Bingo bê na ndo aye ti yingo nga na nzoni duti ti mo
MO YEKE mû peut-être mingi ti angoi ti mo ti bi bê na ndo seni ti mo na lege ti mitele. Lâ oko oko mo lingbi peut-être ti mû ndulu na ngbonga miombe ti lango, angbonga mingi ti tö na ti te kobe, nga ngbonga miombe wala ahon so ti sala kua ti nginza ti futa na da nga ti vo na akobe ti tengo ni. Tongana mo tï kobela, peut-être mo yeke mû ngoi nga na nginza ti gue ti bâ docteur wala ti tö mbeni yorö ti kodoro. Mo yeke sukula da ti mo, mo yeke sukula ngu, na mo lingbi peut-être même ti tara lakue tele ti mo; aye so kue gi ti duti na nzoni seni.
Ye oko, ti bata nzoni seni andu aye mingi ahon gi ti bi bê na ndo aye ti mitele so a hunda na zo ti wara na yâ fini. Mbeni ye nga ayeke dä so ayeke sala ngangu kusala na ndo nzoni duti ti mo. Mbeni gingo nda ti ye na ndo kaïngo kobela afa so kota kamba ayeke na popo ti seni ti mo na lege ti mitele na seni ti mo na lege ti yingo, so ti tene dutingo ti mo na lege ti yingo ayeke sala ngangu na ndo seni ti mo na lege ti mitele.
Kamba ayeke dä biani
Pakara Hedley G. Peach ti Kota da-mbeti ti Melbourne na Australie atene: “Agingo nda ti ye mingi na ndo li ti tënë so afa so kamba ayeke biani na popo ti bingo bê mingi ahon ti kozo na ndo aye ti yingo nga na seni ti zo so ayeke ga nzoni.” Na salango tënë na ndo aye so ala wara, mbeni mbeti-sango (Medical Journal of Australia ) atene: “Bingo bê mingi na atënë ti Nzapa ague oko na . . . tension nga na cholestérole ti zo so aduti nzoni, . . . nga warango mingi pëpe cancer ti kamba ti yâ.”
Legeoko nga, mbeni gingo nda ti ye so Kota da-mbeti ti Californie Berkeley asala ni na ngu 2002 na ndo azo 6 545 na kodoro ti Amerika afa so “azo so ayeke gue na abungbi ti vorongo lege oko na yâ yenga oko ayeke duti na fini aninga tongana a haka ala na azo so ayeke gue na abungbi ni mingi pëpe wala lâ oko pëpe.” Doug Oman, koli so amû li ni na yâ gingo nda ti ye so, nga so ayeke mbeni wamungo diskur na École de santé publique de Berkeley (Kota da-mbeti ti Californie) atene: “E wara kangbi so même na peko ti bingo bê na ndo aye tongana dutingo ti zo na popo ti amba ti lo na asalango ye so andu seni ti zo, so na popo ni nyongo manga nga na tarango tele.”
Na fango ambeni ye ti nzoni so ala so ayeke na bango ndo ti yingo na yâ fini awara ni, mbeti-sango (Medical Journal of Australia) so atene: “Agingo nda ti ye na ndo azo ti Australie afa so na popo ti azo so abi bê na ndo Nzapa, mingi ni mariage ti ala aluti nzoni, ala yeke nyon sämba ahon ndo ni pëpe, ala yeke nyon mbangi pëpe, mingi ni ala yeke fâ tele ti ala pëpe nga ala bâ salango ye tongaso tongana sioni ye, nga vundu, suingo bê na salango ye ti kion ayeke mingi pëpe na popo ti ala.” Na ndo ni, mbeni mbeti-sango (The British Medical Journal) atene: “Azo so atene ala yeke na angangu tënë ti mabe, a bâ so ala yeke hon ndo ti vundu so ayeke na bê ti ala hio mingi nga biaku na peko ti kuâ ti mbeni zo so ayeke ndulu na ala ahon azo so ayeke na atënë ti mabe pëpe.”
A yeke wara abibe nde nde na ndo ye so a hiri ni tâ bingo bê na ndo ye ti yingo. Biani, dutingo ti mo na lege ti yingo ayeke sala ngangu na ndo seni ti mo na lege ti mitele nga na ti bibe. Ye so ague oko na mbeni tënë so Jésus Christ atene giriri a sala ndulu na ngu 2 000 awe: “Ngia ayeke na azo so ahinga ye ti yingo amanke ala.” (Matthieu 5:3). Teti so dutingo ti mo na lege ti yingo ayeke sala ngangu na ndo seni nga na ngia ti mo, a yeke na lege ni ti hunda atënë so: ‘Na ndo wa mbi lingbi ti wara fango lege ti yingo so zo alingbi ti zia bê na ni? Ti duti mbeni zo ti yingo andu nyen?’