“E Akaarite i to Kotou Taemoemo Anga”
KA AKAMANAKO ana ia koe uaorai i roto i tetai taitiamu tarekareka anga tei kiia e te au tangata maoraora. Kua mati mai te au tangata taemoemo ki roto. Kua ava maata te urupu tangata i to ratou au tangata rongonui e aere maira. Tei reira te au tiati kia tuku i te au tika anga. I te au tupu anga e akamata ra, kua kairo te ava anga re ma te aue anga maromaroa. Kua turou te pokarakara anga tangi maata i te aronga re!
Te aere atu nei koe, kare ki tetai tarekareka anga o teia tuatau, mari ra ki tetai tei raveia i etai 2,000 mataiti i topa i Isthmus o Korinetia. I konei, i te au mataiti e rua mei te ono anere M.T.N. ki te a anere mataiti T.N., kua raveia te Tarekareka Anga Isthmus rongonui. No te au ra e manganui kua opu te tupu anga i te inangaro o te katoatoa i Ereni. E maata tei kapiti atu ki roto i te tarekareka anga i tetai ua oro taemoemo anga ra. E au akairo te aronga oro tei akapapaia no te vaeau. Ka rauka i te aronga re—tei akamoriia ei aronga rongoia—te au korona maaniia ki te au rau rakau. Kua orongaia te au apinga aroa kia ratou, e kua oronga te oire kia ratou i tetai moni maata.
Kua matau meitaki te apotetoro ko Paulo i te Tarekareka Anga Isthmus vaitata i Korinetia e kua akaaite i to tetai Kerititiano aerenga oraanga ki tetai oro anga taemoemo anga. I te taiku anga i te aronga oro, te aronga kukumi, e te aronga moto, te akatutu maira aia i te au tutaki anga o te terenianga meitaki, te au tauta anga akaaere meitakiia, e te tamou marie anga. Ae, kua kite katoa te au Kerititiano tana e tata atura no runga i taua au tarekareka anga ra. Kare e ekoko anga e ko tetai o teia tei roto i te urupu i te taitiamu. No reira ka ariki ua ratou i te au akatutu anga a Paulo. Akapeea tatou i teia tuatau? Tei roto katoa tatou i tetai oro anga—no te ora mutu kore. Akapeea tatou e puapingaiai mei ta Paulo taiku anga i taua au taemoemo anga ra?
‘Akonoanga i te Ture Ra’
Te au umuumu anga e o atu ei no te tarekareka anga taito e mea pakari tikai. Ka tuku tataki tai tei akakite ra i te aronga taemoemo ki mua i te aronga matakitaki e ka ava: ‘E tangata ainei tetai ka rauka i te akaapa i teia tangata no tetai angaanga ta ua? E keia ainei aia me kore e kino tikai e te viivii i roto i tona oraanga e te au tu?’ Kia tau ki te Archaeologi Graeca, “kare tetai tangata me e tangata ta ua e te kino roa, me kore te piri [vaitata] ra ki etai, e akatikaia kia kapiti atu ki roto.” E ko tei aati ra i te au ture o te tarekareka anga ka akautunga pakariia na te akaateaanga i tei aati ra mei te au taemoemo anga.
Te tauturu maira teia tuatua tika ia tatou kia marama i ta Paulo akakite anga: “E te tangata oki kia kukumi ra, kia kore aia e kukumi ma te akono i te ture ra, kare ïa e akakoronaia.” (2 Timoteo 2:5) Ma te aiteite, kia oro ki roto i te oro no te ora, ka anoanoia tatou kia akono i ta Iehova au umuumu anga, te rave anga i tana au kaveinga akono tau tikai tei akanooia ki roto i te Pipiria. Inara, te akamatakite maira te Pipiria ia tatou: “Kino uaorai te manako o te ngakau tangata mei tona tamariki mea riki anga mai.” (Genese 8:21) No reira, noatu i muri ake i te tomo anga i roto i te taemoemo anga, kia matakite tatou i te akono ua atu i te au ture e rauka tamou ei to Iehova tu mareka anga e kia rauka te ora mutu kore.
Te tauturu maata roa atu kia pera na teia tu koia oki ko te inangaro i te Atua. (Mareko 12:29-31) Ka anoano taua aroa ia tatou kia inangaro i te akamareka ia Iehova e kia rave kia tau ki tona anoano.—1 Ioane 5:3.
“E Kopae atu Tatou i te Au Mea Teiaa Ravarai”
I roto i te au tarekareka anga taito, kare te aronga oro i akateiaaia e te au kakau me kore te apinga. “Te oro anga vaevae, . . . kua oro takaua te aronga i kapiti atu ki roto,” i akakite ei te puka The Life of the Greeks and Romans. Te kore anga i aao i te kakau kua oronga ki te tangata oro i te tu tere viviki, maru te aerenga, e te karape oki. Kare i pou te maroiroi mei te teiaa anoano koreia. Penei kua manako a Paulo no runga i teia i tona tata anga ki te au Kerititiano i Epera: “E kopae atu tatou i te au mea teiaa ravarai, . . . , e oro tamou marie ei i teianei oroanga i tukuia mai ki mua ia tatou nei.”—Ebera 12:1.
Eaa te tu teiaa te ka rauka i te akamarie ia tatou i roto i te oro anga no te ora? Tetai koia oki ko te umuumu anga no te akaputu i te au apinga materia kare e anoanoia me kore kia akono i tetai tu oraanga okomaata. Penei ka akara atu tetai ki te apinganui no te paruru anga me kore te akara ra i te reira ei tumu anga no te rekareka. Penei ka akamarie te “teiaa” maata i tetai tangata oro e tae atu, e i te openga ra, kare aia e manako maata atu i te Atua. (Luka 12:16-21) Kua akara anga e manakonakoanga mamao te ora mutu kore. ‘Ka aere mai te ao ou a tetai ra,’ i manako ei tetai tangata, ‘inara i teia taime kia rave meitaki tatou i ta teia ao e oronga maira.’ (1 Timoteo 6:17-19) Ka rauka ngoie ua i te manako apinga materia i te akauri ke i tetai mei te oro anga no te ora me kare ka arai i tetai no te akamata anga i te reira.
I te Ako i te Maunga ra, kua akakite a Iesu: “Kare e tika i te tangata kia akono i nga pu e toko rua: ka riro aia i te riri atu ki tetai, e te anoano atu ki tetai; e kare ra, ka riro i te tau atu ki tetai, e te akaviivii atu ki tetai. Ko kotou nei oki, kare e tika kia akono atu i te Atua e te Mamona.” E oti, i muri ake i te akakite anga i to Iehova akonoanga i tei umuumuia ra e te au animara e te au rakau e te taiku anga e puapinga atu te au tangata i te reira, kua ako mai aia: “E teianei, auraka kotou e apiapi ua, ka na ko ei ra, Eaa ua ta matou kia kai? e, Eaa oki ta matou kia inu? e, Eaa to matou kakau kia kakau? (Te kimi ra oki te au etene i taua au mea katoa ra:) kua kite oki to kotou Metua i te ao ra e, kia rauka taua au mea katoa ra ia kotou e tikaʼi. E na mua ra kotou i te kimi i te basileia o te Atua, e te tuatua-tika nana ra; e kapiti katoaia mai taua au mea katoa ra ia kotou.”—Mataio 6:24-33.
“E Oro Tamou Marie”
Kare te katoatoa o te au oro anga e oro viviki poto ua. Tetai oro anga, tei tapaia e ko te doʹli·khos, kua roa e 4 kiro mita. E taemoemo anga maro tikai i te tu maroiroi e te tamou marie anga. Kia tau ki te peu matauia, i te 328 M.T.N., kua akatano tetai tangata oro, ko Ageas te ingoa, i muri ake i te peke anga te re, te oro anga atu ki tona oire kainga, ko Argos, kia akakite i tona re anga. I taua ra, kua oro aia e 110 kiro mita te roa!
E oro anga roa katoa te oro anga a te Kerititiano te timata ra i to tatou tu tamou marie. Te tamou marie anga i roto i teia oro e tae atu ki te openga te anoanoia ra e raukai to Iehova tu mareka e te re o te ora mutu kore. Kua oro a Paulo i te oro anga na taua mataara. Vaitata ki te openga o tona oraanga, kua rauka iaia te tuatua e: “I kukumi ana au i te kukumianga meitaki, kua oti toku oro anga, i mou marie na au i te akarongo: E teianei te vaioia nei te korona o te tuatua-tika noku.” (2 Timoteo 4:7, 8) Mei ia Paulo rai, ka anoanoia tatou kia oro e ‘oti te oro anga.’ Me paruparu to tatou tu tamou marie no te mea kua akaraanga e roa te oroanga ta tatou i tapapa ra i te akamata anga, ka poka tatou e kia rauka ta tatou tutaki anga. (Ebera 11:6) Mei teaa atura te tumatetenga i te reira, te kite anga e te vaitata nei tatou ki te openga o te raini!
Te Tutaki
Kua orongaia ki te aronga re tei taemoemo ki roto i te oroanga Ereni taito te ei tei maaniia mei te au rau rakau e kua akamaneaia ki te au tiare. I roto i te Tarekareka Anga Pythia, kua rauka i te aronga re te korona maaniia i te au rau. I roto i te Tarekareka Anga Olympia kua rauka ia ratou te au korona o te au rau orive, e i roto i te Tarekareka Anga Isthmus kua orongaia kia ratou te au korona paina. “Kia akaoraora i te maroiroi o te aronga oro,” i akakite ei tetai tangata kite Pipiria, “te au korona, te tutaki anga o te re, e te au rau tamara, kua tukunaia i te tuatau o te taemoemo anga, kia kiteia mai, ki runga i tetai apinga e toru vaevae, me kore te kaingakai, tei tukunaia ki rotopu i te taitiamu.” Ki tei re ra, te aao anga i te korona e akairo ia o te akangateitei maata rava. Iaia e oki atura ki te kainga, ka akaoro aia i tetai kariota meitaki tikai ki roto i te oire.
Te manako anga i teia, kua ui a Paulo ki te aronga tatau i Korinetia ra: “Kare ra kotou i kite e ko te aronga e oro i te taemoemo anga ra, e oro katoatoa ïa, okotai ua ra e rave i te korona: E akaarite i to kotou taemoemo anga, kia rauka te korona. . . . Kia rauka te korona pe ua i peraʼi ratou; kareka tatou kia rauka ïa te korona pe kore.” (1 Korinetia 9:24, 25; 1 Petero 1:3, 4) Mei teaa te tuke anga! Kare e mei tetai korona maemae o te au tarekareka anga taito, te tutaki te tapapa maira i te aronga oro i te oro no te ora e tae atu ki te openga kare rava e pe.
No runga i teia korona meitaki tikai, kua tata te apotetoro ko Petero: “E kia mama mai te Tiaki maata ra, ka rauka ïa ia kotou te korona kakā ko te kore rava e maemae ra.” (1 Petero 5:4) Ka rauka ainei i etai tutaki anga kia akaaiteia ki te mate kore, te tutaki anga o te oraanga pe kore i te rangi ra ma Karaiti?
I teia tuatau, te maata anga o te aronga oro Kerititiano kare e ko tetai o te aronga akatainuia e te Atua kia riro mai ei au tamariki vaerua nana e kare i rauka te manakonakoanga no te rangi ra. Kare ratou e oro ra e kia rauka te tutaki anga o te mate kore. Inara, te tuku katoa ra te Atua i tetai tutaki anga aite kore ki mua ia ratou. Ko te ora mutu kore ma te apa kore ki runga i tetai enua parataito i raro ake i te Patireia i te rangi ra. Noatu e ko teea tutaki ta tetai Kerititiano e tauta ra kia rauka, kia oro aia ma te tauta pakari e te maroiroi mei tetai aronga oro i roto i te taemoemo anga. No teaa ra? No te mea kare rava taua tutaki anga e ngaro ke: “E teia oki taua meitaki tana i tuatua mai no tatou ra, ko te ora mutu kore.”—1 Ioane 2:25.
Ma taua tutaki anga aiteite kore ra ki mua i tetai tangata oro Kerititiano, eaa i reira tona manako i te au ereere o teia ao? Ka tau kia aite ki to Paulo, tei tuatua: “Koia tikai, e mea puapinga kore te au mea ravarai nei iaku i te meitaki maata ra i te kite i taku Atu ra ia Iesu Mesia: i akaruke ei au i te au mea katoa ra, e kua riro ïa ei teita iaku.” Te aiteanga ki teia, mei teaa te pakari to Paulo oro anga! “E aku au taeake e, kare au i manako iaku uaorai nei e kua rauka: okotai aku mea e rave nei; i te akangaro anga i te au mea i muri ra, e te uapou anga atu i tei mua ra, Te aruaru atu nei au na te akairo, kia rauka iaku te tutaki.” (Philipi 3:8, 13, 14) Kua oro a Paulo ma te manako anga i te tutaki anga. Kia pera katoa tatou.
Ta Tatou Akaraanga Meitaki Roa Atu
I roto i te tarekareka anga taito, kua rekareka te aronga re i te akamareka totoa aereia. Kua tata te aronga atu pee no runga ia ratou, e kua maani te aronga tarai pate i te tiki no ratou. Te akakite ra te vaine tuatua enua ko Věra Olivová e kua “pai [ratou] i roto i te kaka anga e te rongonui.” Kua riro katoa ratou ei au akaraanga no te au uki mapu o te aronga re.
Koai te “re” tei akanoo ra i te akaraanga meitaki tikai no te au Kerititiano? Kua pau mai a Paulo: “E oro tamou marie ei i teianei oroanga i tukuia mai ki mua ia tatou nei, Ma te akara tamou kia Iesu i te tumu e te akaoti i to tatou akarongo; ko tei akakoromaki i te satauro, kare i akono i te akama, i te meitaki i tukuia mai ki mua i tona aroaro, e te noo ra i teianei i te pae katau i te terono o te Atua ra.” (Ebera 12:1, 2) Ae, me kia autu ua atu tatou i roto i te oro no te ora anga mutu kore, ka anoanoia tatou kia akara atu ki to tatou Akaraanga, ko Iesu Karaiti. Teia ka rauka ia tatou te rave na te tatau putuputuanga i te au tataanga Evangeria e te akamanako anga i te au mataara ka rauka ia tatou te aru iaia. Ka tauturu taua apii anga ia tatou kia ariki e kua akarongo tikai a Iesu Karaiti i te Atua e kua akapapu i te tu meitaki o tona akarongo na tona tamou marie anga. Ei tutaki anga no tona tamou marie anga, kua rauka iaia te akameitaki anga a te Atua ko Iehova e ma tetai atu au akameitaki anga meitaki rava.—Philipi 2:9-11.
Ae, ko to Iesu tu meitaki rava koia oki ko tona aroa. “Kia oronga te tangata i tona uaorai ora no tona au taunga, kare rava e tangata aroa maata atu i te reira.” (Ioane 15:13) Kua oronga aia i te aite anga oonu ki te tuatua “aroa” na te akakite anga kia tatou kia aroa i to tatou au enemi. (Mataio 5:43-48) No te mea kua aroa mai aia i tona Metua i te rangi ra, kua kitea e Iesu te rekareka i te rave anga i te anoano o tona Metua. (Salamo 40:9, 10; Maseli 27:11) Ia tatou e akara atura kia Iesu e ko to tatou Akaraanga e ko tei akanoo i te aerenga no tatou i roto i tetai oro anga pakari no te ora ka akakeu katoa ia tatou kia aroa katoa i te Atua e to tatou tangata tupu e kia kite i te rekareka tikai i roto i ta tatou angaanga tapu. (Mataio 22:37-39; John 13:34; 1 Petero 2:21) Kia akamanako kare a Iesu i pati mai i tei kore e rauka ra. Te akapapu maira aia ia tatou: “Te maru nei au, e ngakau akaaka toku, e rauka oki ia kotou te akaangaroianga i to kotou vaerua. Te maru nei taku amo, e te māmā nei taku apainga.”—Mataio 11:28-30.
Mei ia Iesu rai, ka anoanoia tatou kia akono i to tatou mata ki runga i te tutaki tei akanooia no te katoatoa tei tamou marie e tae ua atu ki te openga. (Mataio 24:13) Me akono tatou kia tau ki te au ture, kia akaruke i te apinga teiaa, e me oro tatou ma te akakoromaki, ka papuia tatou te re. Te ira maira te akakoroanga i mua atu ia tatou! Te akaou ra te reira i to tatou maroiroi no te rekareka ta te reira e akatupu ra i roto ia tatou, te rekareka te akariro ra i te mataara ki mua ia tatou kia ngoie te aerenga na runga.
[Tutu i te kapi 29]
E oro anga roa te oro a te Kerititiano—te umuumu ra te reira i te tamou marie
[Tutu i te kapi 30]
Kare mei te aronga oro akakoronaia, ka akara atu te au Kerititiano ki mua i tetai tutaki anga pe kore
[Tutu i te kapi 31]
Te tutaki anga no te katoatoa tei tamou marie ki te openga
[Akameitakianga no te Tataanga i te kapi 28]
Copyright British Museum