Chapitre 65
A gue na Jérusalem na hondengo ni
E SI na ngoi ti mvuka na ti ngbetere na ngu 32, na matanga ti Akpangba aga ndulu. Na peko ti la ni so aJuif agi lege ti fa lo, na ngoi ti matanga ti Pâque na ngu 31, Jésus asala kusala mingi na sese ti Galilée. Peut-être lo gue na Jérusalem gi ti bata amatanga ota so aJuif abata ngu na ngu.
Fadeso, aita ti Jésus atene na lo: “Londo na ndo so, mo gue na Judée.” Jérusalem ayeke kota kodoro ti sese ti Judée na kota ndo ti vorongo nzapa ti kodoro ni kue. Aita ti lo atene na be ti ala: “Zo oko asala ye na lingo pepee, tongana lo ye azo kue ahinga lo.”
Jacques, Simon, Joseph na Judas ama na be pepee so yaya ti ala, Jésus, ayeke biani Messie ni, me ala ye si lo fa na azo kue so ague na matanga ni ngangu ti lo ti sala aye ti kpene nde nde nde. Jésus ahinga ye ti sioni alingbi ti duti da. Lo tene na ala: “Sese so alingbi ti ke i pepee, me a ke mbi, teti mbi sala tene ti témoin ti sese so, so kusala ti sese ni ayeke sioni.” Tongaso, Jésus atene na aita ti lo: “I gue na matanga so, mbi yeke gue na matanga ni fadeso pepee.”
Matanga ti Akpangba aninga teti la mbasambala na a hunzi na akota ye nde nde so asala ni na la miombe ni. Matanga so afa so ngu ti fango yaka ahunzi awe; a yeke ngoi ti ngia mingi na ti mungo singila. Ngoi kete na peko ti so aita ti lo ahon na azo mingi mingi, Jésus na adisciple ti lo ague na hondengo ni, na ala mu mbeni lege si azo alingbi baa ala pepee. Ala mu lege so ahon na sese ti Samarie, ahon ti mu lege so azo mingi amu so ague na tele ti ngu ti Jourdain.
Teti so lege so ala mu ahunda ala ti lango na mbeni kodoro ti Samarie, Jésus atokua azo na gbele lo ti leke ye ti ku na ala. Me azo ake ti wara lo teti ala ma so lo gue na Jérusalem. Be ti Jacques na Jean aso, na ala hunda na Jésus: “Seigneur, mo ye e ti komande wa ti yayu ti zu si a gbi ala?” Jésus azingo na ala teti mara ti tene tongaso, na ala gue na mbeni kodoro nde.
Tongana ala yeke hon na lege, mbeni zo ti ndia atene na Jésus: “Maître, fade mbi gue na peko ti mo na ndo kue so mo gue da.”
Jésus atene na lo: “Ambako ayeke na du ti ala, na andeke ti nduzu ayeke na da ti ala, me Molenge ti zo ayeke na ndo oko pepee ti zia li ti lo da.” Jésus aye ti fa na zo ti fango ndia so tongana lo gue na peko ti lo, lo yeke baa pasi. Lo ye ti tene nga so zo ti fango ndia ayeke zo ti baba mingi na lo lingbi ti yeda na mara ti fini tongaso pepee.
Jésus ahiri mbeni zo, lo tene: “Ga na peko ti mbi.”
Koli ni atene: “Zia mbi gue mbi lu baba ti mbi kozoni si.”
Jésus atene: “Zia akua alu akua ti ala mveni, me mo gue mo fa tene ti royaume ti Nzapa.” Baba ti koli so ade akui pepee, tongana lo kui awe, ka molenge ti lo ayeke gue ti ma tene ti Jésus pepee. Koli ni ahunda na Jésus ngoi ti ku baba ti lo ti kui. Lo duti ndulu pepee ti zia Royaume ti Nzapa na kozo ndo na fini ti lo.
Tongana Jésus na adisciple ti lo angba ti hon na lege ti gue na Jérusalem, mbeni zo atene na lo: “Seigneur, mbi ye ti ga na peko ti mo; me zia mbi gue ti balao ala so ayeke na da ti mbi kozoni si.”
Ti kiri tene na lo Jésus atene: “Zo so azia maboko ti lo na charrue na lo baa ndo na peko ti lo, lo lingbi na royaume ti Nzapa pepee.” Azo so aye ti ga adisciple ti Jésus, a lingbi ala bi le ti ala gi na ndo kusala ti Royaume. Lege-oko na zo ti yaka so azia ti baa ndo na gbele lo na lo ge du so abaa, tongaso nga mbeni zo so abaa ndo na peko ti lo ti baa aye ti ngbele sese so ayeke pika gere ti lo na lo yeke ti na lege so ague na fini. Jean 7:2-10; Luc 9:51-62; Matthieu 8:19-22.
▪ Aita ti Jésus ayeke azo wa? Ala baa yaya ti ala tongana nyen?
▪ Ngbanga ti nyen aSamaritain awara lo nzoni pepee? Jacques na Jean aye ti sala nyen?
▪ Jésus asala lisoro ota wa na azo na lege? Na lege wa si lo fa na gigi mbilimbili so a hunda zo ti ke ye ti lo mveni ti sala kusala nzoni?