Akapeea e Kite ei e te Autu Anga i Etai Tu Paruparu i te Pae Vaerua
KIA TAU KI TE PEU ERENI, KO ACHILLES TE MEA MATAKU KORE ROA ATU o te au toa Ereni i te Tamaki Trojan, e oroanga akakite anga ei patoi i te oire ko Troy. I na te peu ei i te pepe anga a Achilles, kua tuku tona mama iaia ki roto i te au vai o te Kauvai Styx, kua akariro te reira iaia kia kore e tamamaeia mari ra i te ngai i mou ei tona mama iaia—te tuatua matauia ko te pooavae o Achilles. Ko te ngai ia i puta ei te ana, na Paris i akataa, te tamaiti a te Ariki ko Priam o Troy, i te tamate anga ia Achilles.
E au vaeau no Karaiti te au Kerititiano, tei roto i tetai tamaki anga i te pae vaerua. (2 Timoteo 2:3) “Kare oki te tangata anake ta tatou e kukumi nei,” i akamarama ei te apotetoro ko Paulo, “ko te au ariki katoa ra, e te aronga mana, e te au tutara o teianei ao poiri, e te au vaerua kikino i te reva nei.” Ae, kare e ko tetai ke to tatou au enemi mari ra ko Satani te Tiaporo e te au temoni.—Ephesia 6:12.
I te akara anga, e ta anga okotai tua teia naringa kare te tauturu tei rauka ia tatou mei te Atua ko Iehova, tei akatakaia i tetai atianga ei “toā Iehova i te tamaki.” (Exodo 15:3) Ei paruru ia tatou mei to tatou au enemi kino, kua orongaia mai te rakei i te pae vaerua kia tatou. No reira oki te apotetoro ko Paulo i raurau ei: “E kakau i te rakei katoa a te Atua ra, kia tika ia kotou kia patoi i te ravenga pakari a te diabolo ra.”—Ephesia 6:11.
Ko te rakei tei orongaia mai e te Atua ko Iehova, kare e ekoko anga, e mea meitaki roa atu, e ka rauka i te autu i etai ua atu tu akakino i te pae vaerua. E akara ua ana i te papaanga ta Paulo i oronga mai: te taukupu o te tuatua mou, te tapoki umauma o te tuatua tika, te tamaka vaevae i te evangeria, te paruru o te akarongo, te pare o te ora, e te koke o te vaerua. Eaa te au apinga meitaki atu ta tetai ka manakonako atu? Ma te reira rakei, ka rauka te re i tetai vaeau Kerititiano i te tuatau ravarai, noatu te maata o te tu tuke.—Ephesia 6:13-17.
Noatu e mea meitaki roa atu te rakei i te pae vaerua no ko mai ia Iehova e e tumu no te tinamou no tatou, auraka tatou e akono puapinga kore ua i te reira. Te akamanako anga i te Achilles kitea koreia, ka tau ainei e penei e ngai paruparu to tatou, tetai pooavae Achilles i te pae vaerua? Ka riro te reira ei mea kino me kare tatou i kite.
E Akara Matatio i Toou Rakei i te Pae Vaerua
Kua topa e kua mate tetai tangata ice skate e rua taime i te re anga i te metara auro Olympic, i te akara anga kua meitaki te turanga kopapa, i te tuatau tereni anga. I muri poto maira kua ripotiia tetai nuti i roto i The New York Times: “E apa o te 600,000 Marike tei tupu ana te maki pukuatu kia ratou i te mataiti tataki tai kare o ratou au akairo kiteia i mua ake.” Te taka meitaki ra, kare te tu o to tatou oraanga kopapa e rauka kia akatakaia na to tatou manako.
Te aiteite ra ki to tatou tu i te pae vaerua. Te ako maira te Pipiria e: “Ko te manako ra e te tu ra aia, kia matakite aia ko te inga aea.” (1 Korinetia 10:12) Noatu ko to tatou rakei i te pae vaerua te mea meitaki roa atu te vaira, ka tupu rai te tu paruparu. Te tumu oki no te mea kua anauia mai tatou ma te ara, e ka ngoie ua i to tatou tu ara e te apa ua i te autu i ta tatou akakoroanga kia rave i to te Atua anoano. (Salamo 51:5) Noatu to tatou au akakoroanga meitaki, ka rauka i to tatou ngakau pikikaa i te akavare ia tatou na te maani ua anga i te au akamarama anga pikikaa me kare te au kotoeanga, e ka rauka ia tatou i te akangaropoina i to tatou tu paruparu e ka akavare ia tatou uaorai kia manako e te meitaki ua ra te au mea.—Ieremia 17:9; Roma 7:21-23.
Pera katoa, te noo nei tatou i roto i tetai ao e putuputu te taime kua akaoripu uaia e kua akakinoia te tu tika e te tarevake. Me kua tika tetai apinga me kare kua tarevake penei ka akatakaia te reira e ta taua tangata e manako ra. Kua akamaataia teia tu manako ki roto i te au akakitekite anga, e te tarekareka anga matauia, e te akakite anga nuti. I te akara anga, me kare tatou e matakite, ka akavareia tatou kia manako akapera rai, e penei ka akamata to tatou rakei i te pae vaerua i te paruparu.
I te mea e ka topa ki roto i taua turanga kino, ka tau tatou kia akono i ta te Pipiria ako anga: “E kimi matatio ia kotou uaorai i to kotou akarongo; e akara matariki ia kotou uaorai.” (2 Korinetia 13:5) Me rave akapera tatou, ka rauka ia tatou i te kite i etai tu paruparu penei kua tupu e kia akono i te au takainga tei anoanoia kia rapakau i te reira i mua ake ka kite ei to tatou au enemi i te reira e ka tamaki mai ratou. Inara, akapeea, tatou me rave i taua timata anga? Eaa etai au akairo kiteaia ka akara atu tatou i roto i teia akara matatio anga ia koe uaorai?
Kiteanga i te Au Akairo
Ko tetai akairo matau uaia penei ka akaari mai i te tu paruparu i te pae vaerua koia oki ko te tukutuku ua anga i ta tatou uaorai apii. Kua manako etai e kia apii maata atu, inara kare ratou e rave ana i te reira. Ma te maata i te angaanga i te oraanga i teia tuatau, e mea ngoie ua i te topa ki roto i te reira turanga kino. Inara, ko te mea kino roa atu, e putuputu te taime kua tuatua tetai tangata e kare ratou e kino ana, mei te mea e tatau ana ratou i te au puka Pipiria me ka rauka ia ratou e kua aere atu ratou ki etai o te au uipaanga Kerititiano.
E tu akavare ia koe uaorai te reira akamarama anga. Mei tetai tangata rai tei manako e maata roa tana angaanga e kare e taime no te noo ki raro e kia kai i te kai meitaki, no reira kua rave ua aia i tetai apinga kua kai i te ka rauka e kua aere mei tetai apinga ki tetai. Noatu kare aia e mamae i te akakore anga kai, kare e roa ka tupu te au manamanata o te oraanga kopapa me kare a muri mai. Mei te reira rai, me kare e kaikai meitaki i te pae vaerua, kare e roa ka rauka rai ia tatou i te akatupu i te au ngai paruparu i to tatou rakei i te pae vaerua. I te mea te taomi putuputu uaia ra e te tuatua akakino uaia ra e te au tu o te ao, ka ariu ngoie ua tatou ki ta Satani tamaki anga mate.
Ko tetai atu akairo o te tu paruparu i te pae vaerua koia oki kua kore te tu rapurapu i roto i ta tatou tamaki anga i te pae vaerua. Kare tetai vaeau i te tuatau au e kite i te maro anga e te kino o te tamaki anga. Penei kare aia e manako rapurapu kia akapapa ua. Me kapiki vaveia aia kia rave angaanga, penei kare aia i papa. Ka pera rai i te pae vaerua. Me akatika tatou i to tatou tu rapurapu kia topa, kare i reira tatou e papa no te patoi i te au maro anga te ka aere mai kia tatou.
Inara, akapeea e raukai ia tatou i te kite e me kua topa ainei tatou ki roto i teia turanga? Penei ka ui tatou kia tatou uaorai i etai au uianga penei ka akaari i te tika tikai o te au mea: Te inangaro ra ainei au i te kapiti atu ki roto i te angaanga orometua mei iaku e aere atura ka tarekareka? Te puareinga ra ainei au i te akapou taime no te akapapaanga no te au uipaanga mei iaku ka aere atu ei ki te toa me kare ka akara tivi? Te manako rua ra ainei au no runga i taku i aruaru me kare te au tuatau taku i tuku ua i toku riro anga mai ei Kerititiano? Te vareae ra ainei au i te oraanga meitaki ua tei rauka i tetai? E au uianga akakeu anga teia, inara ka tauturu te reira i te kite anga i te ngai paruparu i to tatou rakei i te pae vaerua.
I te mea e tu i te pae vaerua to tatou rakei paruru, e mea puapinga e kia aere ua to te Atua vaerua i to tatou oraanga. Te akaataia nei teia i te tu tikai me te akaariia ra to te Atua ua o te vaerua i ta tatou au angaanga katoatoa. Ka manga riririri ainei koe me kare ka riri ua me rave tetai me kare ka tuatua i tetai apinga kare koe e reka ana? Te ngata ra ainei ia koe i te ariki i te ako anga, me kare te manako ra ainei koe e te akaapa ua ra etai ia koe? Te vareae oonu ra ainei koe i te au akameitaki anga o tetai tangata me kare te au rauka anga? Te ngata ra ainei ia koe i te noo meitaki ua ma tetai atu, i toou au taeake tikai? Ka tauturu tetai akara anga tika ia koe uaorai kia kite me kua ki ainei to tatou oraanga i to te Atua ua o te vaerua me kare me te onoono maira te au angaanga a te kopapa.—Galatia 5:22-26; Ephesia 4:22-27.
Au Takainga Papu Meitaki no te Autu Anga i te Tu Paruparu i te Pae Vaerua
E mea ke rai i te kite i te au akairo kiteaia o te tu paruparu i te pae vaerua; e mea ke rai i te aro atu ia ratou e kia akono i te au takainga kia akatikatika i te au mea. E mea mii ra, e manganui te akono ra i te au kotoe anga, kia maani ua, kia akameangiti i te manamanata, me kare kia patoi e te vaira te reira. Mei teaa te kino i te reira—e mei te aere anga rai ki te tamaki e te aao anga i te rakei ma te kore tetai atu au tuanga! Ka akariro taua aerenga ei oronga te tuatau no Satani kia tamaki mai. Mari ra, ka tau tatou kia akono i te au takainga papu meitaki ma te viviki kia akatika i tetai ua ngai kino ka kite tatou. Eaa ta tatou ka rave?—Roma 8:13; Iakobo 1:22-25.
I te mea te o nei tatou ki roto i tetai tamaki anga i te pae vaerua—e tamaki te o maira te akatere anga i te manako e te ngakau Kerititiano—ka tau tatou kia rave i tei rauka ia tatou kia paruru i to tatou au manako. E akamaara i roto i te au apinga o to tatou rakei i te pae vaerua ko te “tapoki-umauma ko te tuatua tika,” te ka paruru i to tatou ngakau, e “te pare i te ora,” te ka paruru i to tatou manako. I te apiianga e akapeea me taangaanga meitaki i teia au ravenga ka riro te aiteanga ei tuke i rotopu i te re anga e te autu anga.—Ephesia 6:14-17; Maseli 4:23; Roma 12:2.
Te aao anga i te “tapoki-umauma ko te tuatua tika” te umuumu ra e kia akara putuputu tatou ia tatou uaorai no to tatou inangaro i te tuatua tika e te rikarika i te rave kino. (Salamo 45:7; 97:10; Amosa 5:15) Kua akameangitiia ainei to tatou au turanga kia tau ki to te ao? Te rekareka ra ainei tatou—i te oraanga tikai me kare tei akaariia ki runga i te tivi e tei akaariia i te teata, i roto i te au puka e te au makatini—te au apinga penei ka poitirere tetai me kare ka akariri ia tatou? Ka tauturu te inangaro i te tuatua tika ia tatou kia kite e tei akapaapaaia i te ao ei rangatira e te kite pakari o te ao penei e ainga ki tetai ua atu me kare e tu parau akapikikaaia.—Roma 13:13, 14; Tito 2:12.
Te aao anga i “te pare i te ora,” te o maira te akono anga i te au akameitaki anga ki mua, kare e akatika ia tatou uaorai kia tauri keia e te kanapanapa e te manea o te ao. (Ebera 12:2, 3; 1 Ioane 2:16) Ka tauturu te rauka anga o teia akaraanga ia tatou i te tuku i te au apinga i te pae vaerua na mua i te rauka anga te apinga kopapa me kare te meitaki no tatou uaorai. (Mataio 6:33) No reira, kia papu e kia rauka ia tatou teia rakei i tona ngai tau, ka tau tatou kia ui tika kia tatou uaorai: Eaa taku e inangaro nei i te oraanga? E au akakoroanga takake ainei taku i te pae vaerua? Eaa taku e rave nei kia taeria te reira? Me ko tetai o te aronga toenga o te au Kerititiano akatainuia me kare ko tetai o te urupu tangata “aronga maata rava,” ka tau tatou kia aru ia Paulo, tei tuatua e: “Kare au i manako iaku uaorai nei e kua rauka: okotai aku mea e rave nei; i te akangaro anga i te au mea i muri ra, e te uapou anga atu i tei mua ra, te aruaru atu nei au na te akairo.”—Apokalupo 7:9; Philipi 3:13, 14.
Kua taopenga ta Paulo akataka anga i to tatou rakei i te pae vaerua ma teia ako anga: “Ma te pure tukumoe kore, i te au pure ravarai, i te pati a te Vaerua, ma te akamaroiroi e te tamou i te reira, e te pati anga oki no te aronga tapu katoa ra.” (Ephesia 6:18) Te akakite maira teia i nga takainga papu e rua ka rauka ia tatou i te rave kia autu me kare kia arai i etai tu paruparu i te pae vaerua: E akatupu i tetai pirianga meitaki ma te Atua, e kia akatupu i tetai pirianga vaitata ma te au taeake Kerititiano.
Me kua matau ua tatou i te uri kia Iehova na roto i te pure te “tukumoe kore” (te aaki anga i ta tatou ara, te pati anga kia akakoreia mai, te pati anga i te arataki anga, te akameitaki anga i te au meitaki, te akapaapaa anga mei te ngakau) e i te tuatau “ravarai” (i te ngai tangata, ngai muna, koe ua, e rave ua ra), ka rauka ia tatou tetai pirianga vaitata ma Iehova. Ko te reira te paruru anga maata roa atu ka rauka ia tatou.—Roma 8:31; Iakobo 4:7, 8.
I tetai tua, kua akoia mai tatou kia pure “no te aronga tapu,” koia oki, no to tatou au taeake Kerititiano. Penei ka maara ia tatou i roto i ta tatou au pure i to tatou au taeake i te pae vaerua i te au enua mamao te mamae ra i te takinokino anga me kare i tetai atu tu ngata. Inara akapeea te au Kerititiano te angaanga ra e te aravei ra tatou i tera ra e i tera ra? E mea tau i te pure no ratou katoa, mei ia Iesu i pure no tana au pipi. (Ioane 17:9; Iakobo 5:16) Te akavaitata ra taua pure ia tatou e te akaketaketa ra ia tatou kia tu ngaueue kore i te au maro anga “i te kino.”—2 Tesalonia 3:1-3.
I te openga ra, e akamaara katoa i ta te apotetoro ko Petero ako anga aroa: “Kua vaitata ra te openga o te au mea ravarai nei: e teianei, e akono meitaki kotou, e e matakite, ma te pure. Ko te aroa rai, kia maata tikaia ïa ia kotou uaorai: ka ngaro oki te apa e manganui i te aroa.” (1 Petero 4:7, 8) E mea ngoie i te tuku i te tu ara o te tangata—to tetai tangata e to tatou uaorai—kia aere ki to tatou au ngakau e te au manako e kia riro mai ei arai anga, ei akaturori anga. Kua kite a Satani i teia tu paruparu o te tangata. Ko te akatakake e te autu anga tetai o tana ravenga kikite. No reira, kia viviki tatou i te arai i taua ara ma te aroa ngakau tae no tetai e tetai auraka “e tuku i ta te diabolo ngai kia o mai.”—Ephesia 4:25-27.
E Tamou kia Ketaketa i te Pae Vaerua i Teianei
Me kua kite koe e kua akara anga mariko anga kore toou rouru me kore kare toou neketae e tika ana, eaa taau ka rave? Papu rai ka akatikatika koe i te reira. E iti ua te tangata ka akaruke ua i te reira, i te manako anga kare te reira e kino roa ana. Kia ariu viviki rai tatou ki to tatou au tu paruparu i te pae vaerua. Penei kare te au tangata e akara maira e reka mai i toou akara anga, inara ko te au tu kino i te pae vaerua kare i akatikatikaia kare a Iehova e mareka mai.—1 Samuela 16:7.
Kua oronga aroa mai a Iehova kia tatou i ta tatou ka anoano kia tauturu ia tatou kia uuti ke i te tu paruparu i te pae vaerua e kia ketaketa i te pae vaerua. Na roto i te au uipaanga Kerititiano, te au puka Pipiria, e te au taeake pakari e te akono ra, te oronga maira aia i te au akamaara anga tamou i te au taime ravarai e te au taiku anga tau e eaa ta tatou ka rave. Tei runga ia tatou kia ariki e kia taangaanga i te reira. Ka anoanoia te tauta anga e te ako ia koe uaorai. Inara e akamaara ana e eaa ta te apotetoro ko Paulo i tuatua: “Te oro nei au, kare ra mei te mea kare i kitea; te moto nei au, kare ra mei te mea e, e moto ki te matangi: Te moto nei ra au i taku kopapa kia vi: ko te riro ua aea oki au, ko tei ako ia etai ke ra, ei tangata kite koreia mai.”—1 Korinetia 9:26, 27.
Kia matakite, auraka e akatika i te pooavae Achilles i te pae vaerua kia tupu. Mari ra, ma te akaaka e te mataku kore kia rave ua tatou i tei anoanoia i teianei kia kite ei e te autu anga i etai tu paruparu i te pae vaerua o tatou.
[Tataanga i te kapi 19]
“E KIMI MATATIO IA KOTOU UAORAI I TO KOTOU AKARONGO; E AKARA MATARIKI IA KOTOU UAORAI.”—2 Korinetia 13:5.
[Tataanga i te kapi 21]
“KO TE AROA RAI, KIA MAATA TIKAIA ÏA IA KOTOU UAORAI: KA NGARO OKI TE APA E MANGANUI I TE AROA. E AKONO MEITAKI KOTOU, E E MATAKITE, MA TE PURE.”—1 Petero 4:7, 8.
[Pia/Tutu i te kapi 20]
E UI KIA KOE UAORAI . . .
◆ Te inangaro ra ainei au i te akapou taime no te akapapaanga no te au uipaanga mei iaku ka aere atu ei ki te toa me kare ka akara tivi?
◆ Te vareae ra ainei au i te oraanga meitaki ua tei rauka i tetai?
◆ Ka manga riririri ainei au me rave tetai me kare ka tuatua i tetai apinga kare au e reka ana?
◆ Te ngata ra ainei iaku i te ariki i te ako anga, me kare te manako ra ainei au e te akaapa ua ra etai iaku?
◆ Te ngata ra ainei iaku i te noo meitaki ua ma tetai atu?
◆ Kua akameangitiia ainei toku au turanga kia tau ki to te ao?
◆ E au akakoroanga takake ainei taku i te pae vaerua?
◆ Eaa taku e rave nei kia taeria te au akakoroanga i te pae vaerua?
[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 18]
Achilles: From the book Great Men and Famous Women; Roman soldiers and page 21: Historic Costume in Pictures/Dover Publications, Inc., New York