Bata tele ti mo na batango bê ti mo
“Bata bê ti mo ahon mbeni ye ti mo kue so mo bata, teti lege ti fini kue alondo dä.”—APROVERBE 4:23.
NA BANGO ni, dessin ni akpa mbeni ye so aga ngbele ye awe. Peut-être pendere ti lo alingbi pëpe na pendere ti tanga ti aye so a zia na yâ ti da ni. Atâa a yeke tongana nyen, mveni ti dessin ni abâ nene ti ngbâ ti bata ni pëpe. Na nda ni, a kä ni na buba ngele. Oke? 16 000F CFA tongaso. Ye oko, angu kete na pekoni, a bâ so ngele ti dessin ni alingbi fade ndulu na CFA kutu 600! Biani, a yeke mbeni dessin so warango ni ayeke ngangu. Na bibe ti mo, fade kozo mveni ti dessin ni so abâ lani tâ ngele ni pëpe, ayeke tene ande nyen?
2 Fani mingi, mara ti ye tongaso ayeke si na ndo tënë ti batango tele ti zo na ye ti pitan. Azo mingi mingi laso abâ na nene ni pëpe tënë ti batango tele ti ala mveni na ye ti pitan. Ambeni zo abâ so ti sala tongaso ayeke mbeni ye so aga ngbele ye awe, na so alingbi pëpe na fini so azo ayeke na ni laso. Tongaso, ala dö nzoni salango ye so ala zia, gi ngbanga ti wara mbeni kete ye na pekoni. Ambeni zo azia ti bata tele ti ala na ye ti pitan gi ti wara teti mbeni kete ngoi nzerengo tele ti peko ti bungbingo koli na wali. Ti ambeni zo ni, ala buba nzoni tambela ti ala ngbanga ti so ala ye ti nzere mingi na lê ti akamarade ti ala, wala na lê ti mbeni koli wala wali.—aProverbe 13:20.
3 Ye oko, ala mingi abâ, me gi na pekoni, so biani ti bata tele na ye ti pitan ayeke tâ ye ti ngele mingi. Fani mingi, ye so ala girisa ni aga na ala vundu ngangu. Tongana ti so Bible atene ni, aye ti peko ti salango pitan alingbi ti duti tongana sioni yorö, so “asui tongana absinthe”. (aProverbe 5:3, 4). Na bango sioni tambela ti azo so angoro mo laso, tongana nyen mo lingbi ti yekia na ti ngbâ ti bata tele ti mo na ye ti pitan? Fade e yeke bâ aye ota so andu tënë so, na so e lingbi ti sala.
Bata bê ti mo
4 Tâ kelele ti ngbâ ti bata tele ti mo na ye ti pitan ayeke ti bata bê ti mo. Bible atene: “Bata bê ti mo ahon mbeni ye ti mo kue so mo bata, teti lege ti fini kue alondo dä.” (aProverbe 4:23). “Bê ti mo” so a sala tënë ni ge ayeke nyen? A yeke pëpe tâ bê ti mo ti mitele. A yeke bê ti mo na lege ti fä. A ye ti sala tënë ti zo ti yâ ni ti mo, so abungbi abibe, angangu ti bibe nga na aye so apusu mo ti sala ye. Bible atene: ‘A lingbi mo ndoye L’Eternel Nzapa ti mo na bê ti mo kue, na âme ti mo kue, na ngangu ti mo kue.’ (Deutéronome 6:5). Jésus asala lani tënë ti komandema so tongana komandema so ahon atanga ni kue (Marc 12:29, 30). A yeke polele so bê ti e so ayeke tâ ye ti kota ngele mingi biani. Lo lingbi biani ti tene a bata lo.
5 Me Bible atene nga so “bê ti zo ayeke na handa ahon mbeni ye kue na ayeke sioni mingi”. (Jérémie 17:9). Tongana nyen bê alingbi ti duti na handa nga ti duti mbeni ye ti sioni teti e? Ti hinga ni, zia e mû mbeni tapande: kutukutu ayeke mbeni ye so amû maboko mingi na zo, na même mbeni ye ti sö fini ti zo na ngoi ti ye ti ngangu. Ye oko, tongana wakpengo na kutukutu ni akpe na ni nzoni pëpe, gi oko kutukutu so alingbi ti ga hio mbeni ye ti fango zo. Legeoko nga, tongana mo bata bê ti mo pëpe, mo yeke zi lege na anzara kue ti tele ti mo ti mitele ti fa lege na mo, na fade fini ti mo ayeke gue ti tï na yâ kpale. Mbeti ti Nzapa atene: “Zo so azia bê ti lo na ndara ti lo mveni, lo yeke wabuba, me zo so atambela na lege ti ndara, fade a zi lo.” (aProverbe 28:26). Biani, mo lingbi ti tambela na lege ti ndara na nga ti kpe vundu tongana mo sala kusala na Tënë ti Nzapa ti fa lege na mo, legeoko tongana ti so mo yeke sala kusala na mbeni carte kozoni ti gue na mbeni yongoro tambela na mbeni ndo nde.—Psaume 119:105.
6 Fade bê ti e gi lo oko tongaso ayeke pusu e pëpe ti bata tele ti e na ye ti pitan. A yeke na e ti fa lege na lo ti sala ni. Mbeni lege ti sala tongaso ayeke ti bâ tâ nene ti batango tele ti e na ye ti pitan. Ti bata tele ti e na ye ti pitan ayeke mbeni salango ye so ague oko mingi na dutingo nzoni-kue, so aye ti tene ti duti na saleté pëpe, na sioni kete pëpe nga ti zi tele ti e yamba na siokpari. Dutingo nzoni-kue ayeke mbeni kota lengo so ayeke tâ na yâ salango ye ti Jéhovah Nzapa mveni. Aversê ti Bible ngbangbo mingi azia kamba na popo ti lengo so nga na Jéhovah. Ti tâ tënë ni, Bible atene so “nzoni-kue [ayeke] teti L’Eternel.” (Exode 28:36). Tongaso, kamba wa ayeke na popo ti kota lengo so nga na e azo so e yeke mbilimbili-kue pëpe?
7 Na yâ Mbeti ti lo, Jéhovah atene na e: “A lingbi i ga nzoni-kue teti Mbi yeke nzoni-kue.” (1 Pierre 1:16). Biani, e lingbi ti sala tongana Jéhovah, ti duti nzoni-kue; e lingbi ti duti na sioni oko pëpe na gbele lo, na e lingbi ti bata tele ti e. Tongaso, tongana e ke asalango ye ti saleté na ti sioni, e yeke na beku ti si na mbeni pendere kota matabisi so ayeke ti fa na gigi mbeni pendere lengo so ayeke na yâ salango ye ti Nzapa ti nduzu ahon kue! (aEphésien 5:1). A lingbi e tene pëpe so e lingbi ti sala tongaso oko pëpe, teti Jéhovah ayeke mbeni Mokonzi ti ndara so ayeke sala ye na lege ni, na Lo yeke hunda lâ oko pëpe na e ti sala ye so ahon ngangu ti e (Psaume 103:13, 14; Jacques 3:17). Tâ tënë, ti ngbâ ti bata tele ti e na lege ti yingo nga na ti tambela ahunda ti sala ngangu. Ye oko, bazengele Paul asû na mbeti so “tâ salango ye so alondo na bê nga batango tele . . . ayeke ti Christ.” (2 aCorinthien 11:3, NW ). A yeke ti mû gonda na Christ nga na Babâ ti lo si e yeke sala ngangu kue ti bata nzoni tambela ti e. Teti biani, ala fa na e mara ti ndoye so e lingbi lâ oko pëpe ti kiri na ni (Jean 3:16; 15:13). A yeke mbeni kota matabisi teti e ti fa bê ti kiri singila ti e na lege ti mbeni tambela so sioni ayeke dä pëpe. Tongana e bâ batango tele ti e tongana mbeni lege ti kiri singila na Jéhovah, fade e yeke bâ ni na nene ni, na fade e yeke bata bê ti e.
8 E lingbi nga ti bata bê ti e na lege ti ye so e yeke te na lege ti yingo. A yeke ti e ti bata bibe ti e nga na bê ti e na tengo lakue nzoni kobe ti yingo, nga na ziango lê ti e mbilimbili na ndo nzo tënë ti Royaume ti Nzapa (aColossien 3:2). A lingbi même alisoro ti e afa na gigi so a yeke aye ti yingo so si agbu bê ti e. Tongana a hinga e mingi na lisoro ti e so angoro gi na ndo aye ti mitele na ti pitan, e yeke fa na gigi ye so ayeke na yâ bê ti e (Luc 6:45). A hon ti tene a duti tongaso, zia a hinga e teti so e yeke sala lisoro na ndo atënë ti yingo so akpengba zo (aEphésien 5:3). Ti bata bê ti e, ambeni kota kpale ayeke dä so a lingbi e kpe ni. Zia e bâ gi use na popo ni.
Kpe ye ti pitan
9 Jéhovah na lege ti yingo ti lo apusu bazengele Paul ti sû na mbeti ambeni wango so amû maboko na azo mingi ti bata bê ti ala na tele ti ala. Paul atene: “Kpe ye ti pitan.” (1 aCorinthien 6:18). Bâ so lo tene gi pëpe ti “ke ye ti pitan.” Lo fa so a lingbi aChrétien asala mingi ahon so. A lingbi ala kpe, wala ala mû loro ala hon, yongoro na mara ti asalango ye ti pitan so, legeoko tongana ti so ala yeke kpe yongoro na mbeni ye so aye ti zia fini ti ala na yâ kpale. Tongana e gue nde na wango so, a yeke duti ande ngangu pëpe ti tene e tï na yâ ye ti pitan na Nzapa ayeke yeda na e mbeni pëpe.
10 Zia e mû mbeni tapande: Mbeni mama asukula na ayü bongo awe na kete molenge ti lo ti koli ti leke lo teti mbeni kota matanga. Me molenge ni ahunda na mama ti lo ti sala ngia na gigi kete kozoni si sewa ni ahon. Mama ni ayeda; me a lingbi lo sala mbeni ye oko si. Lo tene: “Gue tâ ndulu pëpe na yanga ti kete ngu so ayeke na gigi. Teti tongana potopoto agbu tele ti mo, mbi yeke pika mo.” Ye oko, a ninga pëpe, lo bâ kete molenge-koli ni so tâ gi na yanga ti ngu so, ndulu ti tï na yâ ni. Potopoto ade ti ndu tele ti lo pëpe. Ye oko, lo yeke gue nde na gbotongo mê ti mama ti lo so atene na lo ti pusu tâ ndulu pëpe na yanga ti kete ngu ni; kpale ayeke tâ ndulu ti si (aProverbe 22:15). Mingi ti amaseka nga na akota zo so alingbi fade ti sala hange mingi asala mara ti faute tongaso. Na lege wa?
11 Na yâ angoi ti e so gbâ ti azo ayeke bi tele ti ala na yâ “nzara ti sioni”, mbeni fini lege ti dengo buze abâ gigi ti kä asango na ndo asioni tënë ti bungbingo koli na wali (aRomain 1:26, 27). Tënë ti porno asi singo na yâ ambeti-sango, abuku, avidéo nga na ndo Internet. Ti azo so asoro ti bâ a-image tongaso si a ngbâ na yâ li ti ala, ala yeke kpe ye ti pitan oko pëpe. A yeke ye ti ngia teti ala; ala yeke tâ ndulu ti tï na yâ ni, na ala yeke bi bê oko pëpe na gbotongo mê ti Bible. Ahon ti bata bê ti ala, ala yeke sala sioni na ni na lege ti aye ti pitan so ala bâ na so alingbi ti hunda angu mingi mingi na zo ti girisa ni (aProverbe 6:27). Zia e manda ye na ndo koli be-ta-zo Job, so ate mbele na lê ti lo mveni ti bâ pëpe aye so alingbi ti pusu lo ti sala sioni (Job 31:1). Biani, so a yeke tapande ti mû pekoni!
12 A yeke tâ mbilimbili kota ye mingi teti mbeni koli na wali ti “kpe ye ti pitan” na ngoi so ala yeke gi ti hinga tele kozoni ti sala mariage. A lingbi ngoi tongaso aduti mbeni ngoi ti ngia so asi singo na beku nga na lekengo aye teti kekereke. Me mawa ni ayeke so ambeni pendere so aye ti mû tele na mariage, abuba ngoi so na salango ngia na ye ti pitan. Na salango tongaso, ala use kue abi na gonda tâ kelele ti nzoni mariage so ayeke songo so aluti na ndo tâ ndoye, ngangu ti kanga nzara ti tele nga na mango yanga ti Jéhovah Nzapa. Mbeni koli na wali Chrétien atï lani na yâ pitan na ngoi so ala yeke manda ti hinga tele kozoni ti sala mariage. Na pekoni so ala sala mariage ni awe, wali ni ayeda so yingo-ti-hinga ti lo agi lani lo ngangu mingi, na même a buba ngia ti lo na ngoi ti matanga ti mariage ni. Lo fa tënë ti bê ti lo, lo tene: “Mbi hunda pardon ti Jéhovah fani mingi, me atâa so angu mbasambala ahon awe na peko ti ye ni, yingo-ti-hinga ti mbi angbâ lakue ti fa siokpari ti mbi na gigi.” Biani, a yeke tâ kota ye mingi teti ala so kue atï na yâ mara ti asiokpari tongaso ti gi mungo maboko ti a-ancien (Jacques 5:14, 15). Me ambeni Chrétien mingi asala ye na lege ti ndara, na ala yeke kpe akpale so na ngoi so ala yeke manda ti hinga tele teti mariage (aProverbe 22:3). Ala gi ti zia katikati na alege so ala yeke fa na ndoye ti ala na popo ti ala. Ala yeke mû mbeni zo na tele ti ala tongana ala yeke tambela, na ala yeke sala kue ti kpe ti duti gi ala use na mbeni ndo so zo ayeke dä pëpe.
13 A-Chrétien so ato nda ti sala songo na mbeni koli wala wali so avoro Jéhovah pëpe ti sala mariage na lo alingbi peut-être ti tingbi na akota kpale. Na tapande, tongana nyen mo lingbi ti bungbi oko na mbeni zo so andoye Jéhovah Nzapa pëpe? A yeke kota ye ti tene aChrétien abungbi tele ti ala gi na ala so andoye Jéhovah na ayekia akpengba-ndia ti lo ti batango tele na ye ti pitan. Mbeti ti Nzapa atene na e: “I bungbi tele ti i pëpe na azo so amä na bê pëpe. Mbilimbili asala beoko na siokpari? Lumière asala beoko na bingo?”—2 aCorinthien 6:14.
14 Hingango ye ayeke nga kota ye mingi. E lingbi biani pëpe ti kpe ye ti pitan tongana e hinga mbilimbili pëpe ye so a di iri ni “pitan”. Ambeni zo laso ayeke na mbeni bango ndo so ayeke na lege ni pëpe na ndo ye so tënë “pitan” aye ti tene. Ala bâ ti ala so tongana ala bungbi pëpe tongana ti so akoli na wali ayeke sala ka, ala lingbi ti kaï anzara ti tele ti ala na mbeni lege nde sân ti sala mariage. Même ambeni kota ndokua so ayeke bâ tënë ti seni, na so azo azia bê na ni mingi, tongana ala yeke gi ti kiri na peko wungo ti amaseka-wali so ayeke mû ngo so ala ku tele ti ala na ni pëpe, awa apendere ti bi tele ti ala na yâ bungbingo koli na wali na mbeni lege nde so alingbi pëpe ti si na ngo. Me mara ti wango tongaso ayeke fa tâ sioni lege na zo. Ti kpe ti mû ngo wala ti zia ngo na yâ ti mbeni zo so mo sala mariage pëpe na lo ague oko pëpe na batango tele na ye ti pitan, na nga tâ nda ti tënë “pitan” andu gi tënë oko tongana ti so pëpe.
15 Tënë por·neiʹa na yanga ti Grec so a kiri pekoni na “pitan”, andu biani atënë mingi. A ndu bungbingo koli na wali na mbeni zo so ayeke koli wala wali ti mo pëpe, na a luti mbilimbili na ndo salango kusala na tele ti mo ti koli wala ti wali na mbeni lege so ayeke sioni. Tënë por·neiʹa andu mara ti asalango ye tongana bungbingo koli na wali na lege ti yanga wala na lege ti ngbonda; nga gbungo tele ti wali wala ti koli ti mbeni zo nde ti sala ngia na ni, so kue ayeke asalango ye so a yeke wara ka mingi na yâ ada ti salango pitan. Azo so abibe ti ala so asalango ye tongaso ayeke “pitan” pëpe ayeke handa tele ti ala mveni, na ala tï na yâ oko ti agbanda ti Satan awe (2 Timothée 2:26). Na ndo ni, ti bata tele na ye ti pitan andu aye mingi ahon gi senge kengo asalango ye so ayeke pitan. Ti “kpe ye ti pitan”, a lingbi e kpe aye ti sioni na ti kamene kue so andu bungbingo koli na wali na so alingbi ti gue na e ti tï na yâ kota siokpari ti por·neiʹa (aEphésien 4:19). Na salango tongaso, e yeke ngbâ ti bata tele ti e na ye ti pitan.
Kpe akpale ti ngia ti koli na wali
16 Tongana e ye ti ngbâ ti bata tele ti e na pitan, mbeni kpale ni nde so a lingbi e sala hange na ni ayeke ti sala ngia ti koli na wali na mbeni zo so e leke na bê ti e pëpe ti sala mariage na lo. Ambeni alingbi ti tene so salango tongaso asala ye pëpe; a yeke gi senge lege ti sala ngia na mbeni koli wala wali. E yeda so mbeni ngoi na mbeni ndo ayeke dä ti sala angia ti koli na wali. A bâ lani Isaac na ngoi so lo yeke “sala ngia” na Rebecca, na ti azo so abâ ala, a yeke polele so ala yeke gi asenge ita pëpe (Genèse 26:7-9). Me ala yeke koli na wali so amû tele na mariage awe. A yeke lani na lege ni teti ala ti fa na gigi mara ti yengo tele tongaso na popo ti ala. Me salango ngia ti koli na wali na mbeni zo so mo sala mariage na lo pëpe ayeke mbeni ye nde.
17 A lingbi ti fa nda ti mbeni salango ngia ti koli na wali ni tongana lege ti fa na gigi yengo tele ti koli na wali na mbage ti mbeni zo, mê na bibe oko pëpe ti sala mariage na lo. A yeke ngangu ti gbu nda ti asalango ye kue ti azo ti mitele; ni la, kite ayeke pëpe so a lingbi ti diko gbâ ti alege ti salango ngia ti koli na wali, na ti ambeni, a yeke tâ ngangu ti hinga ni wala ti fa pekoni (aProverbe 30:18, 19). Ni la, ti sigigi gi na andia polele tongaso alingbi ti kanga lege na salango ye so pëpe. Nde na so, a hunda mbeni ye so ayeke kota mingi ahon mungo andia; a yeke ti bâ tele ti e mveni nzoni, na ti sala kusala na bê kue na akpengba-ndia ti Bible.
18 Ti tâ tënë ni, mingi ti e peut-être alingbi ti yeda so tongana e bâ so mbeni koli wala wali aye ti sala nzara ti e, na yâ bê ti e kâ a nzere na e. A yeke ye so asi na zo kue. Ye oko, e yeke sala ngia ti koli na wali ti gi ti zingo mara ti nzara tongaso? Peut-être gi ti yä tele ti e na nduzu kete wala ti zingo mara ti bibe tongaso na yâ mbeni zo nde? Tongana a yeke tongaso, e bâ awe vundu so e lingbi ti ga na ni? Na tapande, aProverbe 13:12 atene: “Ye ti beku so asi fade pëpe amû kobela na bê ti zo.” Tongana na bê ti e mveni e sala ngia ti koli na wali na mbeni zo, peut-être e hinga pëpe lege so salango ye ti e ayeke ndu bê ti zo ni so. Peut-être lo yeke ku tele ti lo ti tene ala to nda ti gi ti hinga tele teti mariage, wala même ti tene ala sala mariage mbeni lâ. Vundu so aga na pekoni alingbi ti futi bê ti zo ngangu mingi (aProverbe 18:14). Ti sala ngia na mbana na bê ti mbeni zo ayeke tâ ye ti sioni mingi.
19 A yeke mbilimbili kota ye mingi ti sala hange na angia ti koli na wali na mbeni zo so asala mariage awe. A yeke sioni mingi ti fa na gigi yengo tele ti koli na wali na mbage ti mbeni zo so asala mariage awe. A yeke nga sioni tongana mbeni zo so asala mariage awe afa ni na mbage ti mbeni zo nde na koli wala wali ti lo. Mawa ni ayeke so ambeni Chrétien awara sioni bibe so atene, a yeke sioni pëpe ti fa yengo tele ti koli na wali na mbage ti mbeni zo nde na zo so ala sala mariage na lo. Ambeni ague juska ti fa atënë ti gbe ti bê ti ala na “ndeko” ti ala so, na même ti tene na lo atënë so agbu bê ti ala me so ala tene ni lâ oko pëpe na koli wala wali ti ala. Ye ti pekoni ayeke so abibe ti yengo tele ni amaï ngangu na yâ bê ti aChrétien ni so, a sala si ala ye gi ti fa na ndeko ti ala ni atënë ti bê ti ala, na ye so alingbi ti te yeke yeke mariage ti ala na même ti futi ni biaku. A yeke nzoni teti aChrétien so asala mariage awe ti dabe na gbotongo mê ti ndara so Jésus amû lani na ndo lango-sioni; lo fa so a to nda ni na yâ bê ti zo (Matthieu 5:28). Ni la, zia e bata bê ti e na e kpe asalango ye so alingbi ti gue na zo na yâ mara ti angangu kpale tongaso.
20 Biani, a yeke kete ye pëpe ti bata tele na yâ sese ti pitan ti laso. Ye oko, atâa a yeke ngangu ti bata nzoni duti ti mo, a yeke ngangu mingi ahon ti kiri ti wara ni na peko ti so mo tï na yâ pitan. Biani, Jéhovah alingbi ti ‘pardone zo kue’ na lo lingbi nga ti sukula ala so agbian biani bê ti ala teti siokpari ti ala (Esaïe 55:7). Ye oko, Jéhovah ayeke bata azo so asala pitan na asioni ye so aga na peko ti salango ye ti ala. Asioni ye ti peko ti salango ye ti ala ni alingbi ti ninga teti angu mingi wala même teti lâ ti fini ti ala kue (2 Samuel 12:9-12). Tongaso, bata tele ti mo na batango bê ti mo. Bâ tongana ye ti ngele ngangu mingi dutingo ti mo na sioni oko pëpe na gbele Jéhovah Nzapa, na sala lâ oko pëpe mbeni ye so alingbi ti gue na mo ti girisa ni!
Fade mo kiri tënë tongana nyen?
• Ti bata tele ti mo na ye ti pitan aye ti tene nyen? Na ngbanga ti nyen a yeke tâ kota ye?
• Tongana nyen e lingbi ti bata bê ti e?
• Ti kpe ye ti pitan andu nyen?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e kpe angia ti koli na wali?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1-3. (a) Fani mingi, tongana nyen azo afa so ala bâ na nene ni pëpe ngele ti batango tele ti ala na ye ti pitan? Mû mbeni tapande. (b) Ti bâ na nene ni batango tele na ye ti pitan ayeke kota ye ngbanga ti nyen?
4. Bê ti zo na lege ti fä ayeke nyen? Na ngbanga ti nyen a lingbi e bata ni?
5. Tongana nyen bê alingbi ti mû maboko mingi me nga ti duti na oko ngoi ni, mbeni ye ti gango na kpale?
6, 7. (a) A ye ti tene nyen ti duti nzoni-kue? Na ngbanga ti nyen a yeke kota ye teti awakua ti Jéhovah? (b) E hinga tongana nyen so azo so ayeke mbilimbili-kue pëpe alingbi ti fa na gigi dutingo nzoni-kue ti Jéhovah?
8. (a) Tongana nyen e lingbi ti bata bê ti e na lege ti fä? (b) Alisoro ti e alingbi ti fa nyen na ndo e mveni?
9-11. (a) Ngbanga ti nyen ala so ake wango ti 1 aCorinthien 6:18 alingbi hio ti tï na yâ siokpari ti pitan? Mû mbeni tapande. (b) Tongana e yeke kpe ye ti pitan, ye nyen e yeke kpe ni nga? (c) Koli be-ta-zo Job azia mara ti nzoni tapande wa teti e?
12. Tongana nyen ambeni koli na wali Chrétien alingbi ti “kpe ye ti pitan” na ngoi so ala yeke manda ti hinga tele teti mariage?
13. Ngbanga ti nyen a lingbi aChrétien asala pëpe songo na mbeni koli wala wali so avoro Jéhovah pëpe ti sala mariage na lo?
14, 15. (a) Bango ndo wa so ayeke na lege ni pëpe ambeni zo ayeke na ni na ndo nda ti tënë “pitan”? (b) Tënë “pitan” andu mara ti asalango ye wa? Na tongana nyen aChrétien alingbi ti “kpe ye ti pitan”?
16. Na ngoi wa a yeke duti na lege ni ti sala ngia ti koli na wali? Fa mbeni tapande ti Mbeti ti Nzapa so ayeda na ni.
17. Salango ngia ti koli na wali so e ye ti sala tënë ni ge ayeke so wa? Na tongana nyen a lingbi ti leke kpale ni?
18. Ye nyen apusu ambeni zo ti sala ngia ti koli na wali? Na ngbanga ti nyen salango ngia tongaso ayeke sioni?
19. Tongana nyen salango ngia ti koli na wali na mbage ti mbeni zo nde alingbi ti zia mariage ti aChrétien na yâ kpale?
20. Tongana nyen a lingbi e leke na bê ti e ti bâ batango tele ti e?
[Foto na lembeti 11]
Mbeni kutukutu alingbi ti ga ye ti sioni tongana a kpe na ni nzoni pëpe
[Afoto na lembeti 12]
Ye nyen alingbi ti si tongana e gue nde na agbotongo mê?
[Foto na lembeti 13]
Koli na wali so abata tele ti ala nzoni na ngoi so ala manda ti hinga tele teti mariage awara ngia na ala gonda Nzapa