‘Ka Akakite Mai kia Matou i te Tupu Anga o te Au Mea’
“E te akakite nei au i te tuatua ou: kare i tupu, te akakite atea nei au ia kotou i te reira.”—ISAIA 42:9.
1, 2. (a) Eaa ta nga apotetoro a Iesu i ui no te tuatau ki mua ra? (e) Eaa te akatupu anga te kitea ra no ta Iesu pauanga i te akairo ra?
TE AKAMATA maira te apiianga tu-Atua mei ko mai i te Atua ra ia Iehova, “i te akakite anga i te openga mei te muatangana mairai.” (Isaia 46:10) Mei ta te atikara i mua ake nei i akakite maira, kua kimi te au apotetoro i taua apiianga ra mei ko mai ia Iesu ra, i te uianga kiaia: “Ka akakite mai koe kia matou i te tupu anga o te reira au mea; eaa te akairo e kite ei e, te tupu ra?”—Mareko 13:4.
2 I te pauanga, kua akataka maira Iesu i tetai “akairo” kapitiia te tupu anga te ka akapapu mai e kua vaitata te openga o taua akatereanga ngati Iuda ra. Kua akatupuia te reira i te akapou anga a Ierusalema i te 70 T.N. Inara ko ta Iesu totou anga ka aru mai tetai tupuanga maata atu i etai mataiti e manganui a te tuatau ki mua maira. Kia ope “te tuatau akatakaia no to te pa enua ra” i te 1914, ka tupu te akairo maata, i te akakiteanga e kua vaitata te openga o te akatereanga kino nei i te “mate maata” ra.a (Luka 21:24, NW) Ka rauka i te aronga e au mirioni ua atu i teia tuatau te akakite e te tupu nei teia akairo i nga tamaki o teianei ao e etai atu tupuanga kikino katoa oki o teia 20 anere mataiti nei. Te akairo katoa maira teianei mea i te tupuanga maata o ta Iesu ra totou, kua akatutuia mai teianei tupu anga i teia tuatau na roto i te au mea i tupu ra mei te 33 ki te 70 T.N.
3. I te tuatuaanga no tetai atu akairo, eaa te au tupu anga kapitiia atu ta Iesu i totou atura?
3 I muri ake i ta Luka taiku anga i te tuatau akatakaia no to te pa enua ra, kua akataka katoa maira te au tataanga aiteite i roto ia Mataio, ia Mareko, e ia Luka katoa i etai atu au tupu anga te kapiti katoa ra i tetai akairo te piri katoa maira ki ‘te akairo maata no te openga o te akatereanga o te au mea nei.’ (Mataio 24:3, NW) (I te kapi 15, kua akatakaia teianei tumu o te tataanga na tetai kapiti anga e rua raina.) Te karanga ra ia Mataio: “E i muringao i taua tuatau mate ra, kare e roaia, e akapoiriia te rā, e kare te marama e kakā mai, e topa mai oki te au etu o te rangi, e te au mea mana o te rangi ra e ruruia ïa: Ei reira e kiteaʼi te akairo o te Tamaiti a te tangata ki runga i te rangi: e ei reira te au kopu-tangata ravarai o te ao nei e aue ei, kia kite ratou i te Tamaiti a te tangata i te aere anga mai na roto i te tiao rangi, ma te mana, e te kakā maata. E nana e akaunga i tana au angela ma te pu tangi maata ra, e na ratou e akaputuputu i tona aronga ikiia ra, no nga rua matangi e a katoa, no tetai pae rangi, e tae ua atu ki tetai pae.”—Mataio 24:29-31.
Mate e te Tupu Anga Umere i te Rangi
4. Eaa te au uianga tei tu maira no te tupu anga umere i te rangi ta Iesu i taiku maira?
4 Aea te reira e akatupuiaʼi? Te taikuia maira i nga tataanga Evangeria e toru katoa ra ta tatou ka karanga penei e tupuanga umere i te rangi—te ra e te marama ka poiri e ka topa mai te au etu. Kua tuatua mai a Iesu e ko te reira ka aru mai i te “mate.” I manako ainei a Iesu i taua mate ra e ka rokoia mai i te 70 T.N., me kare i tuatua ainei aia no te mate maata te vai ua ra i te tuatau ki mua i to tatou tuatau nei?—Mataio 24:29; Mareko 13:24.
5. Eaa te manako tei irinakiia ra no te mate i teianei tuatau nei?
5 Mei te openga mairai o te tuatau akatakaia no to te pa enua i te 1914, e maata te manako anga o te au tangata o te Atua i “te mate maata.” (Apokalupo 7:14) No etai mataiti e manganui kua manako ratou e e tuanga akatueraanga to te mate maata o teia tuatau nei tei tau ra ki te tuatau o te Tamaki I o Teianei Ao, ka aru mai tetai atianga kare e kino, e i te openga ko te tuanga openga ia, koia “te tamaki i taua rā maata o te Atua mana katoatoa ra.” Me ko te tika te reira, eaa te ka tupu i te tuatau o nga raungauru i rotopu o te “openga o te akatereanga ra”?—Apokalupo 16:14; Mataio 13:39; 24:3; NW 28:20.
6. Eaa tei manakoia ei akatupu anga i ta Iesu ra totou no te tupu anga umere i te rangi ra?
6 Kua manakoia e i taua tuatau va mai anga ra, e kiteaʼi te akairo maata, kapiti katoa oki te angaanga tutu aere anga te raveia ra e te au tangata akaputuia o te Atua ra. Kua manako katoaia oki e ko te tupu anga umere i te rangi ra ka tau katoa ia kia manakonakoia kia tupu i taua tuatau vai mai anga ra i muri ake i te tuanga akamataanga i te 1914-18 ra. (Mataio 24:29; Mareko 13:24, 25; Luka 21:25) Kua tukuna te manako ki runga i te au apinga tikai i te au rangi ra—to te reva, te au rokete, te cosmic me kare te au vero gamma, te au tauanga me kare toanga ki runga i te marama ra.
7. Eaa te kite maramaanga tei akatikatikaia ra no te mate maata i orongaia maira?
7 Inara, kua akara matatio akaouia ta Iesu totou i The Watchtower o Tianuare 15, 1970, e maata oki no runga i te aerenga mai o te mate maata ra. Kua akakite mai te reira e i te manako anga i tei tupu i te anere mataiti mua ra, kare e tau e ei tuanga akamataanga to te mate o teianei tuatau i te 1914-18 ra, ei va anga no etai raungauru te roa, e i muri akera ka akamata akaouia. Kua taopenga maira taua makatini ra e: “Ko te ‘mate maata’ kare rava e tupu akaou mai te vai maira ia ki mua, no te mea ko te akapou anga ia o te patireia akonoanga o teianei ao (kapiti katoa ia Kerititome) ka aru mai i muri ake te ‘tamaki i taua rā maata o te Atua mana katoatoa’ ia Aramakito.”
8. Ma te manako akatikatikaia ra no te mate i teianei tuatau nei, akapeea te akataka anga mai ia Mataio 24:29?
8 Inara te tuatua ra ia Mataio 24:29 e ka tupu mai te tupu anga umere i te rangi ra “i muringao i taua tuatau mate ra, kare e roaia.” Akapeea e tikai te reira? Kua akakite maira The Watchtower o Me 1, 1975 e, i konei ko “te mate” te taiku ra i tei tupu ra i te tuatau o te 70 T.N. Inara na roto i teea tu e tau ei kia tuatuaia e ko te tupu anga umere i te rangi o to tatou tuatau te tupu nei “kare e roaia” i muri mai i te apinga i tupu i te 70 T.N.? Kua akamanakoia e i ta te Atua akaraanga ko te au anere mataiti i rotopu mei reira mairai e poto ua. (Roma 16:20; 2 Petero 3:8) Tera ra, na te akara matatio oonu anga i te reira totou, kia maata oki ia Mataio 24:29-31, te tou maira ki tetai akamarama anga tuke roa. Te akatutu maira te reira e akapeea te marama i te kaka anga “kia maata e kia maata atu tae roa ki taua ra meitaki ra.” (Maseli 4:18, American Standard Version)b E akamanako tatou e eaa i tau ei tetai akamarama anga ou, e te taui anga oki.
9. Akapeea ta te au Tuatua Tapu Epera oronga mai anga i te marama no ta Iesu au tuatua no te au tupu anga i te au rangi ra?
9 Ki tana nga apotetoro toko a ra, kua oronga atu a Iesu i te totou no ‘te akapoiri angaia te ra, te kore anga e kakā mai te marama, e te topa anga mai oki te au etu.’ I te mea e ngati Iuda, ka kite ratou i te reira tu reo tuatua mei te au Tuatua Tapu Epera ra, ei akaraanga, i te ngai ia Zephania 1:15 ra, kua tapaia ta te Atua tuatau akavaanga “e rā akatanea e te pou, e rā poiri e te po āve, e rā tumurangi e te poiri tangotango.” Kua akataka katoa oki etai au peroveta Epera i te ra i akapoiriia ana, e te kore anga te marama e kaka, e te kore anga te au etu e marama mai. Ka kitea e koe taua tu reo tuatua ra i roto i te au tuatua tu-Atua patoi ia Babulonia, ia Edoma, ia Aiphiti, e i te patireia apatokerau o Iseraela ra.—Isaia 13:9, 10; 34:4, 5; Ieremia 4:28; Ezekiela 32:2, 6-8; Amosa 5:20; 8:2, 9.
10, 11. (a) Eaa ta Ioela i totou no te au apinga i te au rangi ra? (e) Ko teea au tuanga o ta Ioela totou tei akatupuia ra i te 33 T.N., e ko teea kare i akatupuia?
10 I to ratou akarongo anga i ta Iesu i tuatua ra, penei kua maaraara a Petero ratou ko etai atu e toru ra i te totou a Ioela te kitea ra ia Ioela 2:28-31 e te 3:15: “E riringi atu au i toku Vaerua ki rungao i te tangata ravarai; e na ta kotou au tamariki tamaroa e ta kotou au tamaine e totou mai . . . E akakite oki au i te mea umere ki runga i te au rangi, e ki raro katoa i te enua; i te toto, e te ai, e te au pou auai oki. E akariroia te rā ei poiri, e te marama ei toto, e tae ei i taua rā maata e te rikarika o Iehova ra.” “E akapoiriia te rā e te marama, kare oki te au etu e kakā mai.”
11 Mei tei akakiteia maira ia Angaanga 2:1-4 e te 14-21, ia Penetekote 33 T.N., kua riringi maira te Atua i te vaerua tapu ki rungao i te 120 au pipi ra, te au tane e te au vaine katoa oki. Kua akakite maira te apotetoro ko Petero e ko te reira ta Ioela i totou maira. Inara, i akapeea ta Ioela au tuatua no te ‘akapoiri angaia te rā e te akariro anga i te marama ei toto e te akakore anga te au etu i to ratou kakā’? Kare e apinga tei akakite mai e i tupu te reira i te 33 T.N. me kare i te tuatau tere atu i te 30 mataiti te roa o te tuatau openga o te akatereanga ngati Iuda i te au mea ra.
12, 13. I akapeea te akatupu anga i te tupu anga umere i te rangi ta Ioela i totou maira?
12 E mea tau e ko te tuanga openga o te totou a Ioela kua kapiti vaitataia atu ki te tuatau “e tae ei i taua ra maata e te rikarika o Iehova ra”—koia te akapouanga o Ierusalema. Kua tuatuaia i The Watchtower o Noema 15, 1966, no runga i te mate tei tupu ra kia Ierusalema i te 70 T.N.: “Ko te reira tikai tetai ‘rā no Iehova’ no te pae kia Ierusalema e tana tamariki. E no taua ra ra e maata te ‘toto te ai e te auai,’ kare te ra i akamarama mai i te tu poiri o te oire i taua ra ra, e kua akatamanako mai te marama i te maringi anga toto, kare i te ponuiaau, te marama kanapanapa te marama i te po.”c
13 Ae, mei etai atu totou oki ta tatou e tamanako ana, ka pera katoa ta Ioela i totou no te tupu anga umere i te rangi ra ka akatupuia i ta Iehova ra akono anga i te akavaanga. Kare i te tuatau katoa o te openga o te akatereanga ngati Iuda ra, te akapoirianga i te ra, te marama, e te au etu kua tupu ia i te aere atu anga te au nuku akapou ia Ierusalema ra. E mea tau ra, no tatou kia tapapa atu i te tupu anga maata no te reira tuanga o ta Ioela ra totou me ka akamata ta te Atua ra akapou anga i teianei akatereanga.
Ko Teea Mate i Mua Ake i te Tupu Anga Umere i te Rangi Ra?
14, 15. Eaa te akatupu anga a te totou a Ioela ra ki runga i to tatou kite maramaanga ia Mataio 24:29?
14 Na te tupu anga o ta Ioela totou (kia rotai ki etai atu totou tei taiku ra i te reo tuatua aiteite) e tauturu ia tatou kia marama i te au tuatua ia Mataio 24:29. Te taka meitaki ra, ko ta Iesu i tuatua no ‘te akapoiri angaia te rā, te kore anga e kaka mai te marama, e te topaanga te au etu’ kare te reira e taiku ana i te au mea e tupu i nga raungauru mataiti e manganui o te openga o teianei akatereanga, mei te au rokete i te reva ra, te toanga ki runga i te marama, e etai atu apinga mei te reira te tu. Kare, kua tou maira aia i te au apinga tei kapitiia ki “taua rā maata e te rikarika o Iehova ra,” koia te akapouanga te aere maira.
15 Te piri atu nei teia ki to tatou kite maramaanga e akapeea te tupu anga umere i te rangi “i muringao i taua tuatau mate ra, kare e roaia.” Kare a Iesu e tuatua ana i reira i te mate tei tupu ra i te 70 T.N. Kareka ra, te tou maira aia ki te akamata anga o te mate maata te ka rokoia ki te akatereanga o teianei ao a te tuatau ki mua, i te take o tona “tuatau parutia” i taputouia maira. (Mataio 24:3) Te vaira te reira mate i mua ia tatou.
16. Ko teea te mate ta Mareko 13:24 i tou maira, e no teaa ra?
16 Akapeea te au tuatua ia Mareko 13:24 ra: “E kia tae ki taua tuatau i muri ake i taua mate maata ra, e akapoiriiaʼi te rā, e te marama oki, kare ïa e kakā mai”? I konei, ko nga tuatua “taua” e tu ia no te tuatua Ereni e·keiʹnos, e akaari anga poronauna akakiteanga i tetai apinga no te tuatua mamao. Ka tau te taiku i te e·keiʹnos te akakite i tetai apinga kua mamao te topa anga ki muri (me kare mei tei taikuia i mua akenei) no tetai apinga a te tuatau mamao ki mua. (Mataio 3:1; 7:22; 10:19; 24:38; Mareko 13:11, 17, 32; 14:25; Luka 10:12; 2 Tesalonia 1:10) No reira, te tou maira Mareko 13:24 ki “taua mate maata,” kare ko te mate tei tamataia ra e to Roma, mari ra na te angaanga ririnui a Iehova i te openga o teianei akatereanga nei.
17, 18. Eaa te marama anga ta Apokalupo e akakite maira no te tupu anga te mate maata ra?
17 Te rotai ra nga pene 17 ki te 19 o Apokalupo e te tau ra te turu anga i teia akatikatika anga i te kite marama anga ia Mataio 24:29-31, Mareko 13:24-27, e Luka 21:25-28. I na teea mataara? Te akakite maira nga Evangeria e kare teia mate maata e akamataia e ka akaopeia i te tupu anga okotai ua. I muri ake i tona akamata anga, ka vai ora ua mai tetai papaki o te aronga tangata akarongo kore ra kia kite i “te akairo o te Tamaiti a te tangata” e kia taitaia—kia aue e, mei tei tuatuaia ia Luka 21:26 ra, e “te taravai anga o te ngakau tangata i te mataku, e te manako ua anga i taua au mea ra i te vaitata anga mai i te ao nei.” Ko te reira mataku anga maata ka tupu no to ratou kiteanga i “te akairo” te akaari maira i to ratou akapou takiri angaia.
18 Te akaari maira te tataanga ia Apokalupo e ko taua mate maata a te tuatau ki mua ra ka akamata ia a te ariu atu anga “nga tara” o te “puaka taae” o te pa enua katoa ra ki runga i “te vaine akaturi maata ra,” koia Babulonia Maata.d (Apokalupo 17:1, 10-16) Inara e manganui te au tangata te ka vai mai, no te ui ariki, te aronga okooko, te au rangatira pai, e etai katoa ra ka aue i te openga o te akonoanga pikikaa. Kare e ekoko anga e manganui te ka kite e ko to ratou akavaanga ka aru mai i muri akera.—Apokalupo 18:9-19.
Eaa te Aere Maira?
19. Eaa ta tatou ka tau kia tapapa atu me akamata mai te mate maata ra?
19 I nga irava tuatua o nga Evangeria ia Mataio, ia Mareko, e ia Luka te kapitiia ra kia Apokalupo nga pene 17-19 te akakite maira kia maata atu te marama ki runga i te apinga te ka rokoia kare e roaia. Kia tae ki ta te Atua ra tuatau akatakaia, ka akamata te mate maata ma te tamaki atu anga i te patireia akonoanga pikikaa o teianei ao (koia Babulonia Maata). Ka riro teia kia pakari ki runga ia Kerititome, tei aiteite atura kia Ierusalema tiratiratu kore ra. ‘I muringao kare e roaia’ i teia tuanga o te mate ra, “e akairo to roto i te rā, e to roto i te marama, e to roto i te au etu; e te mate anga o te pa enua o te ao nei [kare e aite anga] i te tumatetenga.”—Mataio 24:29; Luka 21:25.
20. Eaa te tupu anga umere i te rangi te vaira te ka tau tatou kia tapapa atu?
20 Na teea tu ‘te akapoiri anga i te rā, e te marama oki, te topa mai anga te au etu o te rangi ra, e te ruru anga i te au mea mana o te rangi ra’? Kare e ekoko anga, i te tuanga mua o te mate maata ra, e manganui te au turama—te au orometua rongonui no teianei ao akonoanga nei—te ka akakitea ateaia te apa e ka takoreia atu e “nga tara tai ngauru” tei taikuia ra ia Apokalupo 17:16. Kare e ekoko anga e ka ruruia te au mana poritiki katoa oki. Ka tupu katoa ainei etai au apinga tamataku i te au rangi tikai ra? Penei ka pera rai, e ka maata roa atu te tu mataku i ta Josephus i akataka maira i rokoia i te vaitata anga ki te openga o te akatereanga ngati Iuda ra. Kua kite oki tatou e i te tuatau taito kua topa, i akaari ana te Atua i tona mana kia akatupu i taua au mea mataku ra, e ka rauka oki iaia i te rave akaou i te reira.—Exodo 10:21-23; Iosua 10:12-14; Au Akava 5:20; Luka 23:44, 45.
21. Ka akapeea e tupu ei tetai atu “akairo” no te tuatau ki mua?
21 I teianei ngai ra kua taiku nga tangata tata Evangeria i te toʹte (ei reira) kia tamata mei i te tupu anga te ka aru mai. “Ei reira e kiteaʼi te akairo o te Tamaiti a te tangata ki runga i te rangi.” (Mataio 24:30; Mareko 13:26; Luka 21:27) Mei te Tamaki I o Teianei Ao mairai, kua kite te au pipi mou a Iesu ra i te akairo no tona parutia akara koreia, ko te maata anga ra o te au tangata kare i kite i te reira. Inara te tou maira Mataio 24:30 ki tetai atu “akairo” te ka mama mai a te tuatau ki mua, e no “te Tamaiti a te tangata” ia, e ka akakeuia te pa enua katoatoa kia kite i te reira. Me aere mai a Iesu ma te au tiao rangi ma te tu kitea koreia ra, ka kite ra te au tangata patoi o te ao katoa nei i te reira “aerenga mai” (er·khoʹme·non te reo Ereni) no tetai akaari anga mana ririnui i tona mana ariki ra.—Apokalupo 1:7.
22. Eaa te akatupu anga no te kiteanga i “te akairo” a Mataio 24:30?
22 Kua taiku akaou maira Mataio 24:30 ia toʹte i te akamata anga mai i te apinga aru mai i muri akera. Ei reira to te pa enua, i te kiteanga i te tupuanga no to ratou turanga, ka papa ia ratou uaorai e ka aue, penei no te kiteanga e ka tupu mairai to ratou akapouanga. Mei teaa ra te tuke anga ma te au tavini o te Atua ra, no te mea ka rauka ia tatou i te akateitei i to tatou mimiti, i te kiteanga e kua vaitata mai te ora! (Luka 21:28) Te akakite katoa maira Apokalupo 19:1-6 i te aronga akamori mou i te rangi e i runga i te enua nei i te rekarekaanga i te openga o te vaine akaturi maata ra.
23. (a) Eaa ta Iesu ka rave ki te aronga ikiia ra? (e) Penei eaa te ka tau kia tuatuaia no te apai anga atu i te aronga toenga ra ki te rangi?
23 Kua tuatua ua atura te totou a Iesu, ia Mareko 13:27: “Ei reira [toʹte] oki aia e tono atu ei i tana au angela, e akaputuputu mai i tona tangata i ikiia ra, no nga rua matangi e a katoa, e no te openga mai o te enua, e tae ua atu ki te openga o te rangi ra.” I konei a Iesu e manako atu ei ki runga i te toenga o te 144,000 “i ikiia ra” te vai ora ra i runga i te enua nei. I te akamata anga te tuatau openga o te akatereanga o te au mea nei, kua akaputuia mai teia aronga pipi akatainuia a Iesu ra ki roto i te taokotai anga tutaraatua. Inara, kia tau ki te akapapa anga tei raveia, te akataka maira Mareko 13:27 e Mataio 24:31 i tetai atu apinga ke ra. “Ma te pu tangi maata ra,” ka akaputuputuia mai te toenga o te “aronga ikiia ra” mei te au openga o te enua nei. Ka akapeea te akaputuputu anga ia ratou? Kare e ekoko anga, e ka “akairoia” ratou e ka akataka papuia e Iehova ei tuanga no te “aronga kapikiia ïa, e te ikiia, e te tuatua-mou.” E kia tae ta te Atua tuatau akatakaia, ka akaputuia atu ratou ki te rangi ei kau taunga ariki.e Ka apai mai te reira i te rekareka kia ratou e ki to ratou au oa tiratiratu katoa oki, koia te “urupu maata,” ko ratou katoa uaorai te ka akairoia no te ‘aerenga mai mei roto i te mate maata’ kia rekareka i te au akameitaki anga ki runga i te enua parataito.—Mataio 24:22; Apokalupo 7:3, 4, 9-17; 17:14; 20:6; Ezekiela 9:4, 6.
24. Eaa te akapapa anga te akakiteia maira ia Mataio 24:29-31 no te au tupu anga te aere maira?
24 I te tuatua anga te au apotetoro ra, “E akakite mai koe ia matou . . . ,” kua maata atu ta Iesu ra pauanga i tei rauka kia mou ia ratou ra. Inara, i roto i te tuatau o to ratou oraanga kua rekareka ratou i te kite anga i te tupu anga akatutu anga o tana totou ra. Ko ta tatou apii anga i te tuanga o ta Iesu pauanga kua tamanako mai i te tuanga o tana totou te ka tupu i te tuatau vaitata ki mua. (Mataio 24:29-31; Mareko 13:24-27; Luka 21:25-28) I teianei te kite nei tatou e kua vaitata to tatou ora. Ka tau tatou kia akara atu ki mua ki te akamata anga o te mate maata, ei reira te akairo o te Tamaiti a te tangata ra, e ei reira te Atua e akaputuputu ei i te aronga ikiia ra. I te openga, ei Tei Rave Akapou na Iehova a Aramakito ra, ka rave to tatou Ariki-Toa, koia Iesu tei akateronoia ra, “kia upokotu atu rai.” (Apokalupo 6:2) Ko taua ra o Iehova ra, e rave ei aia i te akaoko, ka tae mai te reira ei akaopenga takiri i te tuatau openga o te akatereanga o te au mea nei tei akairoia maira taua ra o te Atu o Iesu mei te 1914 mairai.
25. Akapeea e raukai ia tatou te piri atu ki roto i te tupu anga o ta Luka 21:28 ra te vai maira no te tuatau ki mua?
25 Kia rave tamou rai koe i te akapuapinga anga ia koe uaorai na te apiianga tu-Atua, kia tau ei i te akarongo atu i te tupu anga o ta Iesu au tuatua te vai maira no te tuatau ki mua: “E kua tupu anake teianei au mea, e nānā to kotou mata ki runga, e akateitei to kotou mimiti; te vaitata maira oki to kotou ora.” (Luka 21:28) Mei teaa ra te tuatau meitaki ki mua te vai maira ki mua i te aronga ikiia e te urupu maata oki ia Iehova e akono ra i te akatakake anga i tona ingoa tapu ra!
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Te mareka nei te Au Kite o Iehova i te oronga i te akapapu anga i teia, i te akakiteanga e i akapeea te tupu anga o te totou Puka Tapu i te au mea e tupu nei i to tatou tuatau.
b Kua akakiteia mai etai atu tumu ou i te au kapi 296-323 o te puka God’s Kingdom of a Thousand Years Has Approached, tei neneiia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. i te 1973 ra, e i The Watchtower o Tepetema 15, 1982, nga kapi 17-22.
c Kua tata a Josephus i te au tupuanga i rotopu i te tamaki anga mua a to Roma ia Ierusalema i te (66 T.N.) e tona akapou angaia ra: “I taua po ra kua arara maira te matangi akataneaanga; kua tupu te uriia, kua topa maata maira te ua, kua karaparapa tamou maira te uira, e kua aruru tamataku maira te mangungu, kua ngaruerue te enua ma te aruruanga maata. E tumatetenga no te au tangata kua akaata taka meitakiia mai i te reira pururu anga o te au tumu katoatoa o te au mea ra, e kare e tau kia ekoko tetai e te akakiteia maira te au akairo no tetai tumatetenga kare ra ona aite anga.”
d Ta Iesu i tuatua ra e e “mate maata” e ko “tetai mate” ko tona aiteanga mua ra ko te akapou anga ia o te akatereanga ngati Iuda ra. Inara i roto i te au irava te piri maira ki to tatou tuatau anake nei, kua tuatua aia i te atikara papu koia “te,” i te na ko anga “te mate.” (Mataio 24:21, 29; Mareko 13:19, 24) Kua karangaia ia Apokalupo 7:14 teia tupuanga a te tuatau ki mua ko “te mate maata,” te aiteanga tikai ko “te mate tei maata.”
e Akara i te “Au Uianga a te Aronga Tatau” i Te Punanga Tiaki o Aukute 15, 1990.
Maara Ainei ia Koe?
◻ I akapeea te akatupu anga i etai tuanga o Ioela 2:28-31 e te Ioe 3:15 i te anere mataiti mua ra?
◻ Ko teea mate ta Mataio 24:29 e taiku maira, e eaa tatou i manako akaperaʼi?
◻ Ko teea tupu anga umere i te rangi ta Mataio 24:29 e tou maira, e eaa i tau ei te reira kia tupu a muri ua ake i te mate ra?
◻ Akapeea te akatupu anga ia Luka 21:26, 28 a te tuatau ki mua ra?
[Tutu i te kapi 16, 17]
Te ngai takapini i te iero
[Akameitakianga]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.