Philon ti Alexandrie: Lo bungbi Mbeti ti Nzapa na atënë ti bê ti lo
NA NGU 332 kozoni na ngoi ti e, Alexandre ti Kota na aturugu ti lo alï na Egypte. Kozo si lo gue na mbage ti tö na yâ bira ti lo ti mungo akodoro kue, lo leke mbeni gbata na lo zia iri ni Alexandrie. Gbata ni aga lani mbeni kota ndo ti ngobo ti salango ye ti aGrec. A yeke kâ si ndulu na ngu 20 kozoni na ngoi ti e a dü mbeni walombe so aye ti bira ti lo ayeke pëpe a-épée na alikongo, me afango nda ti ye so aluti na ndo senda-ndara. A hinga lo na iri ti Philon ti Alexandrie wala Philon ti aJuif ngbanga ti so lo yeke Juif.
Kangbingo ti aJuif na ando nde nde na peko ti futingo Jérusalem na ngu 607 kozoni na ngoi ti e asala si gbâ ti aJuif asala kodoro na Egypte, na ala saki mingi alango lani na Alexandrie. Ye oko, akpale ayeke lani na popo ti ala na aGrec so ayeke kâ. A-Juif ake ti voro anzapa ti aGrec, na mbage aGrec nga ayeke he mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu. Philon ahinga papa so nzoni mingi ndali ti so lo manda mbeti na mbage ti aGrec, me lo kono na popo ti aJuif. Lo mä na bê so aJuif ayeke na tâ vorongo. Me nde na mingi ti azo, Philon ayeke gi lani ti ga na azo so ayeke aJuif pëpe na mbage ti Nzapa na mbeni lege so ayeke dü tënë pëpe. Lo ye ti sala si vorongo ti aJuif anzere na ala.
Fini fango nda ti ambage ti Mbeti ti Nzapa so a sû giriri
Legeoko tongana ti mingi ti aJuif so ayeke ândö na Alexandrie, kozo yanga ti kodoro ti Philon ayeke Grec. Tongaso, mandango ye ti lo aluti na ndo Septante, mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu si a kiri pekoni na yanga ti Grec. Na ngoi so lo yeke gi nda ti atënë ti yâ ti Septante ni, lo bâ ti lo biani so a yeke wara atënë ti senda-ndara na yâ ni, nga Moïse ayeke ândö “mbeni kpengba wasenda-ndara.”
Angu ngbangbo mingi kozoni, aGrec so ahinga mbeti mingi awara ambaï na ndo ti anzapa na anzapa-wali (awalombe nga na ayingo sioni ti yâ ti atënë ti tere ti ala ti giriri) so a yeke ngangu na azo ti gbu nda ni. Ala to nda ti fa peko ti angbele mbaï so na mbeni lege nde. James Drummond, wandara ti aye so andu Grèce nga na Rome ti giriri, asala tënë so na ndo kode ti ala: “Awasenda-ndara ayeke to nda ni na gingo aye so a honde ni na gbe ti atënë ti pande ni ti sigigi na mbeni kpengba tâ tënë so azo so asigigi na atënë ti pande ni aye fade ti fa na lege ti asioni tënë nga na abuba tënë so ala tene ni na lege ti fä.” A hiri kode ni so fango peko ti atënë so ayeke na lege ti fä, na Philon atara ti sala kusala na kode so ti fa na nda ti Mbeti ti Nzapa.
Na tapande, bâ Genèse 3:21 so atene: “L’Eternel Nzapa asala kota bongo na poro ti anyama teti Adam na teti wali ti lo, na Lo yü ala na bongo so.” A-Grec abâ ti ala so salango abongo so ayeke kiri na peko nengo ti Nzapa ti Kota Ahon Kue. Ni la, Philon abâ ti lo so tënë ti yâ ti versê so aye ti fa mbeni ye nde. Lo tene: “Tënë bongo ti aporo ti nyama ayeke mbeni tënë na lege ti fä so andu tâ poro ti tele ti zo, so ti tene ngbongboro tele ti e, ngbanga ti so, kozoni kue, tongana Nzapa aleke hingango ndo ti zo awe, lo hiri ni Adam; na pekoni lo sala si a ga ye so ayeke tambela na lo hiri ni Fini. Teti so a hunda ti wara mbeni tele, na nda ni lo sala nga tele ti zo so lo hiri ni na lege ti fä bongo ti aporo ti nyama.” Na lege so, Philon atara ti sala si tënë ti bongo so Nzapa ayü na Adam na Eve aga mbeni tënë ti senda-ndara so a hunda ti gbu li na ndo ni.
Bâ nga Genèse 2:10-14 so asala tënë ti lingu so asua na yaka ti Eden nga na akota ngu osio so asua na yâ ti yaka ni. Philon atara ti hasa yâ ti aye so ayeke na gbe ti atënë so, nga lê ti lo aluti gi na ndo ti atënë ti yaka ni pëpe. Na peko ti so lo sala tënë na ndo ti sese ni, lo tene: “Peut-être a yeke wara nga na yâ ti aversê so atënë so ayeke na lege ti fä; teti so akota ngu osio so aye ti fa tënë ti anzoni ye osio.” Ti lo, ngu ti Pison aye ti fa salango ye na hange, ngu ti Guihon aye ti fa bango ye na nene ni, ngu ti Hiddékel wala Tigre aye ti fa dutingo na mbito pëpe nga Euphrate aye ti fa mbilimbili. Ahon ti bâ gi yaka ti Eden na akota ngu osio so, lo ye ti bâ gi afä ni.
Philon asala kusala na fango nda ti ye na lege ti fä ti gi na nda ti tondo so afa peko ti lege so Jéhovah aleke na dunia, tondo ti Caïn so afâ Abel, Kota Moa na ngoi ti Noé, gbiango yanga ti kodoro na Babel nga na akpengba-ndia mingi so ayeke na yâ Ndia ti Moïse. Tongana ti so tapande so ayeke na yâ ti paragraphe so ahon afa, mingi ni lo yeda na atënë ti yâ ti mbeni versê, me na pekoni lo yôro gbungo nda ti tënë ti lo na lege ti fä na salango kusala na ambeni tënë tongana: “Peut-être a lingbi e bâ aye ni tongana mbeni tënë so a tene ni na lege ti fä.” Mawa ni ayeke so, na yâ ti ambeti so Philon asû, gi aye so ayeke na lege ti fä si asigigi polele, me tâ mbilimbili nda ti Mbeti ti Nzapa ni asigigi polele pëpe.
Nzapa ayeke zo wa?
Philon amû mbeni kpengba tapande ti fa so Nzapa ayeke dä. Na peko ti so lo fa aye na ndo ti sese, akota ngu, aye tongana lâ na nze nga na atongoro, lo tene: “Na popo ti aye kue so a leke ni, sese la ayeke ye so a leke ni na kode mingi ahon atanga ni kue, mo bâ mo tene zo so aleke ni ayeke mbeni zo so ahinga ti leke ye kue nga hingango ye ti lo ayeke tâ mbilimbili-kue. A yeke na lege so la e hinga e tene Nzapa ayeke dä.” Fango nda ti tënë so ayeke tâ na lege ni.—aRomain 1:20.
Me tongana a yeke ti fa mara ti zo wa Nzapa ti Ngangu Ahon Kue ayeke, Philon ahon lani yongoro mingi na tâ tënë. Philon atene ti lo so Nzapa “ayeke pëpe na anzoni salango ye so azia kangbi na popo ti lo na ambeni ye”, nga lo yeke mbeni zo so “mo lingbi ti hinga li ti mo na lo pëpe.” Philon asala si bê ti azo awoko na yâ salango ngangu ti hinga Nzapa na tenengo so “ti tara ti gi ambeni ye na ndo ni, si a mû lege na mo ti ngbâ ti gi ti hinga mara ti zo wa Nzapa ayeke nga na anzoni salango ye ti lo so azia kangbi na popo ti lo na ambeni ye, ayeke tâ gi mbeni ye ti buba.” Bibe so alondo na Bible pëpe, me a londo na Platon, mbeni wasenda-ndara so lo yeke païen.
Ti Philon, teti so Nzapa ayeke mbeni zo so mo lingbi ti hinga li ti mo na lo pëpe, a lingbi pëpe ti hiri lo na mbeni mbilimbili iri. Lo tene: “Tongaso, a yeke tâ na lege ni so a lingbi pëpe ti mû na lo mbeni nzoni iri so alingbi tâ na lo so ayeke biani Nzapa so ayeke na fini.” Tënë so ayeke na lege ni oko pëpe!
Bible atene polele so iri ti Nzapa ayeke dä. Psaume 83:19 atene: “Zia ala hinga so mo,—so iri ti mo ayeke Yaweh,—gi mo oko ayeke Lo Ti Nduzu Ahon Kue na ndo sese kue!” (La Bible de Crampon, 1960). Esaïe 42:8 afa peko ti yanga ti Nzapa so lo tene: ‘Iri ti mbi a yeke Yahve.’ (Tene ti Nzapa, Kozo Mbouki). Ngbanga ti nyen, na yâ fango ye ti lo, Philon, mbeni Juif so ahinga aversê so, atene iri ti Nzapa ayeke dä pëpe? Ngbanga ti so lo yeke fa pëpe Nzapa ti yâ ti Bible so lo yeke tâ zo biani, me nzapa ti senda-ndara ti aGrec so a lingbi ti hinga lo pëpe nga so iri ti lo ayeke dä pëpe.
Âme ayeke nyen?
Philon afa so âme ayeke nde na tele ti zo. Lo tene so zo “ayeke na tele nga na âme.” Âme alingbi ti kui? Bâ ye so Philon atene: “Na ngoi so e yeke na fini, tele ti e ayeke na fini atâa so âme ti e akui awe na a lu lo na yâ tele ti e, mo bâ mo tene tele ni ayeke mbeni dû ti kuâ. Me tongana tele ni akui awe, âme ti e ayeke sala gigi ti lo na lege so anzere na lo, na tongaso lo sigigi na yâ ti sioni nga na tele ni so akui awe so a kanga lo dä kozo.” Ti Philon, kuâ ti âme ni ayeke na lege ti fä. Lo yeke kui tâ biani lâ oko pëpe. Âme alingbi ti kui pëpe.
Ye oko, Bible afa nyen na ndo âme? Genèse 2:7 atene: “L’Eternel Nzapa asala zo na pupu-sese ti sese, Lo hu mbö ti fini na duhon ti lo; na zo aga âme ti fini.” Ti Bible, azo ayeke na âme pëpe; me ala yeke a-âme.
Bible afa nga so âme ayeke kui. Ezéchiel 18:4 atene: “Âme so asala siokpari, fade a kui.” Mbilimbili tënë so e lingbi ti wara na yâ ti aversê so ayeke so: zo ayeke âme. Tongaso, tongana mbeni zo akui, andâ a yeke mbeni âme si akui.—Genèse 19:19.a
Na peko ti kuâ ti Philon, aJuif abi bê na lo mingi pëpe. Me abungbi ti vorongo so atene ala yeke Chrétien aye lani tënë ti lo mingi. Eusèbe nga na ambeni mokonzi ti Église atene so Philon achangé nzapa so lo sala kozo na lo ga Chrétien. Jérôme azia lo na popo ti Akota zo ti Église. A-Chrétien so aga lani a-apostat abata ambeti ti Philon, me aJuif asala ni pëpe.
Ambeti ti Philon asala si akota gbiango ye aga na yâ ti tënë ti Nzapa. Ngangu so lo sala na ndo ti azo asala si aChrétien ti yanga ayeda na tënë ti âme so akui pëpe, mbeni tënë ti mabe so ague nde na Mbeti ti Nzapa. Nga, fango ye ti Philon na ndo Logos (wala Tënë ni) asala si tënë ti Nzapa ota na yâ tele oko, mbeni fango ye so ayeke na yâ ti Bible pëpe na so alondo na aChrétien so ayeke a-apostat, amû ndo.
Zia mbeni ye ahanda mo pëpe
Na yâ mandango ye ti lo na ndo mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu, Philon abâ si lo “girisa pëpe ti sigigi na atënë so ayeke na lege ti fä so a honde ni na peko ti atënë so a tene ni polele tongaso.” Ye oko, tongana ti so e bâ na Deutéronome 4:2, Moïse asala tënë so na ndo Ndia ti Nzapa: “A lingbi i zia mbeni tënë na ndo tënë so pëpe so mbi komande i, na i lungula mbeni tënë na yâ tënë so pëpe, me i bata komandema ti L’Eternel Nzapa ti i so mbi komande i.” Atâa anzoni bibe kue so peut-être lo yeke na ni, Philon azia atënë ti bê ti lo na ndo Mbeti ti Nzapa. Na legeoko tongana mbeni mbinda so akanga ndo ti aye, atënë ti bê ti lo so akanga ndo ti fango ye ti Tënë ti Nzapa so ayeke polele na so a sû ni na gbe ti yingo vulu ti Jéhovah.
Bazengele Pierre atene: “E gue na peko ti tënë ti pande pëpe so ala leke na mayele, tongana e fa na i ngangu na singo ti Seigneur ti e Jésus Christ.” (2 Pierre 1:16). Nde na ambeti ti Philon, ye so Pierre afa na kongregation ti akozo Chrétien aluti na ndo ti aye so ayeke tâ ye, nga yingo ti Nzapa, “Yingo ti Tene-biani,” si afa lege ti tâ tënë kue na ala.—Jean 16:13.
Tongana mo ye ti voro Nzapa so Bible asala tënë ti lo, mo yeke na bezoin ti wara tâ fango lege, so aluti pëpe na ndo atënë ti bê ti zo. Mo yeke na bezoin ti tâ hingango ye ti Jéhovah nga na ye so lo ye, nga mo yeke na bezoin ti tâ be-ti-molenge ti duti zo so ayeke manda ye na bê ti lo kue. Tongana mo yeke manda Bible na mara ti bibe so, fade mo wara lege ti hinga “Mbeti ti nzoni-kue ti Nzapa, so alingbi mû na mo ndara ti wara salut, na lege ti mabe so ayeke na yâ Christ Jésus.” Mo yeke bâ ande so Tënë ti Nzapa alingbi ti sala si mo ‘lingbi kue, na mo wara ye kue so alingbi teti nzo kusala kue.’—2 Timothée 3:15-17.
[Kete tënë na gbe ni]
a Na ndo âme, mbeni kota bakari ti aJuif (The Jewish Encyclopedia) ti ngu 1910 atene: “Tënë ti mabe so atene âme angbâ ti duti na fini na peko ti so tele ni afun awe ayeke mbeni tënë ti senda-ndara wala ti senge tënë ti bê ti azo so ayeke manda ye na ndo tënë ti Nzapa, na tongaso a fa ni na mbeni ndo oko pëpe na yâ Mbeti ti Nzapa.”
[Encadré/Foto na lembeti 10]
GBATA SO PHILON ALANGO ÂNDÖ DÄ
Philon alango lani na Alexandrie, mbeni gbata na Egypte, na lo sala kua kâ. Teti angu ngbangbo mingi, gbata so ayeke lani ndo so, na sese kue, abuku nga na apikango patara ti awandara aduti dä.
A yeke lani awandara so iri ti ala awu mingi si ayeke fa ye na a-élève na yâ ti ada-mbeti ti gbata ni. Da ti batango mbeti so ayeke na Alexandrie ayeke lani mbeni ye so azo mingi ahinga ni. A yeke wara lani na yâ ni ambeti saki ngbangbo mingi so a ro ni si a zia kâ ti tene a duti tongana mbeni ndo so zo ayeke gue dä ti gi ambeti kue so azo asû.
Na pekoni, sese mobimba ato nda ti kiri na peko nengo ti Alexandrie nga na ti gbâ ti ambeti so ayeke kâ. Atogbia so ayeke lani na Rome amû nengo gi na gbata ti Rome ni, na tongaso, na lê ti azo, kota ndo ti salango aye ti ndara so alondo ague na Poto. Alexandrie atï biaku na yâ ti ngu 600 ti ga na ngu 700 tongana aturugu ti mungo akodoro na ngangu amû gbata ni. Juska laso, awasungo mbaï angbâ ti dema girisango ti pendere ndo ti batango na ambeti so, nga ambeni atene so ye so asi lani akiri na salango ye ti azo na peko ngangu mingi, a lingbi même na ngu 1 000.
[Caption on page 10]
L. Chapons/Illustrirte Familien-Bibel nach der deutschen Uebersetzung Dr. Martin Luthers
[Encadré na lembeti 12]
FANGO NDA TI ATËNË SO AYEKE NA LEGE TI FÄ LASO
Mingi ni azo ayeke mû atapande ti ambeni zo wala mbeni salango ye so ayeke gi fä senge ti fa nda ti mbeni tâ tënë na ndo fini ti zo. Atondo wala ambeti so a bâ aye ti yâ ni tongana aye so ayeke na lege ti fä, azo atene so ala yeke honde ndo ti aye so ayeke akota ye biani. Na tapande ti Philon ti Alexandrie, azo so ayeke fa tënë ti Nzapa na ngoi ti e ayeke sala kua na fango nda ti ye na lege ti fä ti fa na nda ti Bible.
Bâ Genèse chapitre 1 ti si na 11, so na yâ ni a fa peko ti mbaï ti azo ti londo na ngoi so Nzapa aleke na aye ti si na gbiango yanga ti kodoro ti azo na tour ti Babel. Mbeni Bible ti aCatholique (The New American Bible) asala tënë so na ndo mbage ti Bible so: “Ti sala si atâ tënë so ayeke na yâ ti achapitre so aduti ye so azo ti Israël so ayeke bata ande ni agbu nda ni, a lingbi a fa atâ tënë so na lege ti aye so azo ti ngoi ni kâ ahinga ni. Ndani la a lingbi atâ tënë ni aduti nde na atënë so a honde ala na yâ ni.” So aye ti tene a lingbi a bâ atënë ti yâ ti Genèse chapitre 1 ti si na 11 so tongana atâ ye pëpe. Nde na so, legeoko tongana ti so bongo ayeke honde tele ti zo, atënë so aye ti honde ndo ti aye so nda ni alï mingi.
Ye oko, Jésus afa so akozo chapitre ti Genèse ayeke tâ ye biani (Matthieu 19:4-6; 24:37-39). Bazengele Paul nga na Pierre kue asala gi tongaso (Kusala 17:24-26; 2 Pierre 2:5; 3:6, 7). Azo so ayeke atâ wamandango Bible ayeke ke afango nda ti ye so ague nde na Tënë ti Nzapa kue.
[Foto na lembeti 9]
Kota da so wâ aza na li ni na yanga ti ngu ti Alexandrie
[Lingu ti foto ni]
Archives Charmet/Bridgeman Art Library