Au Mapu—E Arai Atu i te Vaerua o te Ao
“E teianei te Vaerua i rauka ia tatou nei, kare ïa to teianei ao, ko te Vaerua ra no ko mai i te Atua ra.”—1 KORINETIA 2:12.
1, 2. (a) Eaa te tuke anga te kitea ra i rotopu i te aronga ou o te ao e te aronga ou i te au putuputuanga o te Au Kite o Iehova ra? (e) Eaa te akapaapaa anga pumaana te ka rauka kia orongaia ki te maataanga o te Au Kite mapu ra?
“KUA kore e vaerua o to tatou uki ou, kua kopaeia e kua akameameaau.” Tei akakiteia e te nutipepa Autireria The Sun-Herald. Kua tuatua katoa te reira e: “Te akaari maira te tataanga au akavaanga e e 22 patene te kake anga [i te mataiti kua topa akenei] te numero o te aronga tei mama mai no te au ta anga kikino . . . Te ta nei te au tamariki ia ratou uaorai na tetai tu e toru taime te maata atu mei rotopu mai i te 60 mataiti ra . . . E kua riro te va anga o te uki kia tere roa atu e na raro atu i te reira te patekaanga o te aronga ou ra e manganui ki roto i te apinga akakona, te kai kava e te akapou anga ia ratou uaorai kia ngaropoinaia atu.” Kare teianei turanga i kotingaia ki tetai enua okotai anake ra. Takapini te ao te aue ra te au metua, te au puapii, e te aronga kite ra i te pae manako, i te tu o te aronga ou ra.
2 Mei teaa ra te tukeanga maata i rotopu i te maataanga o te au mapu o teia tuatau nei e te aronga ou tu tau te kitea nei i roto i te au putuputuanga o te Au Kite o Iehova! Kare mei te mea e apa kore ua ratou. Te kukumi katoa ra oki ratou ma “te au anoano o to mea ou anga ra.” (2 Timoteo 2:22) Inara ei pupu, kua akono teianei aronga ou i tetai turanga maroiroi no te mea tika e kua akakore i te tuku ua ki te au taomianga o te ao. Te akapaapaa ma te ngakau katoa atu nei matou ia kotou te aronga ou katoatoa tei autu ra i te tamakianga i te “ravenga pakari” a Satani ra! (Ephesia 6:11) Mei te apotetoro ko Ioane ra, te akakeuia nei matou kia tuatua: “I tata atu na au kia kotou, e te au tangata [e te au vaine] ou ra, no te mea te maroiroi na kotou, e te vai ra te tuatua a te Atua i roto ia kotou na, e kua vi taua vaerua kino ra ia kotou.”—1 Ioane 2:14.
3. Eaa te ka rauka kia riro ei aite anga no te tuatua “vaerua”?
3 Inara, kia autu ua atu koe i taau tamaki anga i taua vaerua kino ra, ka tika koe kia arai maroiroi atu i ta te Pipiria e karanga ra ko ‘te vaerua o teianei ao.’ (1 Korinetia 2:12) Kia tau ki ta tetai tangata mana taoonga no te reo Ereni, ka tika te tuatua “vaerua” kia taikuia no “te turanga me kore te mana tei akaki ra e tei akatere ra i te meta o tetai ua atu tangata.” Ei akatauanga, me kite koe e e manako riri to tetai tona, penei ka tuatua koe e e “vaerua” kino tona. Toou turanga “vaerua,” me kare manako ngakau te mana ra ki runga i taau ikianga ka rave; ka akaoroia i taau au angaanga e te tuatua. E mea tika ra, ka rauka i te aronga tataki tai e te au pupu katoa oki kia akakite i tetai “vaerua.” Kua tata te apotetoro ko Paulo ki tetai pupu Kerititiano: “Ei to kotou na au vaerua te aroa ua o to kotou Atu ra o Iesu Mesia.” (Philemona 25) Ko teea vaerua, i reira, ta te ao e akakite ra? I te mea “te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i taua vaerua kino ra,” koia Satani te Tiaporo, kare e rauka i te vaerua o te ao kia riro ei mea tau, ka rauka ainei ia?—1 Ioane 5:19.
Akatakaanga i te Vaerua o te Ao
4, 5. (a) Eaa te vaerua tei mana ki runga i te aronga o te putuputuanga i Ephesia ra i mua ake i to ratou riro anga ei Kerititiano? (e) Koai “te ariki mana o te reva ua nei,” e eaa oki te “reva” ra?
4 Kua tata a Paulo: “E kotou oki tei akaoraia e ia, ko tei mate i te ara e te kino; Ko to kotou ïa aerenga i muatangana ra ta to te ao ra, ta te ariki mana o te reva ua nei, te vaerua e angaanga ririnui nei i roto i te aronga akarongo kore: Ko tatou katoa oki te kapiti katoa anga i roto ia ratou i muatangana i te anoano o te kopapa nei, i te akatupu anga i ta te kopapa e ta te ngakau i inangaro ra; e mei te tangata ravarai nei oki, i anau mai ei tamariki ririia.”—Ephesia 2:1-3.
5 I mua ake i te kiteanga i te aerenga Kerititiano, kua aru kite kore ua te au Kerititiano i Ephesia ra i “ta te ariki mana o te reva ua nei,” koia Satani te Tiaporo ra. Ko taua “reva” ra kare i tetai ngai tikai i nooia e Satani e tana au temoni ra. I ta Paulo tata anga i teianei au tuatua, te rauka ra ia Satani te Tiaporo e tana au temoni te aere atu ki te rangi. (Akaaite ia Iobu 1:6; Apokalupo 12:7-12.) Te aite anga o te tuatua “reva” ra ko te vaerua ia, me kare te tu manako, te tutara ra i te ao o Satani. (Akaaite ia Apokalupo 16:17-21.) Mei te reva takapini ia tatou nei, tei te au ngai ravarai teianei vaerua.
6. Eaa te “mana o te reva ua nei,” e akapeea te reira i te akono anga ki rungao i te aronga ou e manganui?
6 Inara eaa te “mana o te reva ua nei”? Penei, te taiku ra teianei ki te mana maata o teianei “reva” ki rungao i te au tangata. Kua tuatua Paulo e ko teianei vaerua “e angaanga ririnui nei i roto i te aronga akarongo kore.” No reira te akatupu ra te vaerua o te ao i tetai vaerua akarongo kore e te meameaau, e ko te taomianga a te aronga aiteite tetai aerenga e akonoia ra teianei mana. “Ia koe i te apii,” te tuatua maira tetai tamaine mapu e Kite, “te akamaroiroi maira te katoatoa ia koe kia rave i tetai tuanga meameaau. Ka ariki maata mai te tamariki ia koe me rave koe i tetai apinga ki runga i te tapa.”
Au Akakite Anga i te Vaerua o te Ao
7-9. (a) E taiku mai i etai aerenga te kiteia ra te vaerua o te ao i roto i te aronga ou i teia tuatau nei. (e) Kua kite ainei koe i etai o teianei au apinga i toou ngai?
7 Eaa etai akakite anga i te vaerua o te ao i roto i te aronga ou i teia tuatau nei? Te tiratiratu kore e te meameaau. Te ripoti maira tetai makatini e e tere atu i te 70 patene o te aronga ou kaoreti e te aronga mamaata tei tuatua e kua pikikaa ratou i te tuatau o te apii teitei ra. Te ngere i te akangateiteianga, te tuatua akaapa kokoi, e te au tuatua viivii oki kua rave katoaia. E tika, i etai atianga kua taiku a Iobu e te apotetoro ko Paulo i te tuatua penei ka manakoia e tetai papaki ei akaapa anga kokoi i te akakite anga i te riri tuatua tika ra. (Iobu 12:2; 2 Korinetia 12:13) Inara, ko te akaapa anga kokoi kino tei akarongoia maira i te au vaa o te aronga ou e manganui e putuputu te riro anga ei tuatua akakino.
8 Te maata roa ra te tamataora anga e au akakiteanga katoa oki i te vaerua o te ao. Au tamataora a te mapu i te po, akatangianga imene e te ura,a e etai atu au tu tamataoraanga te rekaia ra i roto i te aronga mapu. Te tuke roa te kakau e te akamaneaanga te rave katoaia ra. Mei te au kakau hip-hop ki te au peu poitirere, mei te koputa kopapa ra, e manganui te au mapu o teia tuatau te akataka ra ia ratou uaorai ma te vaerua meameaau o te ao. (Akaaite ia Roma 6:16.) Ko te akonoanga maata ma te au apinga kopapa ko tetai atu akakiteanga ia. Kia tau ki ta tetai puka apiianga, te oronga maata ra te “aronga makete ki te au tamariki i te au tuatau ravarai ma etai au ravenga tuke tuke e tetai panoply [e akaputuanga] o te au apinga ra.” Kia tae ki te tuatau e karatuati ei te aronga mapu ra mei te apii teitei i Marike, kua akakiteia kia ratou e 360,000 au akakitekite anga tivi. Penei oki ka taomi katoa toou au oa aiteite ia koe kia oko apinga. Kua tuatua tetai tamaine e 14 mataiti: “Te ui ua maira te au tangata ravarai, ‘Eaa te akairo o toou piriaro, toou pereue, me kare toou piripou roa?’ ”
9 Mei te au tuatau Pipiria mairai, ko te akatangianga imene tau kore tetai apinga na Satani ei akakeu i te au ravenga viivii. (Akaaite ia Exodo 32:17-19; Salamo 69:12; Isaia 23:16.) Kare i te mea poitirere, i reira, ko te akatangianga imene ma te akavareanga no te ainga—me kare te akatangianga—tikai, e viivii, e te tau kore, ko te tangianga teitei te mea rekaia ia. Inara ko tetai atu akakite anga i te vaerua viivii o te ao ko te ainga tau kore ia. (1 Korinetia 6:9-11) Te ripoti ra The New York Times: “Ko te ainga no te aronga mapu e manganui kua riro mei tetai tika rai no te aerenga ki mua . . . E tere atu i te rua toru o te apii teitei aronga mamaata ra kua rave i te pirianga ainga.” Kua akakite mai tetai atikara i The Wall Street Journal e ko te au tamariki i rotopu i te 8 e te 12 mataiti te “riro ra kia tere atu te raveanga ainga.” Kua tuatua tetai vaine ako i te apii koi akamutu ua ake nei i te angaanga: “Te akamata nei matou i te kite i etai pupu ono tokoiti kua nui.”b
Kopaeanga i te Vaerua o te Ao
10. Akapeea etai mapu no te au pamiri Kerititiano mai i te tuku ua anga ki te vaerua o te ao?
10 E mea tumatetenga ra, kua tuku ua etai au mapu Kerititiano ki te vaerua o te ao. “Kua akakite au i tetai tu manako meitaki ki mua i toku nga metua e te au oa Kerititiano,” ta tetai tamaine Tiapani i akakite. “Inara te akono katoa ra au i tetai atu oraanga.” Kua tuatua tetai atu mapu no Kenya mai: “No etai tuatau kua akono au i tetai oraanga takirua, tei kapiti ra i te au pati, te akatangianga imene rock, e te au oa tarevake ra. Kua kite au e tarevake teia, inara kua tauta au kia kore e manako atu i te reira, ma te manakonakoanga e a tetai tuatau ka aere ke atu te reira. Inara kare i pera. Kua kino ua atu te au tu.” Ko tetai atu mapu no Tiamani mai, kua tuatua: “Kua akamata te reira ma te au oa tarevake. I reira kua akamata au i te kai avaava. Kua anoano au kia tamamae i toku nga metua, inara kua tamamae au iaku uaorai.”
11. Akapeea i raukai ia Kaleba kia kopae ke i te aruanga i te urupu ra i te apainga mai te au tutaka e tai ngauru ra i tetai ripoti kino ra?
11 Inara, te rauka ra kia kopaeia, ae kia arai i te vaerua o te ao. E akamanako i te akatauanga taito a Kaleba ra. I te oki maianga nga tutaka mataku e tai ngauru ra i tetai ripoti kino no te Enua Taputouia ra, kare raua ko Iosua i riro kia mataku e ka aru atu ei i taua pupu ra. Kua akakite mataku kore ua raua: “Ko te enua ta matou i tutaka aere ra, e enua meitaki maata roa ïa. Kia mareka mai a Iehova ia tatou nei, nana tatou e arataki ki taua enua ra, e nana e oronga mai no tatou; e enua taʼe a vai ua ïa te u e te meli.” (Numero 14:7, 8) Na teaa i raukai ia Kaleba kia arai atu i taua taomi katoa anga ra? Kua tuatua a Iehova no Kaleba: “No te mea e vaerua tuke tona.”—Numero 14:24, NW.
Akaarianga i Tetai “Vaerua Tuke” Ra
12. Eaa ra i puapinga maatai kia akaari i “tetai vaerua tuke” no runga i te tuatua anga a tetai ra?
12 I teia tuatau nei, ka anoanoia te tu mataku kore e te ririnui kia akaari i tetai “vaerua tuke,” me kare e tu manako—tetai tei tuke mei to te ao. Tetai aerenga te ka rauka ia koe kia rave i te reira na te kopaeanga i te tuatua akaapaanga kokoi, e te akangateitei kore oki. E meitaki ra kia akamanako, i te tuatua Papaa “sarcasm” kua uriia mai no tetai verepa Ereni te aiteanga tikai “kia aeae kiko mei te au puakaaoa ra.” (Akaaite ia Galatia 5:15.) Mei te au nio o te puakaaoa ka rauka kia aeae mai i te kiko mei runga i te ivi ra, ka aeae mai te “tuatua kanga ua” akaapaanga kokoi ra i te tu tapunui o etai ke ra. Inara te akamaroiroi maira Kolosa 3:8 ia koe “e kopae atu [koe] i taua au mea katoa nei, te riri, te makitakita, te vareae, te akakino, te tuatua viivii ra, i [to] vaa.” E te tuatua maira Maseli 10:19: “Te maata ra i te tuatua ra, kare e kore te ara: ko tei tāpu ra i tona vaa, e pakari tona.” Me ka tuatua akakino mai tetai ia koe, e rave i te akono tau kia ‘ariu atu i tetai o toou paparinga,’ penei ka tuatua maru atu e te au ki tei akakino maira ia koe i tetai ngai ko korua anake ra.—Mataio 5:39; Maseli 15:1.
13. Akapeea e raukai i te au mapu kia akaari i tetai manako tau no te au apinga kopapa ra?
13 Ko tetai atu aerenga ei akaari i tetai “vaerua tuke” na te tamou marie i te manako tau no te au apinga kopapa nei. Inara, e mea matauia kia anoano i te au apinga meitaki. I te akara anga e kakau meitaki to Iesu Karaiti uaorai. (Ioane 19:23, 24) Inara, me ka riro te rauka anga mai te au apinga ei manako anga ngakau e te putuputu ra koe i te pati i toou nga metua kia oko i te au apinga kare ra e peke ia raua, me kare me te anoano ra koe kia aru ua i etai atu au mapu ra, i reira penei te maata atura te mana o te vaerua o te ao ki rungao ia koe i taau e kite ra. Te tuatua ra te Pipiria: “Ko te au mea ravarai oki o te ao, ko te anoano tika kore o te kopapa nei, e te anoano tika kore o te mata nei, e te akatietie o te ora anga nei, kare ïa i to ko mai i te Metua ra, no teianei ao anake ïa.” Ae, auraka e tuku ua ki te mana noinoi apinga o te vaerua o te ao! E apii kia mareka ua ma taau apinga i rauka mai.—1 Ioane 2:16; 1 Timoteo 6:8-10.
14. (a) Akapeea te au tangata o te Atua i to Isaia tuatau i te akaari anga i tetai manako tau kore no te tamataora? (e) Eaa te au tu kino kua rokoia e etai o te au mapu Kerititiano i te au karapu ura i te po e te au tamataora anga neneva?
14 Te tukuanga i te tamataora ki roto i tona ngai ko tetai apinga puapinga maata katoa ia. Kua akakite te peroveta ko Isaia: “E ae oki te aronga e tu vave i te popongi ra, kia aruaru atu ki te kava kona; ko tei noo roa i te aiai kia vera ratou i te wina. E ko te kinura e te nabala, te paʼu, e te koê, e te wina, tei to ratou ïa au pokai; kareka te ravenga a Iehova, kare ratou i akono, e te angaanga a tona rima, kare ïa ratou i akara.” (Isaia 5:11, 12) E mea mii kia tuatuaia, kua rave tetai papaki au mapu Kerititiano i taua tu pati tau kore ra. I te patiangaia tetai pupu mapu Kerititiano kia akataka mai eaa tei raveia i ta ratou karapu ura i te po, kua tuatua tetai tuaine ou: “Te tamaki ra i te au tuatau ravarai. Kua kite au iaku uaorai i rotopu ia ratou.” Kua tuatua katoa mai tetai taeake: “Te inuanga, te kai avaava, e te au apinga mei te reira te tu.” Kua akatika katoa tetai taeake ou: “Kua kona te au tangata. Kua akono ratou mei te au neneva rai! E au apinga akakona to reira. E maata te au apinga kikino te tupu ra. Me ka aere koe ki reira ma te manako anga e kare e tupu kia koe, te tarevake ra koe.” No reira, te tumu tau i taiku ei te Pipiria i te au tamataora anga tau kore, me kare “au pati tau kore” e ko tetai o te “au angaanga a te kopapa” nei.—Galatia 5:19-21; Byington; Roma 13:13.
15. Eaa te manako tau no te tamataora ta te Pipiria i oronga mai?
15 Kare te kopaeanga i te tamataora anga kino e akaapa ia koe ki tetai oraanga rekareka kore. Te akamori nei tatou i tetai “Atua mataora,” te anoano ra ia koe kia rekareka i toou mapu anga! (1 Timoteo 1:11, NW; Koheleta 11:9) Inara te akamatakite maira te Pipiria: “Ko tei aruaru i te mea e navenave [“tamataora anga,” Lamsa] ra, ka riro ei tangata apinga kore.” (Maseli 21:17) Ae, me ka akariro koe i te tamataora ei mea maata i toou oraanga, ka mamae koe i te ngere i te pae vaerua. No reira e aru i te au kaveinga Pipiria i taau iki anga no te tamataora anga. E manganui te au aerenga ei akarekareka ia koe uaorai te ka akamatutu mai ia koe kare e turaki ia koe ki raro.c—Koheleta 11:10.
16. Akapeea e raukai i te au Kerititiano mapu te akaari e e tuke ratou?
16 Akaarianga i te tu tau o toou kakau e te akamaneaanga, te kopae anga i te au peu o te ao, ka akairo ia koe e ko tetai te tuke ra. (Roma 12:2; 1 Timoteo 2:9) Pera katoa oki te iki anga tau i ta tatou akatangi anga imene. (Philipi 4:8, 9) “E au akatangi anga imene taku te kite ra au e te tau ra au kia titiri ke atu,” ta tetai Kerititiano ou i aaki, “mari ra te meitaki ra te tangi anga!” Kua aaki katoa tetai tangata ou: “Noku nei ra e vaarua topa anga te akatangi anga imene no te mea e mea inangaro ia naku. Me ka kite au e e apinga tarevake tetai ma te reira, me kare me ka akakiteia mai e toku nga metua kiaku, ka tau tikai au kia manono i toku manako kia tutara ki rungao i toku ngakau no te mea i roto i toku ngakau te inangaro ra au i taua akatangi anga imene ra.” Te au mapu, auraka e “kite kore i [ta Satani] au ravenga”! (2 Korinetia 2:11) Te taangaanga ra aia i te akatangi anga imene i te tauta anga kia tarurike i te au Kerititiano ou mei ia Iehova! Kua mama mai te au atikara i te au puka Punanga Tiaki te uriuri ra no runga i te rap, heavy metal, e etai atu akatangi anga imene rock.d Inara, kare te au puka Punanga Tiaki e rauka kia tuatua i te au tu ou ravarai o te akatangi anga imene te aere maira. No reira, ka tika koe kia “akono meitaki” e kia “kite” oonu me ka iki koe i te akatangi anga imene.—Maseli 2:11.
17. (a) Eaa te por·neiʹa, e eaa te au ravenga te kapitiia ra ki te reira? (e) Eaa to te Atua anoano no te au tumu no runga i te tu akono tau?
17 Ei taopenga, ka tika kia akono koe ia koe uaorai ma te tu tau. Te raurau maira te Pipiria: “E rere ke atu i te akaturi.” (1 Korinetia 6:18) Ko te tuatua akamata anga i te reo Ereni no te akaturi e, por·neiʹa, te taiku ra no te au raveanga ainga tau kore katoatoa kapiti mai i te au mero no te ainga te raveia ra i vao ake i te tapekaanga akaipoipo anga. Ka kapiti katoa te reira i te ainga vaa e te raverave akakoro anga i nga mero no te ainga. Kua rave etai au mapu Kerititiano i taua ravenga ra, ma te manakoanga e kare ratou i rave i te akaturi anga tikai. Inara, te tuatua taka meitaki maira te Tuatua a te Atua: “Teia oki to te Atua inangaro, kia akatapuia kotou, e kia kore kotou e akaturi: Kia kite kotou ravarai e pini ua ake i te vaio i tona uaorai āriki ma te tapu e te ngateitei.”—1 Tesalonia 4:3, 4.
18. (a) Akapeea e raukai i tetai mapu kia kopae i te viivii anga i te vaerua o te ao? (e) Eaa te ka uriuriia i te atikara ka aru mai?
18 Ae, ma ta Iehova ra tauturu, ka rauka ia koe te kopae ke i te taviivii angaia ma te vaerua o te ao! (1 Petero 5:10) Tera ra, e putuputu a Satani i te tapoki i tana au ereere ta kino, e i etai tuatau ka riro na te kite oonu e kiteai te tu kino ra. Kua akapapaia ta tatou atikara te aru mai nei kia tauturu i te aronga mapu kia akatupu i to ratou au mana no te kite anga.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Te mea matauia ka raveia te pati uraanga i te po katoa. No etai atu akakiteanga e akara i te “Young People Ask—Are Raves Harmless Fun?” i te itiu o te Awake! o Titema 22, 1997.
b Au tamariki vaitata i te 11 mataiti.
c No te au manako anga, e akara i te kapi 296-303 o te puka Questions Young People Ask—Answers That Work.
d Akara i te itiu o Te Punanga Tiaki o Aperira 15, 1993.
Au Uianga no te Akamanako Akaou
◻ Eaa “te vaerua o teianei ao,” e akapeea te reira e “mana” ei ki rungao i te au tangata?
◻ Eaa etai au akakiteanga no te vaerua o te ao i roto i te au mapu o teia tuatau nei?
◻ Akapeea e raukai i te au mapu Kerititiano kia akaari i tetai “vaerua tuke” no runga i te au tuatua e te tamataora anga?
◻ Akapeea e raukai i te au mapu Kerititiano kia akaari i tetai “vaerua tuke” no runga i te au tu akono tau e te akatangi anga imene?
[Tutu i te kapi 9]
E manganui te au mapu te akaari ra na roto i to ratou tu e tei raro ratou i te “mana” o te vaerua o te ao
[Tutu i te kapi 10]
Kia tau ta kotou iki anga i te akatangi anga imene
[Tutu i te kapi 11]
Na te mataku kore e raukai te arai i te vaerua o te ao