RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • mwbr20 Okotopa kapi 1-11
  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai
  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai—2020
  • Tumu Tuatua
  • OKOTOPA 5-11
  • OKOTOPA 12-18
  • OKOTOPA 19-25
  • OKOTOPA 26–NOEMA 1
Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai—2020
mwbr20 Okotopa kapi 1-11

Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai

OKOTOPA 5-11

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | EXODO 31-32

“E Rere ke Atu Mei te Akamori Itoro”

(Exodo 32:1) E kite akera te au tangata e, kua tavare a Mose, kare rai i aere mai ki raro mei runga mai i taua maunga ra, kua uipa maira taua au tangata kia Aarona ra, kua tuatua maira kiaia, Ka tu, ka rapa i tetai atua no tatou, ei na mua ia tatou nei; kareka taua Mose nei, ko te tangata i arataki mai ia tatou mei te enua maira mei Aiphiti, kare tatou i kite i tona aerenga.

w09 5/15 11 ¶11

Aere ki Mua i te Pakari Mou—“Kua Vaitata te rā Maata o Iehova”

11 I te taangaanga anga i ta tatou i kite mai mei te au Tuatua Tapu ka riro ei akaoaanga, me ngata tikai te au turanga. Ei akaraanga, i muri poto ua ake i te akaora anga a Iehova i te au tamariki o Iseraela mei te tuikaanga i Aiphiti, “kua kauvae maira te tangata ia Mose” e kua ‘akakōkō ua mai rai ia Iehova.’ No teaa ra? No te mea kare e rava ana te vai no te inu. (Exo. 17:1-4) I raro ua ake i te rua marama i muri ake i te o atu anga ki roto i tetai koreromotu ma te Atua e te ariki anga kia rave i “te au tuatua katoa ta Iehova i tuatua maira,” kua aati ratou i tana ture na te akamorianga i te itoro. (Exo. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Kua tupu ainei teia no te mea kua roa a Mose i te aere anga, iaia e apiiia ra i runga i te Maunga Horeba, i mataku ei ratou? Kua manako ainei ratou e ka tamaki akaou mai te ngati Amaleka kia ratou e ka puapinga kore ua te ngati Iseraela me kare a Mose i reira, nana oki i arataki mai ia ratou kia autu i mua atu ana? (Exo. 17:8-16) Tano rai paa te reira, inara noatu e eaa te turanga, ‘kare rai te ngati Iseraela i akarongo ana.’ (Anga. 7:39-41) Kua raurau atu a Paulo i te au Kerititiano kia ‘akamaroiroi ratou’ kia kore e “topa atu aea tetai, mei ia ratou i topa i te akarongo kore” mei te ngati Iseraela rai i te akaari anga i to ratou mataku i te tomo atu anga ki roto i te Enua Taputou.—Ebe 4:3, 11.

(Exodo 32:4-6) Kua rave atura oki aia i to ratou ra rima, akaaite iora aia i te reira ki te toi, e kua akato iora ei punua puakatoro: kua tuatua iora ratou, Teia toou atua, e Iseraela, ko tei arataki mai ia koe mei te enua maira mei Aiphiti. 5 E kia akara akerā Aarona i te reira ra, kua akatu iora aia i tetai atarau ki mua i taua punua puakatoro ra; e kua akakite aturā Aarona i te tuatua, na ko atura, E rā oroa apopo no Iehova. 6 E ao akera, kua tu akera ratou i te popongi, e kua apai i te atinga karakaratio, e kua apai mai te atinga au; e kua noo te au tangata ki raro e kai e e inu oki, e kua tu akera ki runga e ura.

w12 10/15 25 ¶12

Akarongo ki te Atua Kia Puapingaia Mei Tana au Taputou

12 Kua akatupu vave a Iehova i tana Ture koreromotu na te akanoo anga i tetai puakapa akamorianga e tetai kau taunga nona kia rauka i te au tangata ara i tetai pirianga kiaia. Inara kua viviki to Iseraela i te akangaropoina i ta ratou akatapuanga ki te Atua e kua ‘akaongoongo atu ratou i Tei Tapu i Iseraela nei.’ (Sala. 78:41) Ei akaraanga, ia Mose e rave maira i tetai atu ikuikuanga i runga i te Maunga Sinai, kare to Iseraela i tiaki marie ana e kua ngaro to ratou akarongo i te Atua, te manako anga e kua akaruke a Mose ia ratou. No reira kua maani ratou i tetai punua puakatoro auro e kua tuatua ki te iti tangata e: ‘Teia to kotou Atua, e Iseraela, ko tei arataki mai ia kotou mei te enua maira mei Aiphiti.’ (Exo. 32:1, 4) E kua rave ratou i te “rā oroa apopo no Iehova” e kua tupou ki raro e kua akaatinga ki te tiki ta ratou i maani ei. Te kite mai anga a Iehova i te reira kua akakite aia kia Mose e: “Kua akaruke vave io nei ratou i te arataa taku i akaue ia ratou.” (Exo. 32:5, 6, 8) Mea mii tikai, mei te reira taime mai maata te au taputou ta to Iseraela i papau ki te Atua e kare rava ratou i akatupu ana i te reira.—Nume. 30:2.

(Exodo 32:9, 10) E kua tuatua mairā Iehova kia Mose, Kua akara au i taua iti-tangata nei, e i na, e au tangata kaki ketaketa ratou 10 E teianei, e vaoo ua ana iaku, kia otooto ua ana toku riri ia ratou, kia pou ratou iaku; e ko koe taku e akariro ei iti-tangata maata.

w18.07 19 ¶14

“Koai to Iehova Ra?”

14 Kua kite ana te ngati Iseraela e e tarevake te akamori i te au itoro. (Exodo 20:3-5) Inara kua viviki ratou i te akamori i te punua puakatoro auro! Noatu kare ratou i akarongo ki ta Iehova akauenga, kua akavare ratou ia ratou uaorai na te manako anga e te vaira rai ratou ki to Iehova tua. Kua kapiki katoa a Aarona i teia akamorianga punua puakatoro e ‘oroa kia Iehova.’ Eaa ta Iehova i rave? Kua akakite aia kia Mose e “kua kino oki toou au tangata,” e kua akaruke “i te arataa taku i akaue ia ratou.” Kua riri tikai a Iehova e kua manako katoa aia i te takore i te iti tangata katoatoa.—Exo. 32:5-10.

Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou

(Exodo 31:17) Ko te akairo ïa naku, e te tamariki na Iseraela e tuatau ua atu: po ono oki a Iehova i te anga anga i te rangi e te enua, e noo ua iora i te rā itu, e mareka rava atura.

w19.12 3 ¶4

“E Atianga to te au Mea Katoa” no te Angaanga e te Akangaroi

4 Ko te akaraanga ainei tei akanooia e Iehova e Iesu no te angaanga pakari e kare te akangaroi anga e anoanoia no tatou? Kare. Kare rava a Iehova e roiroi ana, e kare aia e anoanoia kia akangaroi. Karanga te Pipiria i muri ake i to Iehova anga anga i te rangi e te enua, ‘e noo iora aia e mareka rava atura.’ (Exo. 31:17) Tera te aiteanga kua akangaroi a Iehova e kua mareka atura i tana i anga. Noatu kua angaanga pakari a Iesu iaia i te enua nei, kua akangaroi katoa aia e kua kaikai kapiti ki tona au taeake.—Mata. 14:13; Luka 7:34.

(Exodo 32:32, 33) E teianei, kia tika ia koe i te akakore mai i ta ratou ara, ka akakore mai; e kare ra, teia taku tuatua kia koe, ko au ra taau e taparapara atu i roto i taau buka i tataia e koe. 33 Kua tuatua mairā Iehova kia Mose, Ko tei ara ïa iaku nei, ko taku ïa e taparapara i roto i taku nei buka.

w87 9/1 29

Questions From Readers

A person’s being noted with remembrance and approval (having his name “in the book of life”) does not mean that he is guaranteed eternal life, as if this were predestined or unchangeable. Concerning the Israelites, Moses asked Jehovah: “Now if you will pardon their sin,—and if not, wipe me out, please, from your book that you have written.” God replied: “Whoever has sinned against me, I shall wipe him out of my book.” (Exodus 32:32, 33) Yes, even after God listed someone with approval in his “book,” the individual could become disobedient or abandon his faith. If that developed, God would “blot out his name from the book of life.”—Revelation 3:5.

Tatau Pipiria

(Exodo 32:15-35) Kua ariu mairā Mose, e eke maira ki raro mei runga mai i taua maunga ra, ma nga papa kite ra i tona rima: nga pae e rua ravarai tei tataia i aua nga papa ra; tetai pae e tetai pae tei tataia. 16 E angaanga na te Atua aua nga papa ra, e te tataanga i kokotiia ki rungao i aua nga papa ra, e mea tataia ïa e te Atua. 17 E kia akarongo akerā Iosua i te reo o te au tangata ra i te maeva ua anga, kua karanga atura aia kia Mose, E maeva tamaki tei te puakapa ra. 18 Kua tuatua maira ra aia, Kare tera i te reo maeva tamaki, kare oki i te aue eke anga: e reo peʼe ra taku e akarongo nei. 19 E vaitata maira aia i te puakapa, kite maira aia i taua punua puakatoro ra, e te ura anga: otooto rava akera to Mose riri, titiri iora i nga papa i tona rima ki raro, ngaangaa roa akera i te tumu o taua maunga ra. 20 Kua rava iora aia i taua punua puakatoro ra i angaia e ratou ra, e kua taʼu iora ki te ai, reru iora e ungaungatiti rava akera, e kua ruru atura ki raro i te vai, e kua akainu atura i te tamariki a Iseraela i taua vai ra. 21 Kua karanga aturā Mose kia Aarona, i akapeea mai teianei au tangata kia koe, i ara maataʼi ratou nei ia koe? 22 Kua tuatua mairā Aarona, Auraka e akatupu roa i to riri, e toku pu e, kua kite oki koe e, tei te tuatua kino teianei aronga. 23 Kua tuatua oki ratou kiaku e, E rapa koe i tetai atua no tatou, ei na mua ia tatou; kareka taua Mose nei, ko te tangata i arataki mai ia tatou mei te enua maira mei Aiphiti, kare tatou i kite i tona aereanga. 24 Kua karanga atura au kia ratou, E poe auro tona ra, e kiriti mai ïa. Kua apai maira ratou i te reira kiaku nei: kua titiri atura oki au i te reira ki roto i te ai, e te aere ua maira teianei punua puakatoro. 25 E kia akara akerā Mose e, te ngaei ua ra te tangata; (na Aarona oki ratou i akangaei kia pou ratou i to ratou au enemi;) 26 Kua tu akerā Mose i te ngutupa o te puakapa ra, kua tuatua maira, Koai to Iehova ra? ko te oro mai ïa kiaku nei. Kua uipa katoa maira te au tamariki ravarai a Levi kiaia. 27 Kua karanga atura aia kia ratou, Te na ko maira te Atua o Iseraela ra ko Iehova, Ka akamou ana te tangata ravarai i tana koke ki tona kaokao, ka aere, e ka aere mai oki ki tera ngutupa ki tera ngutupa, e pini ua ake te puakapa katoa nei, ka ta ai, ko te tangata ko tona uaorai taeake, ko te tangata ko tona uaorai oa, ko te tangata ko tona uaorai tangata tupu. 28 Kua pera te tamariki a Levi i ta Mose i tuatua maira: e mate iora to taua au tangata ra e toru katoa paa tausani i taua rā ra. 29 Kua karanga aturā Mose, Kua akataka kotou ia kotou uaorai i teianei rā no Iehova, i te rave anga te tangata katoa i tana uaorai tamaiti, e tona uaorai taeake; kia oronga mai oki aia i tetai meitaki no kotou i teianei rā. 30 E popongi akera, kua karanga aturā Mose ki te tangata, E ara maata ta kotou i rave io nei: e teianei e aere au ki runga kia Iehova ra; peneiake ko te tapokiia ta kotou au ara iaku. 31 Kua oki atura Mose kia Iehova ra, e karanga atura, Aue! e ara maata ta te au tangata i rave io nei, kua rapa i tetai atua auro no ratou. 32 E teianei, kia tika ia koe i te akakore mai i ta ratou ara, ka akakore mai; e kare ra, teia taku tuatua kia koe, ko au ra taau e taparapara atu i roto i taau buka i tataia e koe. 33 Kua tuatua mairā Iehova kia Mose, Ko tei ara ïa iaku nei, ko taku ïa e taparapara i roto i taku nei buka. 34 E tenana, ka aere, e arataki i te au tangata ki te ngai i karangaia atu e au kia koe ra; i na, e na mua taku angela ia koe; kia tae ra ki te rā e tutaki ei au ra, ei reira au e tutaki ei ia ratou i ta ratou ra ara. 35 Kua tuku mairā Iehova i te au maki i roto i taua au tangata ra, no te mea kua anga ratou i te punua puakatoro ta Aarona i anga ra.

OKOTOPA 12-18

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | EXODO 33-34

“To Iehova au tu Manea Tikai”

(Exodo 34:5) Kua eke mairā Iehova na roto i te tumurangi, tu ua iora i reira i vaitata iaia, e kua tutu maira i te ingoa ra o Iehova.

it-2 466-467

Name

The material creation testifies to God’s existence, but it does not reveal God’s name. (Ps 19:1; Ro 1:20) For an individual to know God’s name signifies more than a mere acquaintance with the word. (2Ch 6:33) It means actually knowing the Person—his purposes, activities, and qualities as revealed in his Word. (Compare 1Ki 8:41-43; 9:3, 7; Ne 9:10.) This is illustrated in the case of Moses, a man whom Jehovah ‘knew by name,’ that is, knew intimately. (Ex 33:12) Moses was privileged to see a manifestation of Jehovah’s glory and also to ‘hear the name of Jehovah declared.’ (Ex 34:5) That declaration was not simply the repetition of the name Jehovah but was a statement about God’s attributes and activities. “Jehovah, Jehovah, a God merciful and gracious, slow to anger and abundant in loving-kindness and truth, preserving loving-kindness for thousands, pardoning error and transgression and sin, but by no means will he give exemption from punishment, bringing punishment for the error of fathers upon sons and upon grandsons, upon the third generation and upon the fourth generation.” (Ex 34:6, 7) Similarly, the song of Moses, containing the words “for I shall declare the name of Jehovah,” recounts God’s dealings with Israel and describes his personality.—De 32:3-44.

(Exodo 34:6) Kua aere iorā Iehova na mua iaia, kua tutu maira, Ko Iehova, Ko Iehova, e Atua takinga-meitaki, e te aroa ua, e te akakoromaki maata, e te meitaki maata, e te tuatua-mou,

w09 5/1 18 ¶3-5

When Jehovah Described Himself

The first thing Jehovah reveals about himself is that he is “a God merciful and gracious.” (Verse 6) According to one scholar, the Hebrew word rendered “merciful” bespeaks God’s “tender compassion, like that of a father to his children.” The word rendered “gracious” is related to a verb that “depicts a heartfelt response by someone who has something to give to one who has a need.” Clearly, Jehovah wants us to know that he looks after his worshippers as parents look after their children—with tender love and deep concern for their needs.—Psalm 103:8, 13.

Next, Jehovah says that he is “slow to anger.” (Verse 6) He is not prone to become angry with his earthly servants. Rather, he is patient with them, putting up with their shortcomings while giving them time to change their sinful ways.—2 Peter 3:9.

God continues, saying he is “abundant in loving-kindness and truth.” (Verse 6) Loving-kindness, or loyal love, is a precious quality by which Jehovah forges between himself and his people a bond that is steadfast, unfailing. (Deuteronomy 7:9) Jehovah is also a wellspring of truth. He can neither deceive nor be deceived. Since he is “the God of truth,” we can have complete faith in everything he says, including his promises for the future.—Psalm 31:5.

(Exodo 34:7) E te vaoo marie i te aroa e tausani ua atu, e te akakore i te tuatua-tika kore, e te ara, e te kino; e kare e tuatua ki te tangata kino e, e tangata kino kore, i te tutaki anga i te ara a te aronga metua ki runga i te tamariki, e ki runga katoa i te tamariki a te au tamariki ra, e tae ua atu ki te toru e te a o te uki ra.

w09 5/1 18 ¶6

When Jehovah Described Himself

Another great truth that Jehovah wants us to know about himself is that he pardons “error and transgression and sin.” (Verse 7) He is “ready to forgive” repentant sinners. (Psalm 86:5) At the same time, Jehovah never condones badness. He explains that “by no means will he give exemption from punishment.” (Verse 7) The holy and just God will not leave willful sinners unpunished. Sooner or later the consequences of their sinful behavior will catch up with them.

Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou

(Exodo 33:11) E kua karangaranga ua mai a Iehova kia Mose ko te mata e te mata, mei te tangata e tuatua ua ki tona taunga. E i oki mairai aia ki te puakapa ra: kareka te tauturu uaorai, te tamaiti a Nuna ra, ko Iosua, e tangata ou, kare ïa i akaruke i te Are.

(Exodo 33:20) Kua tuatua maira aia, Kare koe e tika kia akara i toku mata; kare rava oki tetai tangata e ora kia akara mai iaku.

w04 3/15 27 ¶5

Au Manako Maata Mei te Puka o Exodo

33:11, 20—Akapeea te Atua i te tuatua anga kia Mose ki “te mata e te mata”? Te akakite maira teia tuatua i te tuatua pirianga vaitata o nga tuanga e rua. Kua tuatua a Mose ki to te Atua komono e kua akakite tuatuaia mai te ikuikuanga no ko mai ia Iehova na roto iaia. Inara kare a Mose i kite ana ia Iehova, i te mea e ‘kare rava oki tetai tangata e ora kia akara i te Atua.’ Te tika anga, kare a Iehova uaorai i tuatua tika ana kia Mose. Ko te Ture ra kua ‘tukuia mai na roto i te tupati angela i te rima o te arai ra,’ i ta Galatia 3:19 e akakite maira.

(Exodo 34:23, 24) Kia tu toru taau au tane katoa i te aere anga mai ki mua i te aroaro o te Atu ra ko Iehova, te Atua o Iseraela ra, i te mataiti okotai. 24 E tuaru ke oki au i te au iti-tangata ki mua ia koe, e e akamaata au i toou na kotinga: kare rava oki tetai e anoano mai i to enua, kia aere koe ki runga ki mua i te aroaro o to Atua ra ko Iehova, tu toru i te mataiti okotai.

w98 9/1 20 ¶5

Kia Papu te Tuku i te au Mea Mua na Mua!

E taki toru taime i te mataiti kua akaueia te au tane katoa o Iseraela e te poroteraita i te enua ra kia aere e akakite atu ia ratou ki mua i te aroaro o Iehova ra. I te kiteanga e ka puapingaia te pamiri katoa i te pae vaerua mei taua au atianga ra, e manganui te au upoko ngutuare tangata kua akapapa kia kapiti atu ta ratou vaine e te tamariki kia ratou. Inara naai e paruru i to ratou au ngutuare e te au kainga i te au ravenga a te enemi i te tuatau kua aere ke atura te ngutuare tangata? Kua taputou a Iehova: “Kare rava oki tetai e anoano mai i to enua, kia aere koe ki runga ki mua i te aroaro o to Atua ra ko Iehova, tu toru i te mataiti okotai.” (Exodo 34:24) Na te akarongo o Iseraela ra i irinaki ei e me ka tuku ratou i te au apinga vaerua na mua, kare ratou e ruti i te pae materia ra. I tika ainei ta Iehova i tuatua ra? Koia tikai ia!

Tatau Pipiria

(Exodo 33:1-16) Kua tuatua mairā Iehova kia Mose, Ka aere, e aere atura koe, ko koe, e te au tangata taau i arataki mai mei te enua maira mei Aiphiti, ki te enua taku i taputou atu kia Aberahama, kia Isaaka, e kia Iakoba, ka na ko ei au ra e, E oronga au i te reira no toou ra uanga: 2 E naku e tono i te angela na mua ia koe; e naku e arumaki ke atu i te ngati Kanaana, e te ngati Amori, e te ngati Heta, e te Perizi, e te ngati Hevi, e te ngati Iebusi: 3 Ki te enua taʼe a vai ua te u e te meli: kare oki au e tae katoa i toou na tere; e au tangata kaki ketaketa oki kotou; ko te pou takiri roa aea kotou iaku i te arataa na. 4 E kite akera te au tangata i te reira tuatua kino, kua aue iora ratou; e kare rava tetai tangata i aao i tona au mea akamanea. 5 Kua tuatua mai ana oki a Iehova kia Mose, E karanga atu ki te tamariki a Iseraela, E au tangata kaki ketaketa kotou: teia au ka aere atu ei ki rotopu ia koe, e ka pou koe iaku, kare e mamia: e tenana, ka kopae ana i to au mea akamanea i rungao ia koe na, kia kite au i taku ravenga ia koe na.” 6 Kua kiriti akera te tamariki a Iseraela i to ratou au mea akamanea i te pae maunga ra ko Horeba. 7 E kua apai aturā Mose i te Are, kua patia atura ki vao mai i te puakapa, i te atea ke i taua puakapa ra, e tapa iora te ingoa, Ko te Are uipaanga ra. E te tangata katoa i kimi ia Iehova ra, kua aere ïa ki vao ki te Are uipaanga, ki vao mai i te puakapa ra. 8 E kia aere iorā Mose ki vao ki taua Are ra, kua tu anake akera te tangata ki runga, tu ua iora i te au ngutupa o to ratou katoa au puakapa, akara ua atura ia Mose na muri, kia tomo roa atu aia ki roto i taua Are ra. 9 E tei te tomo angā Mose ki roto i taua Are ra, kua eke maira taua pou tumurangi ra, kua tu ua iora i te ngutupa o taua Are ra, kua karangaranga iorā Iehova kia Mose. 10 E kia akara akera taua aronga katoa ra i taua pou tumurangi ra i te tu ua anga i te ngutupa o taua Are ra, kua tu anake akera te au tangata katoa ra ki runga, kua akamori, ko te tangata katoa i te ngutupa o tona uaorai puakapa. 11 E kua karangaranga ua mai a Iehova kia Mose ko te mata e te mata, mei te tangata e tuatua ua ki tona taunga. E i oki maira aia ki te puakapa ra: kareka te tauturu uaorai, te tamaiti a Nuna ra, ko Iosua, e tangata ou, kare ïa i akaruke i te Are. 12 Kua karanga aturā Mose kia Iehova, I na, te tuatua maira koe kiaku e, E arataki koe i teianei iti-tangata ki runga: kare ra koe i akakite mai kiaku i taau e unga katoa i toku nei tere: ia koe oki i tuatua mai kiaku e, Kua kite au ia koe i toou ingoa, e kua kite aroaia koe e au. 13 E teianei, teia taku tuatua kia koe, kua kite aroaia au e koe ra, e akakite mai koe kiaku i toou aerenga, e kia kite au ia koe, kia kite aroaia au e koe ra: e akara oki koe e, e iti-tangata noou teianei iti-tangata. 14 Kua tuatua mairā Iehova, e na vaitata katoao au uaorai ia koe, e ka oronga au i te akaangaroi anga noou. 15 Kua karanga aturā Mose kiaia, Kia kore koe uaorai e aere katoa ra, auraka matou e aratakiia i teianei. 16 Eaa oki te mea e kiteaʼi e, kua kite aroaia au ma toou katoa nei au tangata e koe? Kare aina tei vaitata katoao koe ia matou nei, e i taka ke ei matou, ko au e toou nei au tangata, i te tangata ravarai o te ao nei?

OKOTOPA 19-25

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | EXODO 35-36

“Tauturuia e Iehova Kia Rave i Tana Angaanga”

(Exodo 35:25, 26) E te au vaine ngakau kamaatu katoa ra, kua iro to ratou rima i te ao, e kua apai mai i tei irokia e ratou ra, i te ao kerekere, e te purapura, e te muramura, e te orongā. 26 E te au vaine katoa i kamaatu, tei tae te ngakau ra, kua taviriviri ratou i te uru puakanio.

w14 12/15 4 ¶4

Akameitaki a Iehova i te Tangata Ngakau Oronga

Te mea ta Iehova i mareka roa atu, kare ko te au apinga tei orongaia mari ra, ko te ngakau oronga o te aronga tei turuturu i te akamorianga mou. Kua akakeu katoaia ratou kia oronga i to ratou taime i te rave i te angaanga. ‘Te au vaine i kamaatu me kore tei karape, tei tae te ngakau ra, kua taviriviri ratou i te uru puakanio.’ Pera katoa kua oronga a Iehova i te “karape, te pakari, e te kite i te angaanga tini ravarai” kia Bezaleela. Ko te tikaanga tikai, kua akaki a Iehova ia Bezaleela e Aholiaba ki te tu karape tei anoanoia kia rave i te au angaanga tei akaueia mai.—Exo. 35:25, 26, 30-35.

(Exodo 35:30-35) Kua karanga aturā Mose ki te tamariki a Iseraela, I na, kua tuatua akenei a Iehova i te tamaiti a Uri te tamaiti a Hura, no te kopu o Iuda, i tona ingoa, ia Bezaleela; 31 E kua akaki aia iaia ki te Vaerua o te Atua, i te karape, te pakari, e te kite angaanga tini ravarai ra; 32 Ei kimi oki i te angaanga pakari ra, ei rave i te angaanga auro, e te ario, e te veo; 33 E kokoti oki i te toka, kia akamouia ki roto i te vairanga ra, ei kokoti rakau oki, e ei rave i te au angaanga manea ravarai nei. 34 E kua akakite aia iaia kia apii aia i etai ke ra, raua ko Aholiaba, te tamaiti a Ahisamaka, no te kopu o Dana ra. 35 Ko tana ïa i akaki i te pakari ngakau, ei rave i te angaanga tini ravarai ra, i ta te kokoti toka ra, e ta te taunga karape ra, e ta te akamanea kakau ra, i te kakau kerekere, e te purapura, e te muramura, e te orongā, e ta te raranga kakau ra; tei rave i te au angaanga ravarai, e tei kimi i te au ravenga karape.

w11 12/15 19 ¶6

Aronga Akarongo Mou i Taito—Aratakiia e te Vaerua o te Atua

6 Kua akaari mai tei tupu ki tetai taeake o Mose ko Bezaleela, i te mataara i tauturu ei te vaerua o te Atua iaia. (E tatau ia Exodo 35:30-35.) Kua ikiia a Bezaleela kia rave i te aratakianga no te maani anga i te au apinga ei akamanea i te tapenakara. E kite ainei tona i te maani apinga i mua ake ka rave ei aia i teia angaanga maata? Penei, inara tana angaanga openga i rave ei aia, ko te maani anga piriki na to Aiphiti. (Exo. 1:13, 14) Akapeea e rauka ai ia Bezaleela i te rave i tana angaanga ngata tikai? ‘Kua akaki a Iehova iaia ki te vaerua o te Atua, i te karape, te pakari, e te kite i te angaanga tini ravarai ra; Ei kimi oki i te angaanga pakari ra, e ei rave i te au angaanga manea ravarai nei.’ Kua akameitaki rava atu te vaerua tapu i te tu kite karape o Bezaleela. Mei te reira katoa rai te turanga o Aholiaba. Kua tamou meitaki a Bezaleela raua ko Aholiaba i te apii, e kua rave meitaki raua i ta raua angaanga e te apii katoa atu i tetai ke. Ae, na te Atua i akakeu i to raua ngakau kia apii i tetai ke.

(Exodo 36:1, 2) Kua rave iorā Bezaleela, e ko Aholiaba, e te au tangata katoa i karape te ngakau, i ta Iehova i tuku te pakari ki roto ra, e te kite ra e kite ei i te rave i te angaanga katoa no te ngai tapu ra, i te au mea katoa ta Iehova i akaue maira. 2 Na Mose oki i tuatua kia Bezaleela e kia Aholiaba, e te au tangata ravarai i karape te ngakau, i ta Iehova i tuku i te pakari ki roto ra, e te aronga katoa i tae te ngakau e aere mai e rave i taua angaanga ra.

w11 12/15 19 ¶7

Aronga Akarongo Mou i Taito—Aratakiia e te Vaerua o te Atua

7 Tetai akapapuanga e kua arataki te vaerua o te Atua ia Bezaleela raua ko Aholiaba, no ta raua angaanga meitaki tikai. Kua taangaangaia rai ta raua au apinga i maani ana i tetai 500 mataiti i muri mai. (2 Para. 1:2-6) Kare a Bezaleela raua ko Aholiaba i inangaro ana kia akangateiteiia raua no ta raua angaanga i rave, mei ta tetai aronga maani apinga rai e rave ana i teia tuatau. Kua orongaia te akangateitei anga katoa kia Iehova no ta raua i rave.—Exo. 36:1, 2.

Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou

(Exodo 35:1-3) Kua akaputuputu iorā Mose i te uipaanga katoa ra i te tamariki a Iseraela, e karanga atura kia ratou, Teia te tuatua i akaueia mai e Iehova, kia rave kotou i te reira. 2 E tika kia rave i te angaanga i nga rā e ono ra, kareka te rā itu ra, ei rā tapu ia no kotou, e sabati akaangaroi anga no Iehova: ko te rave i te angaanga i te reira rā, ka tamate ravaia ia. 3 Auraka roa kotou e taʼu i te ai i te rā sabati i to kotou au are katoa e pini ua ake.

w05 5/15 23 ¶14

Kia Kite i to Iehova au Aerenga

14 E tuku i te au tumu pae vaerua na mua. Kare te iti tangata o Iseraela e akatikaia kia akapou maata i te tuatau i te akono anga i te au anoano i te pae kopapa e kare e rava ana te tuatau tei orongaia ki te au angaanga i te pae vaerua. Kare te oraanga o te ngati Iseraela e akono anake i te au aruaru anga a tetai uaorai. Kua akataka mai a Iehova i tetai tuatau i te au epetoma tataki taki tana i iki ei mea akatapu anga, e tuatau te taangaanga anakeia ra no te angaanga te piri atura ki te akamori anga i te Atua mou. (Exodo 35:1-3; Numero 15:32-36) I te au mataiti ravarai, kua akapae takakeia mai te tuatau no tetai au uruoaanga tapu akatakaia. (Levitiku 23:4-44) Te oronga maira teia i te au tuatau kia akamanako i te au angaanga ririnui a Iehova, kia akamaaraia tona au aerenga, e te akakite ariki anga kiaia ra no tona au tu meitaki ravarai. I te akakite anga te au tangata i ta ratou akamori anga kia Iehova, kia tauturuia kia aaere i tona au aerenga kua maata mai to ratou mataku e te aroa i te Atua. (Deuteronomi 10:12, 13) Te au kaveinga tau te vai ra i roto i taua au ikuikuanga te puapingaia ra te au tavini o Iehova i teia tuatau.—Ebera 10:24, 25.

(Exodo 35:21) E kua aere maira ratou, te tangata katoa i tae tona ngakau, te aronga katoa i tika to ratou ngakau, kua apai maira ratou i te atinga na Iehova, no te angaanga i te Are uipaanga ra, te au peu ravarai oki no te reira ra, e no te au kakau tapu ra.

w00 11/1 29 ¶2

Apai Mai te au Apinganui o te Oronga ua i te Rekareka

Ka akamanako e eaa to te au Iseraela manako. Kua mamae te au uki na roto i te tuikaa kino e te akangere anga. Teianei kua akarangatira ia ratou e kua rauka te au apinganui materia. Eaa to ratou manako no te oronga anga i etai o taua au apinganui i rauka ra? Penei ka manako ratou e kua rauka ia ratou te reira e kua tika i te akono atu i te reira. Inara, i te umuumu angaia e kia oronga ua i te pae moni kia turu i te akamori anga ma, kua pera ratou—kare i emiemi ana me kore riririri ua! Kare ratou i ngaropoina ana e na Iehova i akariro e kia rauka te au apinga materia ia ratou. No reira, kua oronga ua ratou i ta ratou ario e te auro e te au manu. E au tangata “ngakau oronga” ua to ratou. Kua ‘tae to ratou ngakau.’ Kua “tika to ratou ngakau.” E tikai e ‘apinga ngakau tae i apai mai na Iehova.’—Exodo 25:1-9; 35:4-9, 20-29; 36:3-7.

Tatau Pipiria

(Exodo 35:1-24) Kua akaputuputu iorā Mose i te uipaanga katoa ra i te tamariki a Iseraela, e karanga atura kia ratou, Teia te tuatua i akaueia mai e Iehova, kia rave kotou i te reira. 2 E tika kia rave i te angaanga i nga rā e ono ra, kareka te rā itu ra, ei rā tapu ia no kotou, e sabati akaangaroi anga no Iehova: ko te rave i te angaanga i te reira rā, ka tamate ravaia ia. 3 Auraka roa kotou e taʼu i te ai i te rā sabati i to kotou au are katoa e pini ua ake. 4 Kua karanga atu rai a Mose ki te uipaanga katoa o te tamariki a Iseraela ra, na ko maira, Teia ta Iehova tuatua i akaue mai, na ko maira, 5 E rave kotou i te atinga na Iehova no roto ia kotou uaorai nei: ko te tangata ngakau oronga, e apai mai aia i te reira, koia te atinga na Iehova; i te auro, e te ario, e te veo, 6 E te kakau kerekere, e te purapura, e te muramura, e te orongā, e te uru puakanio, 7 E te kiri mamoe i rapakau muramuraia ra, e te kiri tutu, e te rakau ra e sitima, 8 E te mori no te lamepa, e te rakau kakara no te manongi tainu ra, e no te atinga kakara ra, 9 E te au toka sema, e te au toka ei taroto, no te tiputa, e te tapoki umauma. 10 E ka aere mai oki te au tangata ngakau pakari katoa i roto ia kotou, e anga i te au mea ravarai i akaueia mai e Iehova ra; 11 I te puakapa, tona are, e tona tapoki, tona au tapeka, e tona au tapaanga rakau, tona au tea, tona au pou, e tona au turanga; 12 I te aruna, e nga amo, te tapoki, e te paruru ei arai ra; 13 Te kaingakai, e nga amo, e te au mea ravarai no te reira, e te areto o te aroaro ra; 14 Te vairanga lamepa oki ei akamārama, e te au mea ravarai no te reira ra, e te au lamepa e te mori ei turama, 15 E te atarau atinga kakara ra, e nga amo, e te manongi akatainu, e te atinga kakara ra, e te paruru ngutupa no te tomoanga o te puakapa ra; 16 Te atarau atinga karakaratio, e tona paata veo ra, nga amo, e te au mea ravarai no te reira ra, te āriki vai e tona vaevae; 17 Te au paruru paepae ra, te au pou, e te au turanga, e te paruru no te ngutupa paepae ra; 18 Te au titi no te puakapa, e te au titi no te paepae, e te au taura; 19 Te au kakau taoonga, kia rave i te taoonga ki roto i te ngai-tapu ra, te kakau tapu no te taunga ra no Aarona, e te au kakau no tana au tamariki, no te rave anga i te taoonga taunga ra. 20 Aere anake taua uipaanga tamariki a Iseraela mei mua atu i te aroaro o Mose. 21 E kua aere maira ratou, te tangata katoa i tae tona ngakau, te aronga katoa i tika to ratou ngakau, kua apai maira ratou i te atinga na Iehova, no te angaanga i te Are uipaanga ra, te au peu ravarai oki no te reira ra, e no te au kakau tapu ra. 22 Ko te tane, e te vaine katoa, tei tae te ngakau ra, kua aere katoa mai ïa, kua apai maira i te tapeka, e te poe, e te momonorima, e te ei, e apinga auro anake; e ko te au tangata katoa i apai i te atinga ei atinga auro anake ta ratou na Iehova. 23 E te aronga e kakau kerekere to ratou, e te purapura, e te muramura, e te orongā, e te uru puakanio, e te kiri mamoe rapakau muramuraia, e te kiri tutu, kua apai mai ïa ratou. 24 E te aronga i apai mai i te atinga ario, e te veo, kua apai mai i te atinga na Iehova, e te aronga e rakau sitima tei ia ratou, e tau i taua angaanga katoa ra, kua apai mai ïa.

OKOTOPA 26–NOEMA 1

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | EXODO 37-38

“Au Atarau o te Tapenakara e ta Ratou Tuanga i Roto i te Akamori Mou”

(Exodo 37:25) Anga iora oki aia i te atarau atinga kakara, e sitima te rakau: okotai kubiti te roa, okotai oki kubiti te pararauare; e mea aiteite nga aro e a; e rua ra kubiti te teitei: nga tara katoa ra okotai rai ïa rakau.

it-1 82 ¶3

Altar

Altar of incense. The altar of incense (also called “the altar of gold” [Ex 39:38]) was likewise made of acacia wood, the top and sides being overlaid with gold. A border of gold ran around the top. The altar measured 44.5 cm (17.5 in.) square and 89 cm (2.9 ft) high, and also had “horns” extending out from the four top corners. Two gold rings were made for the insertion of the carrying poles made of acacia overlaid with gold, and these rings were placed underneath the gold border on opposite sides of the altar. (Ex 30:1-5; 37:25-28) A special incense was burned on this altar twice daily, in the morning and in the evening. (Ex 30:7-9, 34-38) The use of a censer, or a fire holder, is elsewhere mentioned for burning incense, and evidently such was employed also in connection with the altar of incense. (Le 16:12, 13; Heb 9:4; Re 8:5; compare 2Ch 26:16, 19.) The position of the altar of incense was within the tabernacle just before the curtain of the Most Holy so that it is spoken of as being “before the ark of the testimony.”—Ex 30:1, 6; 40:5, 26, 27.

(Exodo 37:29) Anga katoa iora oki aia i te manongi tapu akatainu ra, e te atinga meitaki kakara ra, mei ta te iro-manongi e rave ra.

it-1 1195

Incense

The sacred incense prescribed for use in the wilderness tabernacle was made of costly materials that the congregation contributed. (Ex 25:1, 2, 6; 35:4, 5, 8, 27-29) In giving the divine formula for this fourfold mixture, Jehovah said to Moses: “Take to yourself perfumes: stacte drops and onycha and perfumed galbanum and pure frankincense. There should be the same portion of each. And you must make it into an incense, a spice mixture, the work of an ointment maker, salted, pure, something holy. And you must pound some of it into fine powder and put some of it before the Testimony in the tent of meeting, where I shall present myself to you. It should be most holy to you people.” Then, to impress upon them the exclusiveness and holiness of the incense, Jehovah added: “Whoever makes any like it to enjoy its smell must be cut off from his people.”—Ex 30:34-38; 37:29.

(Exodo 38:1) Anga iora oki aia i te atarau atinga karakaratio e sitima te rakau: e rima kubiti te roa e rima oki kubiti te pararauare, kua aiteite nga aro e a; e toru ra kubiti te teitei.

it-1 82 ¶1

Altar

Tabernacle Altars. With the setting up of the tabernacle, two altars were constructed according to divine pattern. The altar of burnt offering (also called “the altar of copper” [Ex 39:39]) was made of acacia wood in the form of a hollow chest, apparently without top or bottom. It was 2.2 m (7.3 ft) square and 1.3 m (4.4 ft) high with “horns” projecting from the upper four corners. All its surfaces were overlaid with copper. A grating, or network, of copper was placed below the altar’s rim “down within,” “toward the center.” Four rings were placed at the four extremities near the grating, and these appear to be the same rings through which the two copper-sheathed acacia-wood poles were passed for carrying the altar. This might mean that a slot was cut through two sides of the altar allowing for a flat grating to be inserted, with the rings extending out on both sides. There is considerable difference of opinion among scholars on the subject, and many consider it likely that two sets of rings were involved, the second set, for insertion of the carrying poles, being attached directly to the outside of the altar. Copper equipment was made in the form of cans and shovels for the ashes, bowls for catching the blood of the animals, forks for handling the flesh, and fire holders.—Ex 27:1-8; 38:1-7, 30; Nu 4:14.

Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou

(Exodo 37:1) Kua tarai iorā Bezaleela i te aruna e sitima te rakau; e rua kubiti e afa kubiti te roa, okotai oki kubiti e afa kubiti te pararauare, okotai oki kubiti e afa kubiti te teitei:

(Exodo 37:10) E tarai iora aia i te kaingakai e sitima te rakau: e rua kubiti te roa, okotai oki kubiti te pararauare, okotai oki kubiti e afa kubiti te teitei:

(Exodo 37:25) Anga iora oki aia i te atarau atinga kakara, e sitima te rakau: okotai kubiti te roa, okotai oki kubiti te pararauare; e mea aiteite nga aro e a; e rua ra kubiti te teitei: nga tara katoa ra okotai rai ïa rakau.

it-1 36

Acacia

The acacia has many long thorns extending out from the widely spreading branches. These branches usually interlace with those of the neighboring acacias to form tangled thickets; this fact doubtless explains why the plural form shit·timʹ is almost always used in the Bible record. The acacia may grow to heights of 6 to 8 m (20 to 26 ft), but often is bushlike in appearance. It has soft, feathery leaves and is covered with pleasingly fragrant yellow blossoms, producing curved tapering pods as its fruit. The rough, black bark covers a very hard, fine-grained, heavy wood that is immune to insect attack. These characteristics and its availability in the desert made the acacia especially well suited as a building material for the tabernacle and its furnishings. It was employed to construct the ark of the covenant (Ex 25:10; 37:1), the table of showbread (Ex 25:23; 37:10), altars (Ex 27:1; 37:25; 38:1), poles for carrying these items (Ex 25:13, 28; 27:6; 30:5; 37:4, 15, 28; 38:6), pillars for the curtain and screen (Ex 26:32, 37; 36:36), and the panel frames (Ex 26:15; 36:20) and their connecting bars (Ex 26:26; 36:31).

(Exodo 38:8) Anga iora aia i te āriki-vai veo, e e veo oki te vaevae, i te au io veo o te au vaine i uipaia, tei uipa i te ngutupa o te Are uipaanga ra.

w15 4/1 15 ¶4

Did You Know?

Unlike the glass mirrors of today, mirrors in Bible times were generally made of metal that was highly polished—usually bronze, but possibly also copper, silver, gold, or electrum. The first mention of mirrors in the Bible is in connection with the construction of the tabernacle, Israel’s first center of worship. Women contributed mirrors for the fabrication of a sacred copper basin and its stand. (Exodus 38:8) Presumably, the mirrors would have to be melted down to be used for that purpose.

Tatau Pipiria

(Exodo 37:1-24) Kua tarai iorā Bezaleela i te aruna e sitima te rakau; e rua kubiti e afa kubiti te roa, okotai oki kubiti e afa kubiti te pararauare, okotai oki kubiti e afa kubiti te teitei: 2 E vaî iora aia i roto e i vao ki te auro meitaki, e anga iora oki i tetai ei auro e pini ua ake. 3 Kua akato iora aia i te tātai auro e a no nga poo e a ra; e rua tātai i tetai pae, e rua oki tātai i tetai pae. 4 Kua anga iora oki aia i te amo sitima, e kua vaî iora ki te auro. 5 Kua momono iora aia i nga amo na roto i te au tātai i nga pae o te aruna ra, ei apai anga i taua aruna ra. 6 Anga iora aia i te tapoki, e auro meitaki ïa; e rua kubiti e afa kubiti te roa, okotai oki kubiti e afa kubiti te pararauare. 7 Anga iora oki aia i nga kerubi auro e rua, i nga poo e rua o te tapoki ra, e mea tupaki i te angaia e ia: 8 Okotai kerubi i tetai poo, okotai oki kerubi i tetai poo; ki rungao i nga poo tapoki e rua nga kerubi tana i anga ra. 9 Te totoa ra nga kerubi i to raua peau na runga, i te tapoki ua anga i te tapoki i to raua peau, anga atu anga mai o raua aro; i anga tika nga mata o aua nga kerubi ra ki te tapoki. 10 E tarai iora aia i te kaingakai e sitima te rakau: e rua kubiti te roa, okotai oki kubiti te pararauare, okotai oki kubiti e afa kubiti te teitei: 11 E vaî iora oki aia i te reira ki te auro meitaki, e kua anga oki i te ei auro e pini ua ake. 12 E kua akaurupae oki aia i taua kaingakai ra e pini ua ake okotai rima i te pararauare; e kua anga iora oki i te ei auro no taua urupae ra e kako roa ake. 13 Akato iora aia i te tātai auro e a, e akamou iora aia i aua nga tātai ra ki nga pou e a, ki runga i nga vaevae e a ra. 14 I vaitatao i te urupae aua nga tātai ra, ei momonoanga amo ei apai anga i taua kaingakai ra. 15 Tarai iora oki aia i nga amo sitima, e vaî iora ki te auro, ei apai anga i taua kaingakai ra. 16 Anga iora oki aia i te au kapu no te kaingakai, tona au mereki, e tona au kapu, e tona au āriki, e te au kapu mamaata, ei riringi anga ra, e auro meitaki anake ïa. 17 Kua anga iora aia i te vairanga lamepa auro meitaki ra; e mea tupaki taua vairanga lamepa ra tana i anga ra; tona pu, e te au mangamanga, te au āriki, te au ponapona, e te au tiare, okotai rai ïa manga auro: 18 E ono oki mangamanga i te mangamanga anga no roto i nga pae i taua vairanga lamepa ra; e toru mangamanga i tetai pae vairanga lamepa, e toru mangamanga i tetai pae vairanga lamepa: 19 E toru āriki to tetai mangamanga mei te sekadi te tu, ma nga ponapona, e nga tiare; e toru oki āriki mei te sekadi te tu i tetai mangamanga, ma nga ponapona e nga tiare; mei te reira oki te au mangamanga e ono no taua vairanga lamepa ra. 20 E to runga i te pu o taua vairanga lamepa ra e a ïa āriki mei te sekadi te tu, to ratou au ponapona, e to ratou au tiare: 21 Ko e rua mangamanga ra, okotai ponapona i raro ake, ko e rua mangamanga, okotai ponapona i raro ake, ko e rua mangamanga, okotai ponapona i raro ake, ko nga mangamanga ïa e ono i te mangamanga anga no roto i taua vairanga lamepa ra. 22 Te au ponapona, e te au mangamanga ra, okotai rai ïa manga auro: e taua vairanga lamepa katoa ra okotai rai ïa angaanga auro meitaki tupakiia ra. 23 Anga iora oki aia i nga lamepa ra e itu ra, e tona au pakoti, e tona au āriki pakoti, e auro meitaki anake ïa. 24 I te taleni auro meitaki okotai i anga ai aia i te reira, e te au mea ravarai no te reira ra.

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke