I Luti Tongana Azo so Alingbi Kue na Hingango Ye Biani na Bê
“Lo yeke tiri teti i lakue na yâ sambela ti lo, si i luti tongana azo so alingbi kue, na i hinga na bê ti i biani ye kue so Nzapa aye.”—ACOLOSSIEN 4:12.
1, 2. (a) Azo ti gigi aba ye nyen na mbage ti akozo Chrétien? (b) Tongana nyen buku ti aColossien afa na gigi bingo bê na lege ti ndoye?
ADISCIPLE ti Jésus abi bê ti ala la ni mingi na ndo afon ala na yâ vorongo. Tertullien (wasungo mbeti ti asiècle use na ota ti N. E.) asala tene ti nzobe so ala yeke fa giriri na mbage ti anyindu, awanzinga, na ambakoro. Afä ti ndoye so ayeke sala kusala adö mingi bê ti azo so amä na bê pepe, a sala si ambeni atene na ndo aChrétien: ‘Ba tongana nyen ala ndoye tele na popo ti ala.’
2 Buku ti aColossien afa na gigi mara ti bingo bê na lege ti ndoye so bazengele Paul na fon lo Épaphras afa la ni na mbage ti aita ti koli na ti wali ti Colosses. Paul asû mbeti na ala so Épaphras ayeke “tiri teti i lakue na yâ sambela ti lo, si i luti tongana azo so alingbi kue, na i hinga na bê ti i biani ye kue so Nzapa aye.” Na ngu 2001, aTémoin ti Jéhovah ayeke wara tongana versê ti ngu atene so ti aColossien 4:12: “I luti tongana azo so alingbi kue, na i hinga na bê ti i biani ye kue so Nzapa aye.”
3. Teti aye use wa Épaphras asambela?
3 Mo lingbi ti ba so asambela ti Épaphras teti azo so lo ndoye ala ayeke na ambage use: (1) ti tene ala “luti tongana azo so alingbi kue” na (2) ti tene ala ‘hinga na bê ti ala ye kue so Nzapa aye.’ A zia atene so na yâ Mbeti ti Nzapa teti nzoni ti e. Tongaso, hunda tene na mo mveni: ‘Ye nyen mbi mveni mbi lingbi ti sala ti tene na nda ni mbi luti tongana zo so alingbi kue, ti hinga biani na bê ti mbi ye kue so Nzapa aye? Na tongana mbi sala tongaso, fade ye nyen ayeke ga na pekoni?’ Zia e ba.
Tiri ti ‘Luti Tongana Zo so Alingbi Kue’
4. Azo ti Colosses ayeke na besoin ti ga “azo so alingbi kue” na lege wa?
4 Épaphras aye mingi ti tene na nda ni aita ti lo ti koli na ti wali na lege ti yingo na Colosses ‘aluti tongana azo so alingbi kue.’ Tene so Paul asala na kusala, so akiri pekoni ge na “alingbi kue,” alingbi ti ndu tene ti dutingo mbilimbili-kue, biazo, wala ye so akpengba awe. (Matthieu 19:21; aHébreu 5:14; Jacques 1:4, 25) Mo hinga peut-être so tongana mbeni zo awara batême awe ti ga Témoin ti Jéhovah, a ye pepe ti tene so zo ni ayeke mbeni Chrétien biazo. Paul asû na mbeti na aÉphésien ti mbage ti do ti Colosses, so aberger na awafango ye ayeke tara ti mu maboko na zo kue ti “si na beoko na yâ mabe nga na tâ hingango ye na ndo Molenge ti Nzapa, ti ga biazo, ti lingbi na mbeni dutingo, so ayeke dutingo so alingbi kue ti Christ.” Na yâ mbeni mbeti nde, Paul awa aChrétien ti “ga abiazo na lege ti bibe.”—aEphésien 4:8-13, NW; 1 aCorinthien 14:20.
5. Tongana nyen e lingbi ti sala si dutingo zo so alingbi kue aga mbilimbili ye so e zia na gbele e ti si dä?
5 Tongana ambeni zo na Colosses ade ti ga biazo na lege ti yingo pepe, wala ti kpengba pepe, a lingbi ala zia na gbele ala ti ga ni. A lingbi a duti nga legeoko tongaso pepe laso? Atä e wara batême a sala fadeso angu mingi awe, wala ade ti ninga pepe, e lingbi ti ba so e maï polele na yâ ngangu ti e ti fango nda ti tene nga na yâ abango ndo ti e? E yeke gi ti ba akpengba-ndia ti Bible kozoni ti mu adesizion? Aye so andu Nzapa na kongrégation ayeke sala kota kusala mingi ahon na yâ fini ti e, nde na ti duti ye so ayeke na nene ni pepe? Na ndo so, e lingbi pepe ti fa alege kue so na yâ ni e lingbi peut-être ti fa na gigi mara ti maïngo na li ni so ti ga zo so alingbi kue, me ba atapande use.
6. Mbeni lege so na yâ ni zo alingbi ti maï dä ti ga zo ti mbilimbili-kue tongana Jéhovah ayeke so wa?
6 Kozo tapande ni: E bi bê tongana fade e yeke maï na yâ mbeni ndo so sioni bê wala kengo ndo na mbage ti azo ti mbeni mara, kodoro, wala ndo nde ayeke dä. Fadeso, e hinga so Nzapa ayeke sala pepe nzoni gi na ambeni zo, na a lingbi e sala nga tongaso. (Kusala 10:14, 15, 34, 35) Na yâ kongrégation wala circonscription ti e, ambeni zo so alondo na ndo nde so ayeke dä, tongaso e yeke na popo ti ala. Ye oko, na lege wa e yeke bata na bê ti e ambeni bibe wala bango ndo ti sioni na mbage ti azo tongaso? E yeke ndulu ti wara bibe ti sioni tongana mbeni zo ti ndo nde so aglisa lege wala asala gi mbeni kete ye ti sioni na mbage ti e? Hunda tele ti mo: ‘A hunda na mbi ti gue na li ni mingi ahon ti duti na bango ndo ti Nzapa ti ye pepe gi ambeni zo?’
7. Ti ga zo so alingbi kue tongana Chrétien alingbi peut-être ti hunda ti wara bango ndo wa na mbage ti ambeni zo?
7 Use tapande ni: Na lege ti aPhilippien 2:3, a lingbi e sala “ye oko pepe na lege ti gingo tene wala fango tele, me na lege ti be-kota-pepe, a lingbi azo oko oko kue aba aita ti ala tongana azo so ayeke nzoni ahon ala.” Tongana nyen e yeke gue na li ni na lege so? Zo oko oko ayeke na awokongo nga na angangu ti lo. Tongana giriri e yeke ndulu ti ba awokongo ti ambeni zo, fadeso e gue na li ni awe, na dutingo pepe ndulu ti ku ala ti sala ye “alingbi kue”? (Jacques 3:2) Fadeso, mingi ahon ti kozo, e yeke ndulu ti ba, na même ti gi, alege so na yâ ni ambeni zo ahon e? ‘A lingbi mbi yeda so ita-wali so ayeke kota ahon mbi na lege ti dutingo na be-nze-pepe.’ ‘Zo so afa na gigi mabe so akpengba mingi ahon ti mbi.’ ‘Ti tâ tene ni, lo yeke fa ye nzoni mingi ahon mbi.’ ‘Lo yeke kota ahon mbi na lege ti hongo ndo ti ngonzo ti lo.’ Peut-être a hunda na ambeni zo ti Colosses ti gue na li ni na lege so. Ti e ayeke tongana nyen?
8, 9. (a) Na lege wa Épaphras asambela ti tene azo ti Colosses ‘aluti’ tongana azo so alingbi kue? (b) ‘Ti luti tongana zo so alingbi kue’ aye ti fa nyen na ndo gigi ti kekereke?
8 Épaphras asambela ti tene azo ti Colosses ‘aluti tongana azo so alingbi kue.’ A yeke polele so Épaphras ayeke sambela Nzapa ti tene na lege so azo ti Colosses aga aChrétien so alingbi kue, so akpengba, na aga abiazo, fade ala “luti,” wala ala ngbâ tongaso.
9 E lingbi pepe ti tene so zo oko oko so aga Chrétien awe, même mbeni biazo, ayeke ngbâ ande lakue tongaso. Jésus atene so mbeni molenge ti Nzapa so ayeke ange ‘aduti na tene-biani pepe.’ (Jean 8:44) Na Paul adabe azo ti Corinthe na ndo ambeni zo so kozo asala na Jéhovah teti mbeni ngoi me so na pekoni akiri na peko. Lo gboto mê ti aita so asa yingo na ndo ti ala, lo tene: “Zo so atene na bê ti lo, lo yeke luti, a lingbi lo bata tele ti lo nzoni si lo tï pepe.” (1 aCorinthien 10:12) Ye so amu ngangu na sambela so ahunda ti tene na nda ni azo ti Colosses ‘aluti tongana azo so alingbi kue.’ Tongana ala lingbi kue na ala ga biazo awe, ala yeke na besoin ti ngbâ lakue tongaso, me pepe ti kiri na peko, ti woko, wala ti gue yongoro. (aHébreu 2:1; 3:12; 6:6; 10:39; 12:25) Tongaso, fade ala yeke “lingbi kue” na lâ ni so a yeke ga ti ba ala na ti yeda na ala ti nda ni.—2 aCorinthien 5:10; 1 Pierre 2:12.
10, 11. (a) Épaphras azia na e tapande wa na ndo tene ti sambela? (b) Gi na yâ molongo ti ye so Épaphras asala, ye wa mo ye ti leke na bê ti mo ti sala?
10 E ba awe tene na ndo nene ti sambela teti ambeni zo na dingo iri ti ala, ti hunda mbilimbili na Jéhovah ti mu maboko na ala, ti dë bê ti ala, ti hiri deba nzoni na ndo ala, na ti mu na ala yingo ti nzoni-kue. Asambela ti Épaphras teti azo ti Colosses ayeke mara ti asambela tongaso. Na e lingbi, na biani, a lingbi e wara na yâ atene so mbeni nzoni wango na ndo ye so e yeke fa na Jéhovah na yâ sambela so andu e mveni. Na kite pepe, a lingbi e hunda mungo maboko ti Jéhovah juska si e oko oko kue e “luti tongana azo so alingbi kue.” Mo yeke sala tongaso?
11 Ngbanga ti nyen pepe ti sala tene ti ye so ayeke si na mo na yâ sambela? Sala tene na Nzapa ti fa na lege wa mo yeke gue na li ni ti ga ‘zo so alingbi kue,’ so ayeke biazo, na akpengba. Hunda na lo ti mu maboko na mo ti hinga ando so mo yeke lakue na besoin ti maï dä na lege ti yingo. (Psaume 17:3; 139:23, 24) Kite ayeke pepe so mo yeke na ambeni ndo tongaso so mo ye ti maï dä na lege ti yingo. Tongaso, ahon ti nze na ndo ye so, hunda mingi na Nzapa polele, mbilimbili ti wara mungo maboko ti gue na li ni. Sala ni fani mingi. Biani, ngbanga ti nyen pepe ti leke na bê ti mo si na yenga so ayeke ga, mo yeke sambela a ninga ti tene na nda ni mo ga ‘zo so alingbi kue’? Nga, leke na bê ti mo ti sala ni mingi ahon tongana mo yeke bi bê na ndo versê ti ngu ni. Na yâ asambela ti mo, bata lê na ndo abibe so peut-être mo yeke na ni ti kiri na peko, ti woko, wala ti gue yeke yeke yongoro na kusala ti Nzapa na tongana nyen mo lingbi ti kpe ti sala ye tongaso.—aEphésien 6:11, 13, 14, 18.
Sambela ti Hinga Ye Biani na Bê
12. Ngbanga ti nyen mbilimbili azo ti Colosses ayeke na besoin ti ‘hinga ye biani na bê ti ala’?
12 Épaphras asambela nga teti mbeni ye nde, so ayeke kota ye mingi tongana a ye ti wara na nda ni azo ti Colosses na lutingo tongana azo so Nzapa ayeda na ala. Ye ni ayeke nga kota ye mingi teti e. Ye so ayeke nyen? Lo sambela si ala ‘hinga na bê ti ala biani ye kue so Nzapa aye.’ Atene so abele Nzapa nga na asenda-ndara ti kirikiri angoro lâ ni ala, na ambeni na popo ni akpa na lege ti handa tâ vorongo. Na tapande, a yeke sala ngangu giriri na ndo ala ti tene ala bata ambeni lango nde teti ziango kobe wala salango amatanga, tongana ti so a hunda ni giriri na yâ lege ti vorongo ti aJuif. Awafango ye ti wataka ayeke gi ti gboto lê na ndo a-ange, angangu yingo so Nzapa asala na kusala ti mu Ndia na Moïse. Gbu li kete na dutingo na gbele amara ti salango ngangu tongaso! A yeke wara la ni gbâ ti abibe so ague kirikiri.—aGalate 3:19; aColossien 2:8, 16-18.
13. Hingango ye wa alingbi ti mu maboko na azo ti Colosses, na tongana nyen ye so alingbi ti mu maboko na e nga?
13 Paul akiri tene na aye so na salango tene mingi na ndo kusala so Jésus Christ ayeke sala. “Ni la so i yeda na Seigneur Christ Jésus, i ngbâ lakue ti tambela beoko na lo, i ga tongana keke so gere ni alï na sese, i maï na yâ Lo, i kpengba na yâ mabe ni, legeoko tongana ala fa na i giriri.” Biani, azo ti Colosses, nga na e kue, ayeke na besoin ti hinga biani na bê ye kue na ndo kusala ti Christ na yâ ye so Nzapa aleke nga na yâ fini ti e. Paul afa nda ni: “Singo ye kue ti Tâ Nzapa aduti na yâ Lo na yâ tele, na A sala si i si na ye na yâ Lo, Lo so ayeke Beli ti akozo-ngele-ti-komande kue na ti ayanga-ti-komande kue.”—aColossien 2:6-10.
14. Ngbanga ti nyen beku ayeke tâ ye teti ala so ayeke na Colosses?
14 Azo ti Colosses ayeke aChrétien so asa yingo na ndo ti ala. Ala yeke na mbeni beku so ayeke nde, so ayeke fini na yayu, na ala yeke na nda ti tene kue ti bata beku so na wa. (aColossien 1:5) A yeke ‘ye so Nzapa aye’ ti tene ala hinga biani na bê so beku ti ala ayeke tâ ye. A lingbi mbeni zo na popo ti ala aduti na kite na ndo beku so? Oko pepe! A lingbi ti duti nde laso teti ala kue so ayeke na beku so Nzapa amu ti duti na fini na ndo mbeni sese so aga paradis? Oko pepe, biani! Kpengba beku so ayeke polele mbeni mbage ti ‘ye so Nzapa aye.’ Fadeso, bi bê na ahundango tene so: Tongana mo yeke tiri ti duti oko ti “azo mingi so asi singo” so ayeke sö kuâ ande na yâ “kota ye ti vundu,” na lege wa beku ti mo ayeke tâ ye? (Apocalypse 7:9, 14) A yeke mbage ti ye so mo ‘hinga na bê ti mo biani na yâ ye kue so Nzapa aye’?
15. Paul afa tene ti molongo ti aye wa so andu nga beku?
15 Tongana e sala tene ti “beku,” e ye pepe ti tene gi senge ye so e sala nzala ni, wala senge bango li so alingbi pepe ti ga tâ ye. E lingbi ti ba ni na yâ molongo ti aye so Paul afa ni kozoni na azo ti Rome. Na yâ molongo ti aye so, ye oko oko so a sala tene ni ague legeoko na ye so aga na pekoni. Gi ti ba nzoni na ndo wa Paul azia “beku” na yâ fango nda ti tene ti lo: “Zia e si na kota ngia na yâ apono, teti e hinga so pono ayeke lë bê so azia pepe; na bê so azia pepe alë dutingo so a yeda na ni; na dutingo so a yeda na ni alë beku, na beku ayeke ga pepe na suingo bê; teti a sâ ndoye ti Nzapa na yâ bê ti e na lege ti yingo ti nzoni-kue.”—aRomain 5:3-5.
16. Na ngoi so mo yeke manda la ni tâ tene ti Bible, beku wa mo wara?
16 Tongana aTémoin ti Jéhovah ato nda ni kozo ti fa na mo tene ti Bible, peut-être mbeni tâ tene agboto lê ti mo, tongana tâ tene so andu dutingo ti ala so akui awe wala londongo ti awakinda. Ti ambeni mingi, kozo ye so apika bê ti ala ayeke lege so aluti na ndo ti Bible ti wara fini na yâ mbeni paradis na ndo sese. Dabe ti mo na ngoi so mo mä fango ye so ti fani oko ni. So tâ pendere beku! Fade kobela na gango mbakoro ayeke duti mbeni pepe, mo lingbi ti ngbâ na fini ti wara ngia na yâ alengo ti kusala ti mo, na fade siriri ayeke duti dä na anyama! (Zo-ti-fa-tene 9:5, 10; Esaïe 65:17-25; Jean 5:28, 29; Apocalypse 21:3, 4) Mo wara mbeni pendere beku la ni!
17, 18. (a) Tongana nyen molongo ti aye so Paul afa ni na azo ti Rome ague juska ti si na beku? (b) Mara ti beku wa a ye ti sala tene ni na aRomain 5:4, 5, na mo yeke na ni?
17 Na mbeni ngoi, peut-être mo luti la ni na gbele ambeni kangango lege wala salango ngangu. (Matthieu 10:34-39; 24:9) Même na yâ angoi so ahon a ninga pepe, a gbu na ngangu akungba ti aTémoin na yâ akodoro nde nde wala ala ga na ngangu azo so akpe kodoro ti ala. A pika ambeni ngangu, a gbu na ngangu ambeti ti ala so aluti na ndo Bible, wala a bi atene ti mvene na ndo ala na yâ ambeti-sango. Atä mara ti salango ngangu so mo luti la ni na gbele ni, tongana ti so aRomain 5:3 atene, mo lingbi ti si na kota ngia na yâ pono, na a ga na lengo ti nzoni. Na même tongana ti so Paul asû na mbeti, pono ayeke lë na yâ mo bê so azia pepe. Na pekoni, bê so azia pepe alë dutingo so a yeda na ni. Mo hinga la ni so mo yeke sala ye so ayeke nzoni, mo yeke sala ye so bê ti Nzapa aye; tongaso, mo hinga na bê ti mo biani so Lo yeda na mo. Na yâ atene ti Paul, mo ba tele ti mo na mbeni “dutingo so a yeda na ni.” Na guengo na li ni, Paul asû na mbeti so “dutingo so a yeda na ni alë beku.” Peut-être ye so ayeke dö bê kete. Ngbanga ti nyen Paul azia “beku” yongoro tongaso na yâ molongo ti aye so? Mo yeke fade pepe na beku kozoni, na ngoi so mo mä nzo tene ti fani oko ni?
18 Tâ tene, na ndo so, Paul ayeke sala tene pepe ti kozo bibe ti e ti duti na beku ti fini so ayeke mbilimbili-kue. Ye so lo yeke sala tene ni ge andu ye mingi ahon gi so; a lï mingi ahon, na a yeke pusu zo ti sala ye mingi ahon. Tongana e gbu ngangu tongana be-ta-zo, na tongaso e ba na pekoni so Nzapa ayeda na e, ye so ayeke sala ngangu mingi ti kono na ti kpengba kozo beku ti e. Beku so e yeke na ni aga fadeso tâ ye mingi ahon, a kpengba mingi ahon, a ga mingi ahon ye so alondo na bê. Ngangu beku so ayeke su ngangu mingi ahon. A yeke mu yâ ti e kue, tâ yâ ti tele ti e mveni. “Na beku amu kamela pepe; teti A sa ndoye ti Nzapa na yâ bê ti e na lege ti Yingo Vulü [“yingo ti nzoni-kue,” NW] so Lo mu na e awe.”
19. Tongana nyen a lingbi mo sala tene ti beku ti mo na yâ asambela so mo yeke tene lakue?
19 Ngangu sambela ti Épaphras la ni ayeke ti tene ye so ayeke na gbele aita ti lo ti koli na ti wali na Colosses angbâ ti ndu bê ti ala na ti kpengba ni, si ala ‘hinga na bê ti ala biani ye kue so Nzapa aye.’ Legeoko nga, zia e oko oko kue e sambela Nzapa lakue na ndo beku ti e. Na yâ asambela ti mo mveni, sala tene ti beku so mo yeke na ni na mbage ti fini sese. Fa na Jéhovah tongana nyen mo yeke sala kota nzala ti ye so, na hingango biani na bê kue so fade a yeke ga tâ tene. Hunda mingi na lo ti wara mungo maboko si ye so mo hinga biani na bê aga kota ahon na alï mingi ahon. Legeoko tongana ti so Épaphras asambela ti tene azo ti Colosses ‘ahinga na bê ti ala biani ye kue so Nzapa aye,’ sala nga tongaso. Na mo sala ni lege mingi.
20. Tongana mbeni kete wungo ti azo azia ti tambela na lege ti aChrétien, ngbanga ti nyen a lingbi ye so asala pepe si bê ti e anze?
20 A lingbi mo duti pepe na gingo bê wala mo zia bê ti mo ti nze ngbanga ti so azo kue pepe si ayeke luti tongana azo so alingbi kue na hingango ye biani na bê. Ambeni zo alingbi ti tï, ti zia lege ni, wala gi ti kiri na peko. Ye so asi na popo ti azo so ayeke la ni ndulu mingi na Jésus, abazengele ti lo. Me tongana Judas aga wakango zo, tanga ti abazengele ni akiri na peko wala azia kusala ni? Oko pepe! Pierre asala kusala na Psaume 109:8 ti fa so fade mbeni zo nde ayeke mu place ti Judas. A soro mbeni zo ti mu place ti Judas, na abe-ta-zo ti Nzapa angbâ ti sala kusala ti ala ti fango tene na wâ. (Kusala 1:15-26) Ala leke na bê ti ala ti luti tongana azo so alingbi kue na ti hinga biani ye na bê.
21, 22. Na lege wa a lingbi ti ba lutingo ti mo tongana zo so alingbi kue na so ahinga biani ye na bê?
21 Mo lingbi ti duti na tâ beku so fade lutingo ti mo tongana zo so alingbi kue, na hingango na bê ti mo biani ye kue so Nzapa aye, ayeke hon senge pepe. Fade a yeke ba ni na ayeke gonda ni. Zo wa ayeke gonda ni?
22 Biani, aita ti mo ti koli na ti wali, so ahinga mo na andoye mo, ayeke ba ni. Atä so mingi ti ala ayeke fa ni pepe na yanga, ye ti pekoni ayeke duti ande legeoko na ye so e diko na 1 aThessalonicien 1:2-6: “E kiri singila na Nzapa lakue teti i kue, e di iri ti i na yâ sambela ti e; e dabe e lakue na kusala ti i ti mabe, na kusala ti i ti ndoye, na beku ti i so anze pepe, beku so ayeke na yâ Seigneur ti e Jésus Christ, na gbele Nzapa Babâ ti e. . . . teti Tene-nzoni ti e aga na i gi na lege ti tene pepe, me na lege ti ngangu, na ti Yingo Vulu [“yingo ti nzoni-kue,” NW], na ti bê so ahinga biani; . . . Na i ga azo ti sala legeoko tongana e sala, na tongana Seigneur asala.” A-Chrétien be-ta-zo so angoro mo ayeke duti na bango ndo tongaso nga, tongana ala ba so mo yeke ‘luti tongana zo so alingbi kue, na mo yeke hinga na bê ti mo biani ye kue so Nzapa aye.’—aColossien 1:23.
23 Legeoko nga biani, fade Babâ ti mo ti yayu ayeke ba ni na ayeke wara ngia dä. Zia bê ti mo kue na ye so. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so mo yeke luti tongana zo so alingbi kue, na mo yeke hinga na bê ti mo biani “ye kue so Nzapa aye.” Paul asû mbeti na wâ na azo ti Colosses na ndo tambelango ti ala “na lege so alingbi na Seigneur [“Jéhovah,” NW], ti mu ngia na Lo na yâ ye kue.” (aColossien 1:10) Biani, azo so ayeke mbilimbili-kue pepe alingbi ti mu ngia na lo na yâ ye kue. Aita ti mo ti koli na ti wali na Colosses asala giriri tongaso. A-Chrétien so angoro mo laso ayeke sala nga legeoko. Mo nga kue mo lingbi ti sala tongaso! Ni la, na yâ ti ngu so, zia si sambela ti mo ti lâ oko oko na kusala ti mo ti lakue lakue afa na gigi so mo leke na bê ti mo ti ‘luti tongana zo so alingbi kue, na ti hinga na bê ti mo biani ye kue so Nzapa aye.’
Mo Lingbi ti Da Bê na Ni?
• ‘Lutingo ti mo tongana zo so alingbi kue’ andu nyen?
• Aye wa so andu mo mveni alingbi mo zia na yâ sambela?
• Tongana ti so a mu wango ni na aRomain 5:4, 5, mara ti beku wa mo yeke na nzala ti wara?
• Mandango ye ti e apusu mo ti leke na bê ti sala nyen na yâ ngu so?
23. Na yâ ti ngu so, ye nyen mo yeke leke na bê ti mo ti sala?
[Foto na lembeti 13]
Épaphras asambela ti tene aita ti lo aluti tongana zo so alingbi kue, na hingango biani na bê Christ na beku ti ala
[Foto na lembeti 16]
Ambeni zo kutu mingi ayeke kangbi beku ti mo so akpengba nga na hingango ye ti mo na bê