Beku ti Londongo ti Awakinda Ayeke Tâ Ye!
“Bê ti mbi ayeke ku . . . na lege ti Nzapa . . . londongo ti awakinda.”—KUSALA 24:15.
1. Ngbanga ti nyen e lingbi ti duti na beku na yâ londongo ti awakinda?
JÉHOVAH amu na e anzoni nda ti tene ti duti na beku na yâ londongo ti awakinda. Lo mu zendo so fade akinda ayeke londo, ala yeke kiri ti duti na fini. Na ye so lo leke teti azo so alango na yâ kui ayeke ga tâ tene biani. (Esaïe 55:11; Luc 18:27) Biani, Nzapa afa kozoni awe ngangu ti lo ti yä akinda.
2. Tongana nyen beku ti londongo ti awakinda alingbi ti ga na e nzoni ye?
2 Mabe na yâ ye so Nzapa aleke teti yango akinda na lege ti Molenge ti lo Jésus Christ, alingbi ti mu ngangu na e na ngoi ti suingo bê. Biani ti beku ti londongo ti awakinda alingbi nga ti mu maboko na e ti bata be-biani ti e na Babâ ti e ti yayu même juska na kui. A lingbi ti tene beku ti e ti londongo ti awakinda ayeke kpengba ande na ngoi so e yeke ba akiringo zo na fini so a sala tene ni na yâ Bible. A sala aye ti kpene so kue na lege ti ngangu so alondo na Gbia Seigneur Jéhovah.
Ala Wara Akinda ti Ala na Lege ti Londongo ti Awakinda
3. A mu ngangu na Éliya ti sala nyen tongana molenge-koli ti mbeni womua na Tsarphath akui?
3 Na ngoi so lo kiri lo yeke fa mabe ti atémoin ti Jéhovah kozo na aChrétien, ye so adö bê ti zo, bazengele Paul asû na mbeti: “Awali awara akinda ti azo ti ala na fini na lege ti londongo ti awakinda.” (aHébreu 11:35; 12:1) Mbeni oko ti awali so ayeke womua so ayeke wanzinga na Tsarphath, kodoro ti Phénicie. Teti so lo yamba Éliya prophète ti Nzapa nzoni, na lege ti ye ti kpene, farini na mafuta ti lo awe lâ oko pepe na ngoi ti mbeni kota nzala so alingbi fade ti fâ lo na molenge ti lo ti koli. Tongana molenge ni akui na pekoni, Éliya azia lo na ndo tange, lo sambela, lo gboto tele ti lo na ndo tele ti molenge fani ota, na lo hunda mingi: “O L’Eternel Nzapa ti mbi, mbi voro Mo, Mo zia âme ti molenge so akiri na lo.” Nzapa asala si âme, wala fini, akiri na yâ molenge-koli ni. (1 aGbia 17:8-24) Tara ti ba ngia ti womua so na ngoi so a futa mabe ti lo na lege ti kozo londongo ti awakinda so a sala tene ni, ti molenge ti lo so lo ndoye mingi!
4. Ye ti kpene wa Élisha asala na Shounem?
4 Mbeni wali nde so awara kinda ti lo na lege ti londongo ti awakinda ayeke la ni na gbata ti Shounem. Wali ti mbeni mbakoro koli, lo fa nzobe na mbage ti prophète Élisha nga na wakua ti lo. Lo wara molenge-koli tongana futa. Ye oko, angu mingi na pekoni, lo hunda na ngangu na prophète ni ti ga, lo so awara kuâ ti molenge ni na yâ da ti wali ni. Na pekoni so Élisha asambela na asala ambeni ye, “tele ti molenge ni aga wâ.” Lo to nda ti ‘ngasi lege mbasambala, na molenge ni alungula lê ti lo.’ Londongo ti awakinda so aga biani na kota ngia na mama ni nga na molenge ti lo. (2 aGbia 4:8-37; 8:1-6) Me so kota ngia ahon si ala yeke wara ande tongana a kiri ala na fini na ndo sese na yâ “londongo ti awakinda ti nzoni ahon” so amu na ala lege ti kiri ti kui lâ oko pepe! So mbeni nda ti ye ti kiri singila na Nzapa ti ndoye ti londongo ti awakinda, Jéhovah!—aHébreu 11:35.
5. Tongana nyen Élisha amu mbage na yâ mbeni ye ti kpene même na peko ti kui ti lo?
5 Même na peko ti kui na lungo Élisha, Nzapa asala si abio ti lo aduti na ngangu na lege ti yingo ti nzoni-kue. E diko: “Tongana [ambeni zo ti Israël] ayeke lu kuâ ti mbeni zo, ba, ala ba ambeni turugu ti Moab, na ala bi kuâ ni na yâ dukua ti Elisée; na tongana kuâ so andu bio ti Elisée, zo so akiri na fini, na lo luti na gere ti lo.” (2 aGbia 13:20, 21) So dongo bê na ngia si koli so awara la ni! Tara ti ba ngia so e yeke wara ande tongana a kiri na azo so e ndoye ala na fini a lingbi na ye so Jéhovah Nzapa aleke na so ayeke ga tâ tene biani!
Molenge ti Nzapa Ayä Akinda
6. Ye ti kpene wa Jésus asala ndulu na gbata ti Naïn, na ye so andu e tongana nyen?
6 Molenge ti Nzapa, Jésus Christ, amu na e anzoni nda ti ye ti mä na bê so a lingbi ti yä akinda, na beku ti wara fini ti lakue lakue. Mbeni ye so asi ndulu na gbata ti Naïn alingbi ti mu maboko na e ti hinga so mara ti ye ti kpene tongaso alingbi ti si na lege ti ngangu so Nzapa amu. Na mbeni ngoi, Jésus atingbi na azo ti toto kuâ so ayeke yö kuâ ti mbeni molenge-koli ti lu na gigi ti gbata ni. Lo yeke gi oko molenge ti mbeni womua. Jésus atene na lo: “Toto pepe!” Na pekoni lo ndu tange ti kuâ ni na lo tene: “Pendere koli, Mbi tene na mo, mo londo!” Na lo duti na lo sala tene. (Luc 7:11-15) Ye ti kpene so akpengba mabe ti e so beku ti kiri akinda na fini ayeke tâ ye.
7. Na ndo ye so andu molenge-wali ti Jaïrus, ye wa asi?
7 Ba nga mbeni ye so asi so andu Jaïrus, mbeni mokonzi ti synagogue na Capernaüm. Lo hunda Jésus ti ga na ti mu maboko na molenge ti lo ti wali, ti ngu 12, so lo ye lo mingi, so aga ndulu ti kui. Ngoi kete na pekoni a tene molenge-wali ni akui awe. Na wango Jaïrus, so vundu ahon ndo ti lo, ti fa na gigi mabe, Jésus ague legeoko na lo na da ti lo, na ndo so azo mingi mingi ayeke toto na ngule dä. Ala he ngia tongana Jésus atene na ala: “Molenge-wali so akui pepe, me lo yeke lango.” Lo kui biani, me Jésus ayeke ndulu ti fa so a lingbi ti kiri azo na fini legeoko tongana a lingbi ti zingo ala na kota lango. Lo gbu molenge-wali ni na maboko, lo tene: ‘Molenge-wali, mo londo!’ Lo londo fade fade, na ‘bê ti mama na babâ ti lo adö mingi mingi’ na kota ngia. (Marc 5:35-43; Luc 8:49-56) Biani, fade bê ti azo ti sewa ‘ayeke dö mingi mingi’ tongana a kiri na azo so ala ndoye mingi na fini na ndo mbeni sese ti paradis.
8. Jésus asala nyen na dukua ti Lazare?
8 Lazare akui a sala lango osio awe tongana Jésus aga ndulu na dukua ti lo na lo hunda si a zi tênë so ayeke na yanga ni. Na peko ti so lo sambela na gbele azo kue si ala lingbi hinga so lo luti na ndo ngangu so Nzapa amu, Jésus atene na kongo: “Lazare, sigigi!” Na lo sigigi! Abongo ti kuâ angbâ ti kanga amaboko na agere ti lo, na mbeni bongo akanga lê ti lo. Jésus atene: “I zi lo, i zia lo gue.” Na bango ye ti kpene so, azo mingi so ayeke kâ ti dë bê ti aita ti Lazare ti wali, Marie na Marthe, amä na bê na Jésus. (Jean 11:1-45) Tondo so akono pepe beku so a lingbi ti kiri azo so mo ndoye ala mingi na fini na yâ fini sese ti Nzapa?
9. Ngbanga ti nyen e lingbi biani ti hinga so Jésus ayeke na ngangu fadeso ti yä awakinda?
9 Na ngoi so Jean Wabatizengo zo ayeke na da ti kanga, Jésus ato na lo tokua so amu wâ na bê: “Awaziba aba ndo . . . a yä awakinda.” (Matthieu 11:4-6) Teti so Jésus azingo akinda na ngoi so lo de na sese, lo lingbi biani ti sala tongaso tongana mbeni zo ti yingo so Nzapa amu na lo ngangu. Jésus ayeke “londongo ti awakinda nga na fini,” na so ye ti dengo bê ti hinga so na yâ ngoi kete “azo kue so ayeke na dukua, fade ala mä yanga ti Lo, na ala sigigi”!—Jean 5:28, 29; 11:25, NW.
Ambeni Yango Awakinda Nde Akpengba Beku ti E
10. Tongana nyen mo yeke fa peko ti kozo yango awakinda so mbeni bazengele asala?
10 Tongana Jésus ato abazengele ti lo tongana awafango tene ti Royaume, lo tene: “I yä awakinda.” (Matthieu 10:5-8) Biani, ti sala ye so, a lingbi ala zia bê na ngangu ti Nzapa. Na Joppée na ngu 36 N.E., Dorcas (Tabitha), mbeni wali so akpe Nzapa, akui. Anzo kusala ti lo andu lekengo abongo teti awomua so ye atia ala, so kuâ ti lo asala si ala toto na ngule mingi. Adisciple aleke kuâ ti lo teti lungo ni na ala to azo na bazengele Pierre, peut-être ti wara dengo bê. (Kusala 9:32-38) Lo tomba azo kue na kubu ti nduzu, lo sambela, na lo tene: “Tabitha, mo londo.” Lo zi lê ti lo, lo duti, lo gbu maboko ti Pierre, na Pierre ayä lo na nduzu. Kozo yango awakinda so mbeni bazengele asala aga na azo mingi ti mä na bê. (Kusala 9:39-42) A kiri amu na e nga mbeni nda ti tene ti duti na beku na yâ londongo ti awakinda.
11. Ndangba yango awakinda so Bible asala tene ni ayeke so wa?
11 Ndangba londongo ti awakinda so Bible asala tene ni asi na Troas. Tongana Paul aluti kâ na ngoi ti ota tambela ti lo ti missionnaire, lo gboto yâ ti diskur ti lo juska na be-bi. Teti lo nze ngangu na peut-être ndali ti wâ ti alampe mingi na gbâ ti azo na ndo so ala bungbi dä, lango agbu mbeni pendere koli, so iri ti lo ayeke Eutyche, na lo londo na fenêtre ti ota étage ni lo tï na sese. “Ala kamata kuâ ti lo.” Lo kui biani. Paul atï na ndo Eutyche, lo gbu lo na yâ maboko ti lo, na lo tene na azo so ayeke na tele ti lo: “I zia ti sala wuluwulu, teti lo yeke na fini.” Paul aye ti tene so a kiri na fini ti pendere koli ni na yâ lo. Azo so ayeke dä “bê ti ala aga nzoni.” (Kusala 20:7-12) Laso, awakua ti Nzapa awara kota dengo bê na hingango so angbele fon ala na yâ kusala ti Nzapa ayeke ba ande gango tâ tene ti beku ti londongo ti awakinda.
Londongo ti Awakinda: Mbeni Beku so Aninga Mingi
12. Ye wa so Paul amä na bê na ni lo sala tene ni na gbele Félix Gouverneur ti Rome?
12 Tongana a gue na lo na ngbanga na gbele Félix, Gouverneur ti Rome, Paul ayeda: “Mbi mä na bê na ye kue so Ndia na aProphète atene. Bê ti mbi ayeke ku ye na lege ti Nzapa, . . . mbi ku londongo ti awakinda kue, azo ti mbilimbili, na azo ti kirikiri.” (Kusala 24:14, 15) Tongana nyen ambage ti Tene ti Nzapa, tongana “Ndia,” agboto lê na ndo yango awakinda?
13. Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so Nzapa asala tene ti yango awakinda na ngoi so lo mu kozo prophétie?
13 Nzapa mveni asala tene ti mbeni londongo ti awakinda tongana lo mu kozo prophétie na Éden. Na ngoi so lo fâ ngbanga na ndo “ngbo ti giriri,” Satan Diable, Nzapa atene: “Fade Mbi zia tene ti ke na popo ti mo na wali so, na popo ti hale ti mo na hale ti lo; fade lo mboko li ti mo, na fade mo mboko ndagere ti lo.” (Apocalypse 12:9, NW; Genèse 3:14, 15) Mbokongo ndagere ti hale ti wali ni aye ti tene fango Jésus Christ. Tongana a lingbi Hale ni amboko li ti ngbo ni na pekoni, a hunda ti yä Christ na popo ti awakinda.
14. Na lege wa Jéhovah ayeke “Nzapa, pepe ti akuâ, me ti ala so ayeke na fini”?
14 Jésus atene: “Tongana Moïse ayeke na tele ti kaïgna, lo fa tene ti yango awakinda tongana lo di iri ti Jéhovah, Nzapa ti Abraham, na Nzapa ti Isaac, na Nzapa ti Jacob. Lo yeke Nzapa, pepe ti akuâ, me ti ala so ayeke na fini, teti na lê ti lo ala kue ayeke na fini.” (Luc 20:27, 37, 38, NW; Exode 3:6) Abraham, Isaac, na Jacob akui la ni, me teti so ye so Nzapa aleke ti yä ala ayeke ga biani tâ tene, na lê ti lo a yeke tongana ti so ala yeke biani na fini.
15. Ngbanga ti nyen Abraham ayeke na nda ti ye ti mä na bê na yango awakinda?
15 Abraham ayeke na nda ti ye ti duti na beku na yâ londongo ti awakinda, teti tongana lo na wali ti lo, Sara, aga mbakoro mingi na ngangu ti ala ti dü molenge akui awe, na lege ti ye ti kpene, Nzapa akiri na ala angangu ti dungo molenge. Ye so akpa giriri mbeni londongo ti awakinda. (Genèse 18:9-11; 21:1-3; aHébreu 11:11, 12) Tongana molenge ti ala ti koli, Isaac, aga ndulu na ngu 25, Nzapa atene na Abraham ti mu lo na sadaka. Ye oko, gi na ngoi so Abraham ayeke ndulu ti fâ Isaac, ange ti Jéhovah agbu maboko ti lo. Abraham “atene na bê ti lo Nzapa alingbi yä azo na popo ti awakinda; na lo kiri lo wara Isaac legeoko tongana zo so alondo na popo ti awakinda.”—aHébreu 11:17-19; Genèse 22:1-18.
16. Abraham alango fadeso na yâ kuâ, na kungo nyen?
16 Abraham ayeke na beku na yâ londongo ti awakinda na gbe ti komandema ti Messie, Hale ti zendo ni. Kozoni si lo ga zo na sese, Molenge ti Nzapa aba mabe ti Abraham. Tongana Jésus Christ, zo ti mitele, lo tene na aJuif: “Babâ ti i Abraham ayeke na tâ ngia teti lo lingbi ba lâ ti Mbi; lo ba lâ ni so, na lo yeke na ngia.” (Jean 8:56-58, NW; aProverbe 8:30, 31) Abraham alango fadeso na yâ kuâ, na kungo ti kiri na fini na ndo sese na gbe ti Royaume ti Messie ti Nzapa.—aHébreu 11:8-10, 13.
Tene ti Témoin so Alondo na Ndia Nga na A-Psaume
17. Na lege wa ‘aye kue so Ndia atene’ agboto lê na ndo londongo ti Jésus Christ na popo ti awakinda?
17 Beku ti Paul na londongo ti awakinda ague legeoko na ‘aye kue so Ndia atene.’ Nzapa atene na azo ti Israël: “A lingbi i ga na gbâ ti kozo le-kobe so i fâ ti mu na prêtre; na fade lo yengi gbâ [na lango 16 ti Nisan] ni na gbele L’Eternel ti sala si Lo wara ngia na lege ti i.” (Lévitique 23:9-14) Peut-être na ndia so na li ti lo, Paul asû na mbeti: “A yä Christ na popo ti awakinda awe; Lo yeke Kozo Lengo ti ala so alango.” Tongana “Kozo Lengo,” a yä Jésus na popo ti awakinda na lango 16 ti Nisan ti ngu 33 N.E. Na pekoni, na ngoi ti singo ti lo, fade yango ‘use lengo’ ni na popo ti awakinda ayeke duti dä, so ti tene adisciple ti lo so asa yingo na ndo ala.—1 aCorinthien 15:20-23; 2 aCorinthien 1:21; 1 Jean 2:20, 27.
18. Tongana nyen Pierre afa so a sala giriri tene ti londongo ti Jésus na popo ti awakinda?
18 A-Psaume nga amu mbage ti tene ti londongo ti awakinda. Na lango ti Pentecôte ti ngu 33 N.E., bazengele Pierre afa peko ti Psaume 16:8-11, na tenengo: “David atene tene ti Lo [Christ], Mbi ba Seigneur na gbele Mbi lakue, teti Lo yeke na koti ti Mbi, tongaso ye ayengi Mbi pepe; teti so, bê ti Mbi ayeke na ngia, na menga ti Mbi ayapu ti sala tene na ngia; na fade mitele ti Mbi aduti na beku nga; teti fade Mo zia âme ti Mbi angbâ na ndo-ti-awakinda pepe, na Mo zia Lo Ti Nzoni-kue ti Mo angbâ pepe na ndo so ye afuti dä.” Pierre akiri atene: “[David a] ba tene so kozoni, lo sala tene ti londongo ti Christ, so A zia Lo ngbâ na ndo-ti-awakinda pepe, na mitele ti Lo angbâ pepe na ndo so ye afuti dä. Jésus so, Nzapa ayä Lo na nduzu.”—Kusala 2:25-32.
19, 20. Lawa Pierre afa peko ti Psaume 118:22, na tongana nyen ye so ague legeoko na kui nga na londongo ti Jésus na popo ti awakinda?
19 Alango kete na pekoni, Pierre aluti na gbele Sanhédrin na lo kiri lo fa peko ti aPsaume. Teti a hunda lo tongana nyen lo sava mbeni zo ti hiringo ye so tele ti lo azin, bazengele ni atene: “A lingbi i kue na azo ti Israël kue ahinga a yeke na iri ti Jésus Christ Ti Nazareth, Lo so i fâ Lo na keke ti pasi, Lo so Nzapa ayä Lo na popo ti awakinda, a yeke teti Iri so si zo so aluti na ndo so na gbele i na nzo tele ti lo. Jésus so ayeke Tênë so i azo ti sala da i ke awe, Tênë so aga li ti mbundu ti da awe. Na salut ayeke na yâ mbeni zo oko pepe; teti mbeni iri ayeke na gbe ti yayu pepe, so ayeke na popo ti azo, so e lingbi wara salut na ni.”—Kusala 4:10-12.
20 Pierre ayeke fa ge peko ti Psaume 118:22, na tingbingo ye so a tene na kui nga na londongo ti Jésus na popo ti awakinda. Teti amokonzi ti lege ti vorongo ti ala apusu ala, aJuif ake Jésus. (Jean 19:14-18; Kusala 3:14, 15) So ‘azo ti sala da ake tênë ni’ a sala si Christ akui, me ‘gango ti tênë ni tongana tênë ti mbundu ti da’ aye ti tene a yeke yä lo ti wara gloire ti zo ti yingo na yayu. Tongana ti so wasungo psaume atene kozoni, ‘so ayeke kusala ti Jéhovah mveni.’ (Psaume 118:23) Salango si “Tênë ni” aga Tênë ti mbundu ti da andu yango lo na nduzu tongana Gbia so a soro lo.—aEphésien 1:19, 20.
Beku ti Yango Awakinda Akpengba E
21, 22. Beku wa Job afa na gigi, tongana ti so a fa pekoni na Job 14:13-15, na ye so alingbi tongana nyen ti dë bê ti azo so aglisa sewa ti ala na yâ kui?
21 Atä so e mveni e ba lâ oko pepe mbeni zo so alondo na popo ti awakinda, e ba ambeni tondo ti Mbeti ti Nzapa so adë bê ti e so biani awakinda ayeke londo ande. Tongaso, e lingbi ti maï beku so zo ti be-biani Job afa ni na gigi. Tongana lo yeke hu pono, lo hunda mingi: “A yeke nzoni Mo [Jéhovah a] honde mbi na yâ ndo-ti-awakinda, . . . Mo diko lâ ni na mbi, na Mo dabe Mo na mbi! Tongana zo akui, fade lo kiri na fini mbeni? . . . Fade mo hiri ndo, na fade mbi mveni mbi kiri tene na mo. Fade mo wara kota nzala teti kusala ti maboko ti mo.” (Job 14:13-15, NW) Fade Nzapa ‘awara kota nzala teti kusala ti maboko ti lo,’ lo duti ndulu ti yä Job na popo ti awakinda. So beku si ye so amu na e!
22 Mbeni zo ti sewa so akpe mbito ti Nzapa alingbi ti tï kobela ngangu, tongana Job giriri, na même ti tï na gbe ti wato kuâ. Azo so aglisa zo ti ala na yâ kui alingbi ti toto teti vundu ni, legeoko tongana Jésus atoto na ndo kuâ ti Lazare. (Jean 11:35) Me so ye ti dengo bê ti hinga so fade Nzapa ayeke hiri ndo na ala so lo dabe na ala ayeke kiri tene! A yeke duti ande tongana ala londo na mbeni yongoro tambela, pepe na kobela wala mbeni sioni na tele ti ala, me na yâ nzoni seni.
23. Tongana nyen ambeni zo afa na gigi bê so ala zia na beku ti yango awakinda?
23 Kuâ ti mbeni Chrétien be-ta-zo so ayeke kangba apusu afon lo wamabe ti sû na mbeti: “Zia mo yeda na mawa ti e teti kuâ ti mama ti mo. A yeke ninga ande pepe si e kiri ti yamba lo, pendere nga na ngangu!” Ababâ na mama so aglisa molenge ti ala ti koli atene: “E yeke ku kungo lango so Jason ayeke zingo ande! Fade lo ba ndo na tele ti lo na lo ba Paradis so lo sala nzala ni mingi. . . . Ye so apusu e so e ndoye lo mingi ti duti dä nga.” Tâ tene biani, na so bê ti kiri singila si e yeke na ni, so beku ti londongo ti awakinda ayeke tâ ye!
Kiringo Tene ti Mo Ayeke so Wa?
• Tongana nyen mabe na yâ ye so Nzapa aleke teti yango awakinda alingbi ga na e nzoni?
• Aye wa so a sala tene ni na yâ Mbeti ti Nzapa amu na e anda ti ye ti duti na beku na yâ yango awakinda?
• Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so londongo ti awakinda ayeke mbeni beku so aninga mingi?
• Beku wa so amu maboko e lingbi ti maï ni na ndo awakinda?
[Foto na lembeti 10]
Na lege ti ngangu so alondo na Jéhovah, Éliya akiri molenge-koli ti mbeni womua na fini
[Foto na lembeti 12]
Tongana Jésus akiri molenge-wali ti Jaïrus na fini, bê ti ababâ na mama ni adö na kota ngia
[Foto na lembeti 15]
Na lango ti Pentecôte ti ngu 33 N.E., bazengele Pierre afa polele so a yä Jésus na popo ti awakinda