i muri ake i te riro anga mai a Arminius ei orometua, kua tupu te maro anga no runga i te apiianga predestination i rotopu i te au Porotetani o Amsterdam. Kua akatupu teia apiianga i te tumuanga o te Akonoanga Calvin, inara kua manako etai au mema o te akonoanga e ko tetai Atua tei predestine i te ora no etai e te akautunga anga no etai e kino ia e te tika kore. Kua tapapa te aronga apii anga Calvin ia Arminius, e tangata apiiia e Bèze, kia akatikatika i te aronga manako tuke. Inara, kua akatika a Arminius ki ta te aronga manako tuke, kua akapoitirere i te aronga apii anga Calvin. I te 1593 kua maata tikai taua maro anga e kua akatakake te reira i te Porotetani o te oire i nga pupu e rua—te aronga tei turu i te apiianga e te aronga tei patoi i te reira, te aronga tau.
I roto ua i nga mea mataiti, kua riro teia maro anga i reira ei akatakake anga i te Porotetani takapini i te enua. I te openga ra, ia Noema 1618 kua akanooia e kia akatikatikaia taua turanga. Kua kapiki atu te aronga apii anga Calvin, tei turuia e te vaeau e te manako o te aronga papuriki, i te aronga manako tuke (tei kapikiia e ko te au Remonstrant i te reira taimea) ki tetai konitara pa enua, te Protestant Synod o Dordrecht. I te openga o te uipaanga, kua orongaia te iki anga ki te au orometua Remonstrant: Kia taina i tetai koreromotu auraka e tutu aere akaou, me kare kia akaruke i te enua. Kua iki te maata anga i te akatuikaa anga. Kua mono te aronga apii anga Calvin maro i te ngai tei akarukeia e te au orometua Remonstrant. Kua re te akonoanga Calvin—i manako ei te akaaerenga.
Te Anau Anga e te Tupu Anga o te Au Collegiant
Mei tetai atu ngai, kua ngere i te putuputuanga Remonstrant i te vira o Warmond, i te pae ia Leiden, to ratou orometua. Inara, kare mei tetai ngai ke atu, kare te putuputuanga i ariki ana i te mono anga akatikaia e te akaaerenga. Pera katoa, i te tuku anga tetai orometua Remonstrant i tona oraanga kia oki ki Warmond i te 1620 no te akono i te putuputuanga, kua patoi katoa tetai au mema putuputuanga iaia. Kua akamata teia au mema i te akono muna i ta ratou au uipaanga akonoanga ma te kore te tauturu a tetai tangata orometua. I muri mai, kua kapikiia teia au uipaanga e ko te au college e ko te aronga te aere atura, kua kapikiia ei au Collegiant.
Noatu kua akamata mai te au Collegiant no te turanga kare e no te kaveinga, kare i roa kua taui taua turanga. Kua tauetono te mema putuputuanga ko Gijsbert van der Kodde e na te uipaanga ma te kore te akara anga a te au orometua, te akataui marie ra te pupu ki ta te Pipiria e ki te tu o te au Kerititiano mua kare ki ta te au akonoanga akatumuia. I nana ei, kua akanooia te pupu orometua i muri ake i te matenga o te au apotetoro kia akatupu i te au angaanga na te tangata kare e puareinga ana i te apii i tetai angaanga.
I te 1621, kua neke a Van der Kodde e tetai au mema aiteite te manako i ta ratou au uipaanga ki tetai vira vaitata mai o Rijnsburg.b I etai mataiti i muri mai, i te tuku ua anga te au akonoanga takinokino anga ki te akakoromaki, kua totoa te ingoa o te au uipaanga Collegiant i te au enua e kua akakeu i te “au manu tukeke te uruuru,” i tuatuai te tangata tuatua enua ko Siegfried Zilverberg. Tei reira te au Remonstrant, te au Mennonite, te au Socinian, e pera te aronga apiipii akonoanga. E aronga pama tetai. E aronga atu pee tetai, e aronga peni, e taote e te aronga oko apinga. Kua tangi aroa te tangata kimi kite ko Spinoza (Benedictus de Spinoza) e te puapii maata ko Johann Amos Comenius (me kare, ko Jan Komenský), e pera katoa te tangata peni rongonui ko Rembrandt van Rijn, i teia akapupu anga. Te au manako tuke tei apainaia mai e teia au tangata ngateitei ma ratou kua akakeu i te tupu anga o te au irinaki anga Collegiant.
I muri mai i te 1640 kua tupu viviki teia pupu ririnui. Kua totoa te au College i Rotterdam, Amsterdam, Leeuwarden, e tetai atu au oire. Kua akakite te poropeta tuatua enua ko Andrew C. Fix e i rotopu i te au mataiti 1650 e te 1700, “kua maata te au Collegiant . . . ki roto i tetai akonoanga puapinga rava atu e te akakeu anga i te ngauru ma itu anere mataiti i Holland.”
Te Au Irinaki Anga o te Au Collegiant
I te mea e ko te akamarama anga, te akakoromaki anga, e te tuatua ua anga te akairo o te akapupu anga Collegiant, kua akatika uaia te au Collegiant tataki tai kia akono i te au irinaki anga tukeke. Noatu rai, kua akaruru kapipiti ia ratou e etai au irinaki anga matauia. Ei akaraanga, kua ariki te au Collegiant i te puapinga o te apii Pipiria naau uaorai. Ka tau te au mema tataki tai, i tata ei tetai o te Collegiant, kia “kimikimi nona uaorai e kia kite i te Atua kare e na roto i tetai tangata ke.” Kua pera ratou. Kia tau ki te tangata tuatua enua o te ngauru ma iva anere mataiti ko Jacobus C. van Slee, kua kite maataia atu te au kite Pipiria i rotopu i te au Collegiant e i tetai au pupu akonoanga o taua tuatau. Kua akapaapaa katoa te aronga patoi i te au Collegiant no to ratou tu kite i te taangaanga karape i te Pipiria.
Inara, te maata atu i te au Collegiant i te apii i te Pipiria, te maata atu ia ratou i te akatupu i te au irinaki anga tei tuke mei tei akatumuia e te au akonoanga. Te akataka ra te au puka mei te 17 ki te 20 anere mataiti i etai o to ratou au irinaki anga:
Te Akonoanga Mua. Kua tata tetai Collegiant e tangata apii akonoanga ko Adam Boreel i te 1644 i te o anga te akonoanga mua ki roto i te au poritiki i te tuatau o Emepera Costantine, kua aati te reira i tana koreromotu ma Karaiti e kua ngere i te akauruanga o te vaerua tapu. Kua kapiti mai aia i tei tupu, kua maata mai te au apiianga pikikaa e tae ua mai ki tona tuatau.
Te Taui Anga. Kare i aere mamao ana te Taui Anga i te 16 anere mataiti tei aratakiia e Luther, Calvin, e tetai atu i te tauianga i te akonoanga. Kareka ra, kia tau ki tetai arataki Collegiant e te taote ko Galenus Abrahamsz (1622-1706), kua akariro te Taui Anga i te turanga o te au akonoanga kia kino roa atu na te akamaata anga i te tauetono anga e te riri. Ka tau te taui anga mou kia taui i te ngakau, tei ngere i te Taui Anga i te rave.
Te Akonoanga e te Orometua. Kua akakinoia te au akonoanga akanooia, no teianei ao, ma te kore e mana tu-Atua. Ko tei akono pakari i te akonoanga kare e mea meitaki atu i te akaruke i te akonoanga tei roto aia kia kore e riro e ko tetai ki tana au ara. Te opati o te orometua, i na te au Collegiant ei, kua tuke ki ta te au Tuatua Tapu e e “kino i te pae vaerua o te putuputuanga Kerititiano.”
Te Patireia e te Parataito. Kua tata tetai tei akatumu i te college i Amsterdam, ko Daniel de Breen (1594-1664), no runga i to Karaiti Patireia kare ia i te patireia pae vaerua te noo ra ki roto i to tetai ngakau. Kua akakite te puapii ko Jacob Ostens, e Collegiant i Rotterdam, e “kua akara te au pateriareka ki te au taputou anga enua nei.” Pera katoa, te tatari ra te au Collegiant i te tuatau me riro te enua ei parataito.
Te Toru Tai. Kua patoi etai au Collegiant maata, tei akakeuia e te au irinaki anga Socinian, i te Toru Tai.c Ei akatau anga, kua tata a Daniel Zwicker (1621-78) e ko etai au apiianga te patoi ra i te akamarama anga, mei te Toru Tai, “kare e akatikaia e e pikikaa.” I te 1694 kua neneiia tetai urianga Pipiria tei uriia e te Collegiant ko Reijnier Rooleeuw. Kua tata te reira i te tuanga openga o Ioane 1:1: “E te tuatua ra e atua ia” kare i te tata anga otototi: “E ko te Atua te tuatua.”d
Te Au Uipaanga i te Epetoma Ravarai
Noatu kare te au Collegiant katoatoa i rotai i te au irinaki anga, kua angaanga aiteite ra to ratou au college i te au oire tukeke. Kua ripoti te tangata tuatua enua ko Van Slee i te au ra i mua ana o te akapupu anga Collegiant, kare te au uipaanga i akapapaia ana i mua ake. Kua manako te au Collegiant no runga i ta te apotetoro ko Paulo au tuatua e kia “totou,” ka tau te au mema tane pouroa kia tuatua ua rai ki te au college. (1 Korinetia 14:1, 3, 26) Tei tupu, kua roa te au uipaanga i te po e “kua varea [etai tei tae atu] i te moe.”
I muri mai kua akaaereia te au uipaanga. Kare te au Collegiant i aravei ua i te Tapati i te au aiai katoa ra. E raukai i te vaa tuatua e te putuputuanga kia akapapa i mua ake no te au uipaanga katoatoa o taua mataiti, kua neneiia tetai porokaramu tei akapapa i te au irava Pipiria kia akamanakoia e pera katoa te ingoa o te au vaa tuatua. I muri ake i te akatuera angaia te uipaanga na roto i te imene e te pure, kua akamarama tetai vaa tuatua i te au irava Pipiria. Me oti, kua pati aia i te au tangata kia akakite mai i to ratou manako no runga i te tumu tuatua tei uriuriia. I reira ka akaari mai te rua o te vaa tuatua i te aiteanga o taua irava. Kua akataopenga te pure e te imene i te uipaanga.
E tuke rai ta te au Collegiant i te taoni o Harlingen, i te enua o Friesland, akono anga i ta ratou au uipaanga kia tau ki te akapapa anga. Me ka tuatua tetai vaa tuatua e kua tere atu i te ora i akanooia ka tau aia kia tutaki i tetai moni akautunga.
Au Uipaanga Pa Enua
Kua anoano katoa te au Collegiant i te au akaputuputuanga maatamaata. No reira, i te akamata anga i te 1640, kua teretere te au Collegiant takapini i te enua e rua taime i te mataiti (i te tuatau tupu anga rau e te maana) ki Rijnsburg. Kua tuku teia au akaputuputuanga, i tata ei te tangata tuatua enua ko Fix, ia ratou kia “matau i te au manako, te au manako ngakau, te au irinaki anga, e te au angaanga o to ratou au taeake mei te ngai mamao.”
Kua tarau etai o te au Collegiant tei atoro ra i te au pia mei te aronga vira koi noo ei tetai ki roto i te Groote Huis, me kare te Are Maata, e are maatamaata e 30 pia no te au Collegiant. Kua oronga katoaia te au kai na te 60 ki te 70 tangata i reira. I muri mai i te kaikai anga, ka aaere te aronga atoro na roto i te aua tiare o te are maata i te rekareka anga i te ‘au angaanga a te Atua, tetai pukapuka anga maru, me kare tetai tuatau apiipii anga.’
Noatu kare te au Collegiant i manako ana e kare te papetito anga i umuumuia, inara e manganui te rave pera ra. No reira, kua riro mai te papetito anga e ko tetai atianga akaraia o te au akaputuputuanga maatamaata. Kua tuatua te tangata tata tuatua enua ko Van Slee e tupu ana taua akanoo anga i te popongi Maanakai. Kua aru mai te imene e te pure i taua tuatua anga no te umuumu anga e kia papetitoia. I reira ka pati te vaa tuatua i te aronga mamaata tei inangaro kia papetitoia kia aaki i to ratou akarongo, mei tera e, “te irinaki nei au e ko Iesu Karaiti te Tamaiti a te Atua ora.” I muri mai kua taopengaia te tuatua anga na roto i te pure, kua aere atu te katoatoa tei tae mai ki te ngai papetito anga e kua kite i te au tane e te au vaine e tuturi ra i roto i te pia vai, e raukai kia taeria e te vai to ratou pakuivi. E ma te marie ka taruku te tangata papetito i te tangata irinaki ou ki raro i te vai. I muri mai i te akanooanga, kua oki te katoatoa ki to ratou noo anga no tetai tuatua anga.
I te avatea Maanakai i te ora 5:00 p.m., kua akamata te uipaanga ma tetai tatau anga Pipiria poto, te imene anga, e te pure. Kia akapapu e kia vai ua tetai vaa tuatua, kua tua te au college o Rotterdam, Leiden, Amsterdam, e North Holland no te oronga anga i te au vaa tuatua no te au akaputuputuanga tataki tai. Kua akanooia te popongi Tapati ei akamaara anga i te Oroa a te Atu. I muri ake i te tuatua anga, te pure, e te imene, kua kai te au tane e te au vaine i te varaoa e te uaina. Kua aru mai ma te maata te tuatua anga i te aiai Tapati, e i te popongi Monite kua taokotai mai te katoatoa no te ako anga akaoti anga. Te maata anga o te au tuatua tei orongaia i teia au uruoaanga, i na Van Slee ei, e mea tau ia, te akamaata anga e kia taangaangaia te akamarama anga.
Kua rekareka tikai te oire o Rijnsburg no te akono i teia au akaputuputuanga. Kua tata tetai tangata akara i te 18 anere mataiti i te maata o te au tangata ke, tei kaikai maata, kua akatupu i te moni meitaki na te vira. Pera katoa, i muri ake i te uruoaanga kua oronga ua te au Collegiant i tetai ki te aronga putaua o Rijnsburg. Kare e ekokoanga, kua kite te vira i te ngere anga i te akamutu angaia taua au uipaanga i te 1787. I muri ake kua ngaro atu te akapupu anga Collegiant. Eaa ra?
Eaa Ratou i Ngaro Atu Ei
I te taeanga ki te openga o te 17 anere mataiti, kua tupu tetai taumaro anga no runga i te angaanga akamarama anga i roto i te akonoanga. Kua manako etai au Collegiant e kia na runga ake te akamarama anga a te tangata i te akakite anga tu-Atua, inara kua patoi tetai pae. I te openga ra, kua akatakake te tauetono anga i te katoa anga o te akapupu anga Collegiant. I muri ua ake i te matenga nga aronga patoi maata o nga tua i taokotai akaou ei te au Collegiant. Noatu rai, i muri ake i teia akatakake anga “kare i aiteite akaou ana,” te akapupu anga i na te tangata tuatua enua ei ko Fix.
Kua tauturu te maata o te akakoromaki anga i roto rai i te au akonoanga Porotetani o te 18 anere mataiti e kia topa te au Collegiant. I te ariki maata anga uaia te au kaveinga akamarama anga e te akakoromaki anga a te Collegiant e te taiate tangata, “kua ngaro atu te marama o te akonoanga Collegiant ki roto i te maiata kaka o te Akamarama Anga.” I te tae anga ki te openga o te 18 anere mataiti, kua arikiia te maata anga o te au Collegiant e te au Mennonite e tetai atu au pupu akonoanga.
I te mea kare te au Collegiant i akakoro e kia taokotai te manako i roto rai i ta ratou akapupu anga, vaitata rai e manganui te au manako tukeke te vaira i te au Collegiant. Kua kite ratou i teia, e no reira, kare i umuumu ana e kia “okotai . . . e te manako okotai,” mei ta te apotetoro ko Paulo i raurau i te au Kerititiano kia pera. (1 Korinetia 1:10) Inara, i taua taime rai, kua akara te au Collegiant ki te tuatau e riro mai ei te au irinaki anga Kerititiano tumu, mei te taokotai anga manako, kia tika tikai.
I te akamanako anga e kare te tika o te kite mou i maata i te au tuatau o te au Collegiant, kua akanoo ratou i tetai akaraanga ka rauka i te au akonoanga e manganui kia apii mai. (Akaaite ia Daniela 12:4.) Ta ratou tuatua maata anga no runga i te apii Pipiria te tau ra ki ta te apotetoro ko Paulo ako anga: “E akara matariki marie i te au mea katoa ra.” (1 Tesalonia 5:21) Kua apii te apii Pipiria nana uaorai ia Jacobus Arminius e tetai atu e kare etai au apiianga akonoanga tei akono roaia e te au ravenga i akanooia i roto i te Pipiria. I te kite anga ratou i teia, kua rauka ia ratou te mataku kore e kia tuke mai mei te akonoanga akanooia. Ka rave ainei koe mei te reira rai?
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a I te 1610 kua tuku atu te aronga manako tuke i tetai pepa (e pepa akakite anga i te au tumu i patoi ei) ki te aronga tutara Dutch. I muri ake i taua raveanga, kua kapikiia ratou e ko te au Remonstrant.
b No teia ngai, kua kapiki katoaia te au Collegiant e ko te au Rijnsburger.
c Akara i te Awake!, Noema 22, 1988, kapi 19, “The Socinians—Why Did They Reject the Trinity?”
d Het Nieuwe Testament van onze Heer Jezus Christus, uit het Grieksch vertaald door Reijnier Rooleeuw, M.D. (The New Testament of Our Lord Jesus Christ, uriia mei te reo Ereni e Reijnier Rooleeuw, M.D.)
[Tutu i te kapi 24]
Rembrandt van Rijn
[Au Tutu i te kapi 26]
Te oire Warmond te ngai i akamata mua mai ei te au Collegiant, e te Kauvai De Vliet te ngai i tupu ei te papetito anga
[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 23]
Background: Courtesy of the American Bible Society Library, New York