E Lu Alengo ti Tâ Tene ti Royaume
“Na ndapelele mo lu lê kobe ti mo, na lakui mo duti senge pepe.”—ZO-TI-FA-TENE 11:6.
1. Na lege wa aChrétien ayeke lu le-kobe laso?
FANGO yaka asala kota kusala mingi na popo ti aHébreu giriri. A yeke ngbanga ni la si Jésus, so ngoi ti fini ti lo kue tongana zo ayeke la ni na yâ Sese ti Zendo, ayôro atene so andu fango yaka na yâ atoli ti lo. Na tapande, lo haka fango nzo tene ti Royaume ti Nzapa na lungo le-kobe. (Matthieu 13:1-9, 18-23; Luc 8:5-15) Juska laso, atä e yeke na ndo so bungbi ti azo ayeke fâ yaka lakue dä wala pepe, lungo ale-kobe ti yingo na lege so ayeke kota kusala so aChrétien ayeke sala.
2. Tongana nyen kusala ti e ti fango tene ayeke kota, na ambeni ye so ayeke leke laso ti mu lege ti sala ni ayeke so wa?
2 A yeke mbeni kota matabisi ti mu mbage na yâ lungo ale-kobe ti tâ tene ti Bible na ngoi ti nda ni so. A-Romain 10:14, 15 (NW) afa na gigi pendere mingi kota ti kusala so: “Nga, tongana nyen ala lingbi ti mä tongana mbeni zo afa tene pepe? Nga, tongana nyen ala lingbi ti fa tene, tongana a to ala pepe? Gi tongana ti so a sû na mbeti: ‘Gere ti ala so ayeke fa anzo tene ti aye ti nzoni ayeke pendere mingi!’” Ahon tanga ti angoi kue, fadeso a yeke kota ye mingi ti gue na li ni hio na dutingo na nzoni bango ndo na salango kusala so Nzapa amu. Teti tene so, aTémoin ti Jéhovah abi tele kue na yâ lekengo na kangbingo aBible nga na ambeti so amu maboko ti gbu nda ti Bible na ayanga ti kodoro 340. Lekengo ambeti so ahunda ti sala kusala na azo ahon 18 000 so amu tele na bê ti ala kue ti sala kusala na yâ ti akota ndokua nga na yâ ti abiröo ti ala na yâ ti akodoro nde nde. Na wungo ti aTémoin ndulu na kutu omene ayeke mu mbage na kangbingo ambeti ti Bible na ndo sese kue.
3. A yeke sala ye wa na lege ti lungo atâ tene ti Royaume?
3 Lengo ti salango kusala ngangu tongaso ayeke so wa? Legeoko na ye so asi na akozo ngoi ti Lege ti vorongo ti aChrétien, azo mingi laso akamata tâ tene. (Kusala 2:41, 46, 47) Ye oko, ye so ayeke kota mingi ahon kota wungo ti afini wafango tene so akamata batême, a yeke ti so kota tene ti témoin so ayeke fa amu lege ti sala si iri ti Jéhovah aga nzoni-kue na ti fa kota yanga-ti-komande ti lo tongana oko tâ Nzapa. (Matthieu 6:9) Na ndo ni, hingango ye ti Tene ti Nzapa asala si fini ti azo mingi aga nzoni ahon, na a lingbi ti gue na ala na salut.—Kusala 13:47.
4. Tongana nyen abazengele abi bê la ni na azo so ala fa tene na ala?
4 Abazengele ahinga la ni nzoni mingi kota ti nzo tene so abata zo na fini, na ala bi bê mingi na azo so ala gue ti fa tene ni na ala. A sigigi polele na yâ ti atene ti bazengele Paul, tongana lo sû na mbeti: “I ga azo so e ndoye i mingi, tongaso nzala ti sala nzoni na i asala e, na e yeke na ngia ti mu na i gi Tene-nzoni ti Nzapa pepe, me âme ti e mveni nga.” (1 aThessalonicien 2:8) Na fango na gigi tâ bingo bê tongaso teti azo, Paul na ambeni bazengele ayeke mu la ni tapande ti Jésus nga ti a-ange ti yayu, so ayeke bi nga tele mingi na yâ kusala ti sö fini so. Zia e kiri e ba akota kusala so awakua ti Nzapa so ayeke na yayu ayeke sala na yâ lungo ale-kobe ti tâ tene ti Royaume, na zia e ba tongana nyen tapande ti ala awa e ti sala kusala ti e.
Jésus: Zo so Alu Tâ Tene ti Royaume
5. Na yâ kusala wa Jésus amu kozoni tele ti lo dä tongana lo yeke na ndo sese?
5 Jésus, so ayeke zo ti mbilimbili-kue, ayeke la ni na ngangu ti mu aye ti nzoni mingi na lege ti mitele na azo ti ngoi ti lo. Na tapande, lo lingbi la ni ti leke nzoni ahon abango ndo so ayeke na lege ni pepe na ndo kaïngo kobela na ngoi ti lo, wala lo lingbi ti sala si hingango ye ti azo ague na li mingi na yâ ambeni ye ti senda-ndara nde. Ye oko, tâ na tongo nda ti kusala ti lo, lo fa polele so kusala ti lo ayeke ti fa nzo tene. (Luc 4:17-21) Nga na nda ti kusala ti lo, lo tene: “A dü mbi teti so, na mbi ga na sese so teti so: ti sala tene ti témoin ti tâ tene.” (Jean 18:37, NW) Tongaso lo mu ngoi ti lo kue ti lu alengo ti tâ tene ti Royaume. Ti fa na azo ti ngoi ti lo tene na ndo Nzapa nga na aye so Lo leke ti sala ayeke la ni kota ahon ambeni fango ye so Jésus alingbi la ni ti mu na ala.—aRomain 11:33-36.
6, 7. (a) Kpengba zendo wa Jésus amu kozoni na guengo ti lo na yayu, na tongana nyen lo yeke sala si aga tâ tene? (b) Tongana nyen bango ndo ti Jésus na mbage ti kusala ti fango tene andu mo mveni?
6 Jésus afa lo mveni tongana Walungo tâ tene ti Royaume. (Jean 4:35-38) Lo kangbi alengo ti nzo tene na ngoi kue so azi. Atä na ngoi so, na ndo keke lo ga ndulu ti kui, lo fa nzo tene so andu paradis na ndo sese, na yâ ngoi so ayeke ga. (Luc 23:43) Na ndo ni, tâ bingo bê ti lo kue ti tene afa nzo tene ahunzi pepe na kui ti lo na ndo keke ti pasi. Kozoni na guengo ti lo na yayu, lo komande na abazengele ti ngbâ ti lu alengo ti tâ tene ti Royaume na ti sala adisciple. Na pekoni Jésus amu mbeni kpengba zendo. Lo tene: “Ba! Mbi yeke na i lakue juska na ngoi ti hunzingo ti aye ti fadeso.”—Matthieu 28:19, 20, NW.
7 Na lege ti atene so, Jésus amu yanga ti mu maboko, ti fa lege, na ti bata kusala ti fango nzo tene “lakue juska na ngoi ti hunzingo ti aye ti fadeso.” Juska ti si na ngoi ti e laso, Jésus angbâ lakue ti bi bê ti lo mingi na kusala ti fango tene. Lo yeke Mokonzi ti e, na kungba ti lo ayeke ti bi lê na ndo lungo tâ tene ti Royaume. (Matthieu 23:10) Tongana Beli ti kongrégation ti aChrétien, lo yeke na kungba na gbele Jéhovah teti kusala so na ndo sese kue.—aEphésien 1:22, 23; aColossien 1:18.
A-ange Ayeke Fa Nzo-sango
8, 9. (a) Tongana nyen a-ange afa na gigi tâ bingo bê na ndo akusala ti azo? (b) Na lege wa a lingbi ti tene so e yeke tongana mbeni ndo ti théâtre so a-ange ayeke ba?
8 Na ngoi so Jéhovah asala sese, a-ange “asala bia, na . . . adekongo na ngia.” (Job 38:4-7) Ngbele ye na ngoi ni kâ, acréature ti yayu so afa na gigi tâ bingo bê na ndo akusala ti azo. Jéhovah asala kusala na ala ti mu anengo tene ti lo na azo. (Psaume 103:20) Ye so ayeke biani tâ tene na ndo kangbingo nzo tene na ngoi ti e. Na yâ ti atene so afa na lo, bazengele Jean aba mbeni “ange nde ayeke hulu na bê ti yayu, na lo yeke na nzo tene ti lakue lakue ti fa tongana nzo-sango na azo so alango na ndo sese, na amara kue, akete mara kue, ayanga kue, na azo nde nde kue, lo tene na kota go: ‘I kpe mbito ti Nzapa na i mu gloire na lo, teti ngbonga ti fango ngbanga ti lo asi awe.’ ”—Apocalypse 14:6, 7, NW.
9 Bible asala tene ti a-ange tongana ‘ayingo ti sala kusala, ala so Nzapa ato ala ti sala kusala teti azo so fade ala ga ahéritier ti salut.’ (aHébreu 1:14) Na ngoi so, na wâ, a-ange ayeke sala akusala so amu na ala, lege azi na ala ti ba e nga na kusala ti e. Mo ba mo tene na ndo estrade ti mbeni da ti théâtre so azo kue so ague dä alingbi ti ba ni, e yeke sala kusala ti e na gbele gbâ ti azo ti yayu so ayeke ba e. (1 aCorinthien 4:9) Ti hinga so e yeke sala kusala pepe gi e oko tongana awalungo tâ tene ti Royaume asala si e gbu li na adö bê ti e!
E Yeke Sala Kusala ti E na Wâ
10. Tongana nyen kpengba wango so ayeke na Zo-ti-fa-tene 11:6 alingbi na kusala ti e ti fango tene?
10 Ngbanga ti nyen Jésus na a-ange abi bê mingi na kusala ti e? Jésus afa mbeni nda ti tene ni oko tongana lo tene: “Mbi tene na i, ngia ayeke na gbele a-ange ti Nzapa teti wasiokpari oko so agbian lege ti lo.” (Luc 15:10) E nga e yeke na tâ bingo bê so na mbage ti azo. Tongaso, e yeke sala ngangu ti e kue ti kangbi alengo ti tâ tene ti Royaume na ndo kue. A lingbi ti sala kusala na atene ti Zo-ti-fa-tene 11:6 na ndo kusala ti e. Na yâ ni Bible amu wango na e: “Na ndapelele mo lu lê kobe ti mo, na lakui mo duti senge pepe, teti mo hinga pepe fade ye so aga nzoni, tongana a yeke so ge wala so kâ, wala ala use kue aga nzoni.” Tâ tene, tongana azo oko oko ayeda na tene ti e, a yeke wara ala ngbangbo mingi wala même saki mingi so ake ni. Me legeoko tongana a-ange, e yeke na ngia tongana même gi “wasiokpari oko” ayeda na tene ti salut.
11. Tongana nyen salango kusala na ambeti so aluti na ndo Bible alingbi ga na ye ti nzoni?
11 Fango nzo tene andu aye mingi. Mbeni kota ye ti mu maboko na yâ kusala so ayeke ambeti so apete na so aluti na ndo Bible, so aTémoin ti Jéhovah ayeke sala kusala na ni. Na ambeni lege, ambeti so ayeke nga tongana alengo ti kobe so akangbi na ndo kue. E hinga pepe na ndo wa si ala yeke ga nzoni. Ngoi na ngoi mbeni mbeti alingbi ti hon na maboko ti azo mingi kozoni si mbeni zo adiko. Jésus na a-ange alingbi même ti fa lege na aye na ambeni ngoi ti sala si ye tongaso asi teti nzoni ti azo ti bê ti mbilimbili. Ba ambeni tapande so afa tongana nyen Jéhovah alingbi ti sala si salango kusala na ambeti so azia na maboko ti azo aga na apendere ye ti nzoni mingi so aku pepe.
Kusala ti Tâ Nzapa
12. Tongana nyen mbeni ngbele périodique asala kusala ti mu maboko na mbeni sewa ti ga ti hinga Jéhovah?
12 Na ngu 1953, Robert, Lila, na amolenge ti ala alondo na mbeni kota gbata ala gue na yâ mbeni kete gbata ti Pennsylvanie, Amérika, na yâ mbeni ngbele da so aleke na ndo so ayeke fâ yaka na abata anyama dä, na so abuba mingi. Ngoi kete na peko ti gango na yâ da ni, Robert aye ti leke ndo ti sukula ngu na gbe ti mbeni escalier so akanga tele ni. Na peko ti so lo lungula akota mabaya mingi, lo ba so na peko ti mur ni, adeku abungbi asurungo kugbe, alê ti ndika so ye ayeke na yâ ni pepe, na ambeni zende. Kâ, tâ na popo ni, mbeni périodique L’Âge d’Or ayeke dä. A yeke article so asala tene ti batango amolenge si agboto lê ti Robert. Afango lege ti Bible so afa polele na yâ périodique so apika bê ti lo mingi si lo tene na Lila so ala yeke gue ti bungbi na “lege ti vorongo ti L’Âge d’Or.” Gi na yâ ti ayenga mingi pepe, aTémoin ti Jéhovah aga na yanga-da ti ala, me Robert atene na ala so a yeke gi “lege ti vorongo ti L’Âge d’Or” si anzere na sewa ti lo. A-Témoin afa so L’Âge d’Or ayeke fadeso na mbeni fini iri, Réveillez-vous! A-Témoin ti Jéhovah ato nda ti manda Bible lakue na Robert na Lila, nga na nda ni ala wara batême. Ala nga, na pekoni, alu alengo ti tâ tene na yâ amolenge ti ala na ala ko lengo ni mingi mingi. Laso, azo ti sewa so kue wungo ti ala ahon 20, na popo ni amolenge mbasambala kue ti Robert na Lila, ayeke awakua ti Jéhovah Nzapa so akamata batême.
13. Ye nyen apusu mbeni koli na wali ti lo na Puerto Rico ti lë nzala teti Bible?
13 A hon ngu 40 awe, William na Ada so asala mariage awe, ti kodoro ti Porto Rico, asala nzala oko pepe ti manda Bible. Na ngoi kue so aTémoin ti Jéhovah apika yanga-da ti ala, koli na wali ti lo so afa so ala yeke dä pepe. Mbeni lâ William ague na ndo so ayeke bata angbele kungba dä ti vo mbeni gbakuru ti leke ye na yâ da ti lo. Tongana lo yeke sigigi ti hon, lo ba mbeni buku so aza zango, so nzoroko ni ayeke tongana ti citron so ade ti be pepe, na yâ kota tuku ti azende. A yeke la ni Religion, mbeni buku so aTémoin ti Jéhovah asala ni ngbele ye na ngu 1940. William ague na buku ni na kodoro na tele ti lo adö mingi tongana lo diko tene na ndo kangbi na popo ti lege ti vorongo ti wataka na tâ lege ti vorongo. Na pekoni tongana aTémoin ti Jéhovah asi na da ti ala, na ngia, William na Ada amä tene ti ala na ato nda ti manda Bible na ala. Nze omene na pekoni ala wara batême na assemblée internationale ti ngu 1958, so kota li ti tene ni ayeke La volonté divine. Ngbele ye na ngoi ni kâ, ala mu maboko na wungo ti azo ahon 50 ti ga mbage ti songo ti e ti aChrétien.
14. Tongana ti so mbeni ye so asi afa, kota ngangu wa ambeti ti e so aluti na ndo Bible ayeke na ni?
14 Karl ayeke la ni gi na ngu 11 na a lingbi ti tene lo yeke zo ti kpengba li. Na lê ti lo, lo yeke wara lakue gi kpale. Babâ ti lo, mbeni wafango tene ti lege ti vorongo ti a-Méthodiste ti Zamani, afa na lo so azo ti sioni ayeke gbi na yâ wâ ti enfer na peko ti kuâ. Tongaso mbito ti enfer asala Karl mingi. Mbeni lâ na ngu 1917, Karl aba mbeni ndulu mbeti na sese na ndo lege na lo mu ni. Tongana lo diko ni, lê ti lo ague hio na ndo hundango tene: “Enfer ayeke nyen?” Ndulu mbeti so ayeke mbeti ti tisango azo ti gue ti mä kota diskur na ndo tene ti enfer, diskur so Awamandango Bible, so a hinga ala laso na iri ti aTémoin ti Jéhovah, aleke ni. Ndulu na ngu oko na pekoni, na peko ti mandango Bible fani mingi, Karl awara batême, tongaso lo ga mbeni oko ti Awamandango Bible. Na ngu 1925 a tisa lo ti sala kusala na kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah, ndo so lo ngbâ ti sala kusala dä juska laso. Mbeni kusala ti Chrétien so aninga ahon ngu bale miombe ato nda ni la ni na lege ti mbeni ndulu mbeti na ndo lege.
15. Ye wa Jéhovah alingbi ti sala, tongana lo ba a lingbi asala tongaso?
15 Biani, zo ayeke na ngangu oko pepe ti hinga wala a-ange abi tele biani na yâ ti aye so asi wala na lege wa ala sala ni. Ye oko, a lingbi e dë kite lâ oko pepe so Jésus na a-ange ayeke sala kpengba kusala na yâ fango tene na so Jéhovah alingbi ti fa lege na aye tongana lo ba alingbi a sala tongaso. Aye so asi nga na ambeni nde mingi afa kota ngangu ti sala ye ti nzoni so ambeti ti e alingbi ti duti na ni tongana azia ala na maboko ti azo.
A Zia na Maboko ti E Mbeni Mosoro
16. Ye nyen e lingbi ti manda na yâ ti atene ti 2 aCorinthien 4:7?
16 Bazengele Paul asala tene ti mbeni “mosoro so ayeke na yâ âta ti sese.” Mosoro so ayeke kusala ti fango tene so Nzapa amu, na âta ti sese ni ayeke azo so Jéhovah azia mosoro so na maboko ti ala. Teti azo so ayeke mbilimbili-kue pepe na ala yeke na akatikati, Paul ague na li ti tene so ye so aga na peko ti mungo na ala mara ti kusala tongaso ayeke so “ngangu so ahon ti senge ni alingbi duti ti Nzapa me ti e mveni pepe.” (2 aCorinthien 4:7, NW) Tâ tene, e lingbi ti zia bê na ndo Jéhovah ti mu na e ngangu so alingbi ti mu lege na e ti sala kusala so e yeke sala.
17. Fade ye wa e yeke wara na ngoi so e yeke lu alê ti tâ tene ti Royaume, na ngbanga ti nyen a lingbi e zia lâ oko pepe ti bata mbeni nzoni bango ndo?
17 Lege mingi, a lingbi e gbanzi ye na tele ti e. A lingbi ti duti ngangu wala a nzere oko pepe ti sala kusala na yâ ti ambeni territoire. Nga ambeni ndo ayeke dä so na yâ ni, a ba so mingi ti azo asala nzala ti tene oko pepe, na même ala ke ni biani. A lingbi ti sala ngangu mingi na yâ ti ando tongaso, me a ba so ye ti nzoni oko pepe aga na pekoni. Me ngangu so e sala alingbi na ni biani, teti tene ni andu akpengba ye mingi. Dabe mo, ale-kobe so mo lu alingbi ti mu ngia na azo laso, nga fini ti lakue lakue na yâ ngoi so ayeke ga. Atene ti Psaume 126:6 aga biani tâ tene fani mingi: “Zo so atoto na ngule tongana lo yeke gue na lê kobe na maboko ti lo ti lu, fade lo kiri na tâ ngia na gbâ ti lê kobe ti lo.”
18. Tongana nyen e lingbi ti sala hange lakue na kusala ti e, na ngbanga ti nyen a lingbi e sala tongaso?
18 Zia e gbu lege kue so azi ti lu alê ti tâ tene ti Royaume na nzobe. Zia e glisa lâ oko pepe so, atä so e yeke azo so alu na atuku ngu na ndo ale-kobe ni, a yeke Jéhovah si asala si akono. (1 aCorinthien 3:6, 7) Ye oko, legeoko tongana ti so Jésus na a-ange ayeke sala mbage ti kusala ni ti ala, Jéhovah aku nga ti tene e sala kusala ti e kue. (2 Timothée 4:5) Zia e ngbâ lakue ti sala hange na fango ye ti e, na bango ndo ti e, nga na wâ ti e na yâ kusala. Ngbanga ti nyen? Paul akiri tene: “Na salango ye so fade mo sö mo mveni nga ala so amä mo.”—1 Timothée 4:16, NW.
Ye Nyen E Manda?
• Na alege wa kusala ti e ti lungo ye ayeke ga na anzoni ye?
• Tongana nyen Jésus Christ na a-ange abi tele na yâ kusala ti fango tene laso?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e duti na nzobe tongana awalungo tâ tene ti Royaume?
• Tongana e wara azo so asala nzala ti tene pepe wala so ake tene ni na yâ territoire ti e, ye wa alingbi ti pusu e ti gbu ngangu?
[Foto na lembeti 25]
Tongana awafango yaka na Israël giriri, laso aChrétien ayeke kangbi alengo ti tâ tene ti Royaume na nzobe
[Foto na lembeti 26]
A-Témoin ti Jéhovah ayeke leke na akangbi gbâ ti ambeti nde nde so aluti na ndo Bible na ayanga ti kodoro 340