RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w95 3/15 kapi 24-26
  • “E Matakite Oki i te Akaopue a te Au Pharisea e te Au Sadukea”

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • “E Matakite Oki i te Akaopue a te Au Pharisea e te Au Sadukea”
  • Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1995
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Te Akonoanga Taokotai Kore
  • Te Au Pharisea
  • E Aronga Akamata Anga Ou Ratou no te Akonoanga
  • Takore Anga
  • Te Au Sadukea
  • Te Aronga Takinokino o Iesu e Tana Au Pipi
  • Te Anoanoia ra Kia Vai Matakite Ua
  • Au Uianga a te Aronga Tatau
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2005
  • “Kia Apiiia Kotou e Au”
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2001
  • Akaapa a Iesu i Tei Patoi Iaia Ra
    Te Tangata Maata Rava Atu Tei Ora Ana
  • “Matakite i te Akaopue a te au Pharisea”
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2012
Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1995
w95 3/15 kapi 24-26

“E Matakite Oki i te Akaopue a te Au Pharisea e te Au Sadukea”

TE TUATUA anga a Iesu i taua au tuatua ra i te 19 anere mataiti i topa akenei, te akamatakite ra aia i tana au pipi i te au apiianga akonoanga kino e te au ravenga. (Mataio 16:6, 12) Te akakite tikai maira te papaanga ia Mareko 8:15: “E matakite oki i te akaopue a te au Pharisea, e te akaopue a Heroda.” Eaa ra a Heroda i taikuia mai? No te mea ko tetai aronga Sadukea e aronga Heroda, e pupu poritiki.

Eaa ra taua akamatakiteanga takake i anoanoiaʼi? Kare ainei te au Pharisea e te au Sadukea e nga aronga patoi tikai ia Iesu? (Mataio 16:21; Ioane 11:45-50) Ae, ko raua ia. Inara, i muri mai ra ka ariki tetai io ratou ra i te akonoanga Kerititiano e oti ka tauta i te maro atu i to ratou au manako ki runga i te putuputuanga Kerititiano.​—Angaanga 15:5.

Te vaira rai te kino e penei ka aru atu te au pipi i taua aronga arataki o te akonoanga ra tei raro ake i te mana i akatupuiaʼi ratou. I tetai taime, no te aere anga mai mei taua tuanga ra te akaari maira i te arairai anga kia marama ratou i te au apiianga a Iesu.

Eaa ra tei akariro ra i te au apiianga a te au Pharisea e te au Sadukea ei kino tikai? Na te akara anga i te au turanga o te akonoanga i to Iesu tuatau e oronga mai ei kia tatou te tumu manako.

Te Akonoanga Taokotai Kore

No runga i te ngai tangata o te ngati Iuda i te anere mataiti T.N. mua ra, kua tata te tangata tuatua enua ko Max Radin: “E tika tikai te aereanga ke o te au putuputuanga ngati Iuda mei tetai ki tetai, e te maro katoaia te reira. . . . E putuputu te taime, me tuatua maataia te tu tapu no te iero e te oire tapu, penei e ka akaariia mai te rikarika ngateitei kore kia ratou ki te aronga i taua taime ra e mou ra i te mana teitei i roto i te enua i akamataiaʼi ratou.”

E au rave anga pae vaerua mii tikai! Eaa ra tetai au tika anga tei orongaia? Kare te au ngati Iuda pouroa i noo ana ki Paretaina. Na te akakeu anga o te peu Ereni, kare te au taunga i riro ana ei au arataki no te ngai tangata, tei oronga mai i te akakinoanga i te ngateitei no ta Iehova akapapaanga i te kau taunga. (Exodo 28:29; 40:12-15) E kare e tau kia akara koreia te au tangata aere pure kikite ra e te aronga tata tuatua ra.

Te Au Pharisea

Penei e te aite anga o te ingoa Pharisea, me kare Peru·shimʹ, ko “tei akaateaia.” Te manako ra te au Pharisea ia ratou uaorai ei au pipi na Mose. Kua akapupu ratou i to ratou uaorai pupu, me kare te pupu tauira (Epera, chavu·rahʹ). E tau ei kia akatikaia, ka tia tetai ki mua i te au mema e toru ra kia akono pakari i te tu ma o te akonoanga Levi, kia kopae i te taokotaianga pipiri ra ma te ʽam-ha·ʼaʹrets (te aronga kite kore e manganui ra), e te tutaki mako tikai anga i te au taite. Te tuatua ra a Mareko 2:16 no “te au tata tuatua e te au Pharisea.” Ko etai o teia pati e aronga tata tuatua e te au puapii tei kite i te angaanga, ko etai ra e aronga aere ki te pure.​—Mataio 23:1-7.

Te irinaki ra te au Pharisea i tetai Atua i te ngai ravarai. Te manako ra ratou e i te mea e “tei te ngai katoatoa te Atua, ka akamoriia Aia i roto e i vao i te Iero, e kare e akatupu uaia e te au atinga anake ua ra. No reira kua akono ratou i te tunako ei ngai no te akamori, apii, e te pure, e kua akatu i te reira ei rotopu e e ngai puapinga maata roa atu i roto i te oraanga o te au tangata tei maata atura i to te Iero.”​—Encyclopaedia Judaica.

Kua ngere te au Pharisea i te ariki meitaki i to Iehova iero. Kua kiteaia teia mei roto mai i te au tuatua a Iesu: “Aue kotou, e te au arataki matapo e, ko te tuatua e, Ko te taputou ki te nao ra, kare ïa o reira; kareka te taputou ki te auro o te nao ra, e kai ou ïa. E te au neneva, e te matapo e! ko teea tei maata, ko te auro aina, e ko te nao aina, tei akatapu i taua auro ra? E, Ko te taputou i te atarau ra, kare ïa o reira; ko te taputou ra ki te apinga ki rungao, e kai ou ïa. E te au neneva, e te matapo e! ko teea tei maata, ko te apinga aina, e ko te atarau aina, te mea e tapu ei taua apinga ra? E teianei ko tei taputou i te nao ra, kua taputou ïa i te reira, ma te apinga katoa ki rungao.”​—Mataio 23:16-20.

Akapeea ra te au Pharisea i riro ei to ratou manako ei tuatua mingi? Eaa ra ta ratou i akangaropoina? E akara eaa ta Iesu au tuatua i aru mai. “E ko tei taputou i te nao ra, kua taputou ïa i te reira, e iaia oki ko tei noo i roto.” (Mataio 23:21) No runga i teia irava, te akara ra te tangata apii ko E. P. Sanders e: “Kare te iero i tapu anake ua no te mea te akamoriia ra te Atua tapu i reira, inara no te mea oki tei reira tikai aia.” (Judaism: Practice and Belief, 63 MTN​—66 TN) Inara, e meangiti ua to Iehova vai anga takake ki te aronga te manako ra e tei te ngai ravarai aia.

Te irinaki katoa rai te au Pharisea i roto i te kapiti anga o te predestination e te anoano rangatira. Mei tera te tu ra, “te kitea mamaoia ra te au mea katoatoa, inara kua orongaia mai te iki anga tu rangatira.” Noatu rai te irinaki ra ratou e kua akara mamaoia a Adamu raua ko Eva kia ara e ko tetai manga motu i runga i te mangamanga rima kua akono takereia.

Penei ua ake e e au manako pikikaa to roto i to Iesu manako i tona tuatua anga no runga i te pururu anga o tetai punanga ki raro tei tupu ra e 18 i mate. Kua ui aia e: “Te manako na kotou e, [te aronga tei mate e] e aronga ara maata ratou i to Ierusalema katoatoa ra?” (Luka 13:4) Ei tika tikai ki te maata anga o te au tumatetenga, ko teia te tupu anga no te “tuatau e te tupu anga kite koreia ka tupu,” kare te ka tupu mei ta te au Pharisea e apii ra. (Koheleta 9:11) Akapeea ra i raukaʼi i taua aronga manako kite tikai ra i te rave i te au akauenga Tuatua Tapu?

E Aronga Akamata Anga Ou Ratou no te Akonoanga

Te karanga ra te au Pharisea e na te au rapi o te uki tataki tai e uri i te au akauenga Tuatua Tapu te tau ra ki te au manako ou. No reira, te karanga ra te Encyclopaedia Judaica e “kare e ngata roa ana [ia ratou] i te kite i te rotai o te au apiianga Tora ma to ratou au manako ou, me kare te kitea anga e te tuatuaia ra to ratou au manako me kare te taiku uaia ra i roto i te au tuatua o te Tora.”

Ei akangateitei i te Ra Tapokianga Ara ta mataiti ra, kua taui ratou i te mana o te tapokianga no te au ara mei ko mai i te taunga teitei ki te ra tikai. (Levitiku 16:30, 33) I te akono anga i te Pasa, kua tuku ratou i te akakite anga maata ki runga i te akakiteanga o te au apii o te papaanga Exodo i runga ake i te uaina e te matzo i to te mamoe pasa.

Kare i roa ana, kua riro mai te au Pharisea ei aronga mana i te iero. I reira kua akanoo ratou i tetai raveanga tei kapiti maira i te amoanga i te vai mei ko mai i te vai pai i Siloama e tetai tapokianga o te reira i te tuatau o te Oroa Akaputuputuanga Kai, e pera katoa te papaanga i te au atava rakau akaevaeva ki rungao i te atarau i te otianga te oroa e te au pure putuputu i te au ra tei kare i akatumuia ki roto i te Ture.

“Te mea puapinga tikai” ko “te piri anga no te akamata anga ou tu Pharisea ma te Tapati,” ta te The Jewish Encyclopedia e karanga ra. Te inangaroia ra te vaine kia turou i te Tapati na te tutungianga i te au ramepa. I te akara anga e me te arataki ra tetai angaanga ki te angaanga tau kore, kua arai te au Pharisea i te reira. Kua aere roa atu ratou na te akaaere anga i te raveanga vairakau e te akaari anga i te riri no runga i ta Iesu rapakauanga temeio i te Tapati. (Mataio 12:9-14; Ioane 5:1-16) Inara, kare teia aronga akamata anga ou o te akonoanga i akamutu i te akatumu i te au apii anga ou na te tauta anga i te anga i tetai paruru, me kare te aua, ei paruru i te au ture Tuatua Tapu.

Takore Anga

E mana taoonga to te au Pharisea kia taroaroa atu me kore kia takoreia atu te au ture Tuatua Tapu. Te akaataia ra to ratou manako i roto i te tika anga Talmud: “E meitaki atu kia uritumuia te ture okotai ra kia kore ra te Tora katoa e akangaropoinaia.” Tetai akaraanga oki te akamutuia anga te Iupire te tumu no te mataku oki e ka ngaro tona tika anga kia tae mai ei ki taua tuatau ra, kare e tangata e tauturu i te putaua.​—Levitiku, pene 25.

Tetai au akatauanga te takoreia anga te akava anga o tetai vaine te tarotokakaia ra e te akaturi ra e te akava anga ta tangata kare i kiteaia, te taroaroa anga o te raveanga tarangaara. (Numero 5:11-31; Deuteronomi 21:1-9) Te vai ua ra te tuatau i mua ake ka takore ei te au Pharisea i te umuumu anga Tuatua Tapu te orongaanga ki nga metua o tetai ra te tauturu.​—Exodo 20:12; Mataio 15:3-6.

Kua akamatakite mai a Iesu e: “E matakite i te akaopue a te au Pharisea, e pikikaa te reira.” (Luka 12:1) Te au Pharisea, ma tona au tu manako teokaratiki kore, kare ua e mea mari ra e pikikaa​—e apinga kare e tau tikai kia apainaia mai ki roto i te putuputuanga Kerititiano. Noatu rai, kua oronga mai te au angaanga akaraanga ngati Iuda i te au Pharisea na roto i tetai tu marama anga tau tikai i ta ratou e rave ra ki te au Sadukea. E tau tatou i teianei kia akamanako i teia pupu akono maata ua.

Te Au Sadukea

Penei kua raveia mai te ingoa te au Sadukea mei ia Zadoka, e taunga maata oki i te tuatau o Solomona. (1 Ariki 2:35, NW, tata anga i raro ake) Kua akapupu te au Sadukea i tetai pati akono ua te komonoanga i te au anoano o te iero e te kau taunga ra. Kare mei te au Pharisea rai, tei karanga ra e e mana taoonga i te apiianga i te tu meitaki e te rave anga tau, te akatumu ra te au Sadukea i to ratou manako ki runga i te kapionga e te taoonga. Kua patoi ratou i te au akamata anga ou Pharisea ra e tae ua atu ki te takoreia anga te iero i te 70 T.N.

Kapiti atu i te kopaeanga i te predestination, kua patoi atu te au Sadukea i te ariki i tetai ua atu apiianga kare i taiku maramaia ra i roto i te Penetatuku, noatu e te akakiteia ra i roto i tetai ngai o te Tuatua a te Atua. E tika tikai, te “manako ra [ratou] e tu meitaki kia taumaro” i teia au tumu manako. (The Jewish Encyclopedia) E akamaara i tetai atianga ra te akaaoanga ratou ia Iesu no runga i te tuakaou anga.

Te taangaanga anga i te akatutu anga o te takaua e itu au tane ra, kua ui te au Sadukea: “Kia tae ki te tuakaouanga ra, e riro aia ei vaine naai i taua toko itu ra?” Ae, penei e tau taua takaua manako ua ra a ratou ra kia akaipoipo e 14 me kore e 21 au tane. Kua akataka atu a Iesu: “I te tuakaouanga oki, kare ratou e akaipoipo, kare oki e oronga kia akaipoipoia.”​—Mataio 22:23-30.

I te kiteanga e te kopae ra te pupu Sadukea i te aronga tata akauruia e kare ra ia Mose, kua akapapu atu a Iesu i Tona manako na te takiota anga mei te Penetatuku. Kua karanga aia e: “I te tuatua ra i te tuakaouanga o tei mate ra, kare aina kotou i tatau i roto i te buka a Mose ra, e i tuatua mai te Atua kiaia i roto i te pu ngangaere ra, na ko maira, ‘Ko au te Atua no Aberahama, e te Atua no Isaaka, e te Atua no Iakoba?’ Kare te Atua i te Atua no tei mate, no tei ora ra.”​—Mareko 12:26, 27.

Te Aronga Takinokino o Iesu e Tana Au Pipi

Te irinaki ra te au Sadukea i te taangaanga anga i te ravenga pakari tei raveia ra ki te au pa enua ke ma te kore e tiaki i te Mesia ra​—me te irinaki ra ratou i tona aereanga mai. I raro ake i te koreromotu anga ma Roma ra, na ratou e taangaanga i te iero e kare e inangaroia kia mama mai tetai Mesia ke, e tamanamanata i te au tumu manako. Te akaraanga ia Iesu ei takinokino anga i to ratou taoonga, kua mana kapipiti ratou ma te au Pharisea kia akapapa i tona matenga.​—Mataio 26:59-66; Ioane 11:45-50.

Ei aronga poritiki tumu tikai, e mea tau i reira kua oronga te au Sadukea i te maro anga o te tu tiratiratu kia Roma e kua kapiki atura: “Kare o matou ariki, mari ra ko Kaisara anake ra.” (Ioane 19:6, 12-15) I muri ake to Iesu matenga e te akatuia anga, ko te au Sadukea tei tauta i te arataki kia akamutuia te akatotoanga o te akonoanga Kerititiano. (Angaanga 4:1-23; 5:17-42; 9:14) I muri ake te takoreia anga te iero i te 70 T.N., kua akamutu teia pupu i te vai ua.

Te Anoanoia ra Kia Vai Matakite Ua

Mei teea atura te tika anga tau ta Iesu akamatakiteanga! Ae, te anoanoia ra tatou kia “matakite oki i te akaopue a te au Pharisea e te au Sadukea.” Ka akara ua rai tetai i tana au ua kikino i roto i nga akonoanga ngati Iuda e to Kerititome i teia tuatau.

Inara, ei tuke anga tikai, ko te au tangata pakari Kerititiano tau i roto i te au putuputuanga 75,500 te tere atura o te Au Kite o Iehova takapini ra i teianei ao kia ‘matakite ia ratou uaorai e ta ratou e apii ra.’ (1 Timoteo 4:16) Te ariki ra ratou i te katoa anga o te Puka Tapu ei akauruia e te Atua. (2 Timoteo 3:16) Te kore anga e manako ua e te akamaata anga i ta ratou uaorai au ravenga akonoanga, te angaanga taokotai ra ratou i raro ake i te arataki anga o tetai akaaerenga akatumu anga Puka Tapu te taangaanga ra i teia makatini ei apinga maata no te ikuiku anga.​—Mataio 24:45-47.

Eaa tei tupu? Te akateiteiia ra te au tangata e mirioni ua atu takapini i teianei ao ki te pae vaerua ia ratou e marama ra i te Puka Tapu, te taangaanga anga ki to ratou oraanga, e te apii anga ki etai ke ra. Kia kite e akapeea teia i te tupuanga, eaa ka kore ei e atoro atu i te putuputuanga vaitata maira o te Au Kite o Iehova me kare e tata atu ki te aronga nenei o teia makatini?

[Pia i te kapi 26]

KUA MANAKO A IESU I TONA ARONGA AKARONGO

KUA apii a Iesu Karaiti ma te marama, te manako anga i te au manako o tona aronga akarongo. Ei akatauanga, kua rave aia i te reira i tona tuatua anga ki te Pharisea ra ko Nikodemo no runga i te tumu manako o te “anau” akaou anga. Kua ui atu a Nikodemo: “Eaa ua te tangata metua e anau ei? ka o akaou ainei ki roto i te kopu o tona metua vaine, ka anau mai ei?” (Ioane 3:1-5) Eaa ra a Nikodemo i umere roaia, i te mea e te irinaki ra te au Pharisea e mea tau kia anau akaouia te aronga ariu mai ki te akonoanga Iuda, e te akaaiteia ra tetai tuatua rapi i te pipi akonoanga ki “tetai tama anau ouia ra”?

Kua oronga mai A Commentary on the New Testament From the Talmud and Hebraica, na John Lightfoot, i te kite pakari: “Te manako matau ua o te ngati Iuda no runga i te tu tau o tetai Iseraela . . . te mou ra rai ki te manako o teia Pharisea” tei kore ra “i takore ngoie ua i tona papakitai mua . . . : ‘Inara ko te au Iseraela ra . . . e tika anga ia kia akatikaia ki roto i te patireia o te Mesia, no reira te tuatua ra ainei koe no teia tuatua naau ra, e e mea tau kia tomo atu tetai e rua taime ki roto i te kopu o tona metua vaine ra, e kia riro mai paa aia ei Iseraela ou?’”​—Akaaite ia Mataio 3:9.

Koi akakite ra i tetai anau anga ou no te au pipi akonoanga, te manako ra a Nikodemo i taua raveanga ei mea ngata no te ngati Iuda natura​—te oki akaou anga ki roto i te kopu.

I tetai atianga, e manganui tei riri ra i to Iesu tuatua anga ka ‘kai i tona kopapa e te inu i tona toto.’ (Ioane 6:48-55) Inara, kua tou mai a Lightfoot e e “mea matauia i roto i te au apii a te ngati Iuda kia taiku i te au potonga tuatua ‘kaikai anga e te inuanga’ i roto i tetai manako tuatua ua.” Kua kite katoa aia e te taiku ra te Talmud e “kaianga i te Mesia.”

No reira no te au manako o te au Pharisea e te au Sadukea i tupu maataʼi te reira ki te manakoanga o te ngati Iuda i te anere mataiti mua. Inara, e mea tau i reira, ia Iesu kia akamanako ua rai i te kite e te kiteanga o tana aronga akarongorongo ra. Ko teia tetai au tumu e manganui tei akariro ra iaia ko te Puapii Maata.

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke