Dutingo na Saleté Pëpe A Ye ti Tene Nyen Biani?
NDALI ti dutingo ti aye na yâ saleté, na mbeni lege so adö bê mingi, na Poto nga na États-Unis na yâ ti asiècle 18 na 19, amissionnaire ti ngoi ni so afa tënë ti ye so a lingbi ti di iri ni “kota tënë ti mabe na ndo dutingo na saleté pëpe.” Kota tënë ti mabe so afa so zende ague oko na siokpari, nga nde na ni, dutingo na saleté pëpe aga na zo ndulu mingi ahon na Nzapa. Peut-être ye so ayeke na gunda ti mato so: “Dutingo na saleté pëpe ague oko na dutingo ndulu na Nzapa.”
Bango ndo so alondo na Armée du Salut, so William na Catherine Booth azia na sese. Na lege ti mbeni buku (Health and Medicine in the Evangelical Tradition), mbeni oko ti angbele tënë so ala yeke sala na kusala ayeke so: “Savon, Soupe, na Salut.” Tongaso, na ngoi so Louis Pasteur na ambeni zo nde afa na gigi na kite oko pëpe so kamba ayeke na popo ti kobela na akete makongo so amû kobela, lo mû gi ngangu na akapa so a leke teti batango seni ti azo nzoni.
Ambeni ye so a to nda ti sala ni fade fade andu hundango mbeni pëpe na mbeni témoin, na ngoi ti fango ngbanga, ti hunu Bible na yanga, na a kaï biaku ti mû ngu ti nyon na gbâ ti azo gi na kopo oko na yâ a-ekole nga na ando so a-train ayeke luti dä. A sala même angangu kue ti lungula akota kopo so azo kue ayeke nyon ye dä na ngoi ti akusala ti Église, ti zia na place ni akopo teti zo oko oko. Biani, a bâ so akozo zo ti sigingo na akode ti salango ye so awara aye ti nzoni mingi na peko ti gbiango abango ndo ti azo na ndo dutingo na saleté pëpe. Ye so agbian bango ndo ti azo ngangu mingi, a sala si mbeni wali so ayeke wasungo-mbeti ahiri ye ti pekoni “kota ndoye teti dutingo na saleté pëpe.”
Ye oko, a bâ so “kota ndoye teti dutingo na saleté pëpe” so ayeke gi ye ti lê senge. A mû lani ngoi mingi pëpe kozoni si awadengo buze asala si savon so azo kue ahinga ni aga mbeni ye ti salango na kusala teti pendere ti tele. Na kode, salango sabango ti akungba apusu a-client ti mä na bê so salango kusala na ambeni savon ti lungula na saleté ti tele ayeke mû ande lege na ala ti duti na mbeni pendere ti tele so ambeni zo nde alingbi gi ti sala nzala ni. Singa-le amaï nga atënë ti handa so. Ti apendere zo so a yeke fa ala na yâ aye ti dengo buze nga na yâ alimon, a yeke ngangu ti bâ ala na sukulango yâ ti da ti ala, na balengo yâ ti gbagba, na zingo azende, wala na zingo puru ti anyau na ti ambo ti ala.
A yeke wara nga ala so atene guengo na kua ayeke mû lege ti wara nginza ti futa ye, me salango kua ti da wala ambeni kua ti lungulango zende ayeke mû nginza na zo pëpe. Nga, teti so warango nginza ayeke na yâ ni pëpe, ngbanga ti nyen a lingbi ala bata ndo so angoro ala nzoni? Mbeni ye ti pekoni oko ayeke so ambeni zo laso abi bê so dutingo na saleté pëpe andu gi batango tele ti ala mveni na saleté pëpe.
Bango Ndo ti Nzapa na ndo Dutingo na Saleté Pëpe
Kite ayeke dä pëpe so akozo ngangu so a sala ti fa nene ti dutingo na saleté pëpe amû lani maboko ti sala si dutingo na fini ti azo aga nzoni ahon. Na a yeke na lege ni, teti so dutingo na saleté pëpe ayeke mbeni lengo ti Jéhovah, Nzapa so ayeke nzoni-kue na so ayeke na saleté pëpe, na lo yeke lingu ti lengo so. Lo fa na e ti wara ye ti nzoni na dutingo nzoni-kue nga mbilimbili-kue na yâ alege ti e kue.—Esaïe 48:17; 1 Pierre 1:15.
Jéhovah Nzapa amû nzoni tapande na lege so. Na yâ aye so Lo leke na so lê abâ, a yeke bâ polele dutingo na saleté pëpe ti Nzapa, legeoko na ambeni lengo nde ti lo so a lingbi bâ ni pëpe. (aRomain 1:20) E lingbi ti bâ so aye so Nzapa mveni aleke ayeke buba pëpe ye so angoro zo, na mbeni lege so aninga. Sese, na akapa ti tambela ti aye ti ndagigi so ayeke na ndo ni, ayeke mbeni ye ti pendere so ayeke lungula saleté ti lo mveni na mbeni lege so a dö bê, na a leke ni teti acréature so ayeke na saleté pëpe, na so ayeke na nzoni seni. Mara ti kusala ti lungulango saleté tongaso alingbi ti londo gi na mbeni Walekengo ye so bibe ti lo ayeke na sioni oko pëpe. Tongaso, e lingbi ti tene na nda ni so a lingbi awavorongo Nzapa aduti na sioni oko pëpe na yâ ambage kue ti fini ti ala.
Ambage Osio ti Dutingo na Sioni Oko Pëpe
Bible afa alege osio so na yâ ni a lingbi awavorongo Nzapa asala ngangu ti duti na sioni oko pëpe. Zia e bâ alege ni oko na oko.
Na lege ti yingo. A lingbi ti bâ ni tongana lege ti dutingo na sioni oko pëpe so ayeke kota ahon atanga ni kue, ngbanga ti so a ndu abeku ti zo teti fini ti lakue lakue. Ye oko, fani mingi a yeke lege ti dutingo na sioni oko pëpe so adoro ni mingi ahon atanga ni kue. Ti tene ni ndulu, ti duti na sioni oko pëpe na lege ti yingo aye ti tene ti huru lâ oko pëpe ndo ti katikati so Nzapa azia na popo ti tâ vorongo na vorongo ti wataka, teti so Nzapa abâ alege ti vorongo ti wataka kue tongana ye ti saleté. Bazengele Paul asû na mbeti: “I sigigi na popo ti ala, i duti nde, Seigneur atene; i ndu ye ti sioni oko pëpe, na fade Mbi kamata i.” (2 aCorinthien 6:17) Disciple Jacques nga asala tënë polele na ndo ni: “Lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pëpe nga ayeke nzoni na lê ti Nzapa na Babâ ti e ayeke so: . . . ti bata ti duti na sioni oko pëpe na mbage ti sese ni.”—Jacques 1:27, NW.
Nzapa afa polele so lo ke ti tene a bungbi vorongo ti wataka na tâ lege ti vorongo. Fani mingi, a yeke wara na yâ vorongo ti wataka asioni salango ye na ayanda nga anzapa so ayeke ye ti ke. (Jérémie 32:35) Tongaso, a wa atâ Chrétien ti kpe mungo mbage kue na yâ vorongo ti sioni.—1 aCorinthien 10:20, 21; Apocalypse 18:4.
Nzoni lege ti salango ye. Na ndo so nga, Nzapa azia kangbi polele na popo ti ye so ayeke nzoni na ye so ayeke sioni. Ti bâ ni kue, sese aga tongana ti so a fa pekoni na aEphésien 4:17-19: “Bingo akanga bibe ti ala, na a kangbi ala na fini ti Nzapa, . . . kamela asala ala mbeni pëpe, ala mû tele ti ala ti sala ye ti pitan, na ti sala sioye kue teti bê ti wara ye asala ala.” Mara ti bibe ti pitan tongaso ayeke sigigi polele na alege mingi, na lê ti azo kue wala na mayele; ndani la, a hunda na aChrétien ti sala hange.
Azo so andoye Nzapa ahinga so salango pitan ti wara futa na pekoni, bungbingo koli na koli, bungbingo koli na wali kozoni na mariage, na porno ayeke asalango ye so ague nde na ndia ti Jéhovah na ndo nzoni tambela. Ye oko, asalango ye tongaso amû ndo kue na yâ ti aye ti salango ngia, na afini kode kue ti yungo bongo. Tongaso, a lingbi aChrétien asala hange na amara ti alege tongaso. Yungo abongo so andu mingi na akanga tele ti zo nzoni pëpe na ngoi ti abungbi ti aChrétien wala ti atingbingo tele ti akamarade ayeke gboto lê senge senge na ndo tele ti zo, na ayeke fa na gigi na ndembe ni, so zo ni ahon nde na andia ti salango ye so ayeke nzoni. Nde na yorongo na yâ bungbingo tele ti aChrétien abibe ti sese so ayeke sioni, yungo bongo na lege so alingbi ti zingo asioni bibe na bê ti ambeni zo. A yeke mbeni ye so na yâ ni a lingbi aChrétien asala ngangu kue ti fa na gigi “ndara so alondo na nduzu.”—Jacques 3:17.
Na lege ti bibe. A lingbi ndo so zo ahonde ye dä na yâ li ti lo aduti pëpe mbeni ndo ti batango abibe ti sioni. Jésus agboto mê ti ke abibe ti sioni tongana lo tene: “Zo kue so angbâ ti bâ mbeni wali si nzala ti wali ni asala lo, lo sala lango sioni awe na lo na yâ bê ti lo.” (Matthieu 5:28, NW; Marc 7:20-23) Atënë so andu nga bango afoto na alimon ti porno, dikongo ambeti so afa peko ti abungbingo koli na wali so ayeke sioni, nga mango atënë ti yâ ti amozoko so ayeke pusu zo na ye ti pitan. Tongaso, a lingbi aChrétien akpe ti buba tambela ti ala mveni na maïngo asioni bibe so alingbi ti zi lege na atënë nga na asalango ye so ayeke sioni na so ayeke nzoni-kue pëpe.—Matthieu 12:34; 15:18.
Ti mitele. Na yâ ti Bible, dutingo ti nzoni-kue na dutingo na sioni oko pëpe na lege ti mitele ague legeoko. Na tapande, Paul asû na mbeti: “Aita so mbi ndoye i mingi, teti e yeke na zendo so, zia e sukula e mveni ti lungula sioni kue ti mitele na ti yingo; na lege ti mbito ti Nzapa, zia e ga azo ti be-vulu biani.” (2 aCorinthien 7:1) Tongaso, a lingbi atâ Chrétien asala ngangu kue, tongana lege ayeke dä, ti bata si tele ti ala, da ti ala, na ando so angoro ala aduti na lege ni nga na saleté pëpe. Même na ando so a yeke ngangu ti wara ngu ti sukula na tele wala na aye, a lingbi aChrétien atara ti sala ye kue so ala lingbi ti sala ti bata tele ti ala na saleté pëpe na gbele azo.
Dutingo na saleté pëpe na lege ti mitele andu nga ti kpe mara ti nyongo manga nde nde, nyongo samba ahon ndo ni, nga alege kue ti nyongo mbangi, so ayeke buba na ayeke futi tele ti zo. Berger so a sala tënë ti lo na yâ Bia ti Salomon ayeke lani na ngia ti mä fungo ti pendere yombo so ayeke na tele ti bongo ti maseka-wali ti kodoro ti Shounem. (Bia ti Salomon 4:11) Batango tele ti e na saleté pëpe ayeke mbeni lege ti salango ye na ndoye, tongana e ye ti fun sioni pëpe na hon ti azo so angoro e. A lingbi ti duti nzoni ti sala yombo na tele, me salango tongaso alingbi pëpe ti mû place ti sukulango ngu na yungo nzoni bongo lakue.
Duti na Bango Ndo So Azia Ye Kue na Place Ni
Na ndo tënë ti dutingo na saleté pëpe na lege ti mitele, azo alingbi ti sala ye ahon akatikati ni. Na mbeni mbage, ti sala ye ahon ndo ni na yâ dutingo na saleté pëpe alingbi ti lungula ngia ti e na yâ fini. A lingbi nga ti te ngoi mingi. Na mbeni mbage nde, ada so ayeke na saleté na so a bata ni nzoni pëpe alingbi ti hunda nginza mingi ti kiri ti leke ni. Na popo ti akatikati use so, a yeke wara salango ye so azia ye kue na ndo so alingbi, ti bata da ti e nzoni nga na saleté oko pëpe.
Bata si a duti kirikiri pëpe. A yeke ngangu ti leke yâ ti ada na akubu so a zia aye ti yâ ni kirikiri, na a yeke duti ngangu na yâ mara ti ando tongaso ti wara hio ando so saleté ayeke dä, teti aye ni ayeke kirikiri. Ada so akungba ti yâ ni alingbi, na so a zia aye kirikiri pëpe ayeke hunda ngoi mingi pëpe ti leke ni. Mbeni dutingo ti fini so akpengba pëpe ayeke lege ti salango ye so Bible awa ngangu mingi: “Tongana e yeke na kobe na bongo, fade e duti na ngia na yâ aye so.”—1 Timothée 6:8.
Bata ni nzoni. A yeke kungba ti zo oko oko kue so alango na yâ ti mbeni da ti sala si saleté aduti dä oko pëpe. Fani mingi, ada so yâ ni ayeke kirikiri ato nda ni na akubu ni so ayeke kirikiri. Lekengo ye nzoni aye ti tene so ye oko oko aduti na place ti lo. Na tapande, a lingbi a bi pëpe abongo ti saleté na sese na yâ ti kubu so e yeke lango dä. Nga mbeni kota kpale ni ayeke so, aye ti ngia na agbakuru so a zia gi tongaso na sese ayeke aye so alingbi ti ga na kpale. Andao mingi so a si na yâ ti da aga ngbanga ti so azo ti da ni ayeke zia lakue aye kirikiri.
Biani, a lingbi pëpe ti kangbi popo ti dutingo na saleté pëpe, na dutingo ti Chrétien na yâ fini. Na ndo tënë ti dutingo ti fini so Nzapa ayeda na ni, prophète Isaïe asala tënë ti “Lege ti Nzoni-kue.” Nga lo fa mbeni tënë so a pusu zo ti gbu li, so atene “fade zo so aga sioni ahon na ndo ni pëpe.” (Isaïe 35:8, NW) Biani, batango anzoni ngobo ti dutingo na saleté pëpe laso ayeke fa na gigi polele so e yeke na mabe na yâ zendo ti Nzapa, so fade na yâ ngoi kete, lo yeke leke mbeni sese ti paradis so ye ti sioni oko ayeke duti dä pëpe. Tongaso, na ambage kue ti pendere sese so, fade azo kue ayeke mû gonda na Jéhovah Nzapa na yengo dä kue na andia ti lo ti mbilimbili-kue so andu dutingo na saleté oko pëpe.—Apocalypse 7:9.
[Foto na lembeti 6]
Batango da na saleté pëpe ayeke kungba ti zo kue so ayeke na yâ ni
[Foto na lembeti 7]
Sese ayeke mbeni pendere ye so ayeke lungula saleté ti lo mveni