Lumière ti Nzapa Alungula Bingo!
“L’Eternel [“Jéhovah,” NW] asala si lumière asu na bingo ti mbi.”—2 SAMUEL 22:29.
“NZAPA atene, Zia lumière asi; na lumière asi.” (Genèse 1:3) Na lege ti akpengba-tene so, tondo ti création so a wara na yâ Genèse afa Jéhovah tongana lingu ti lumière, so tongana lo yeke dä pëpe, fini alingbi pëpe ti duti na ndo sese. Jéhovah ayeke nga lingu ti lumière ti yingo so ayeke kota ye mingi teti fango lege na e na yâ fini. (Psaume 43:3) Gbia David afa kota kamba so ayeke na popo ti lumière ti yingo na fini tongana lo sû na mbeti: “Lingu ti fini ayeke na mo; na lege ti lumière so alondo na mo, e lingbi ti bâ lumière.”—Psaume 36:9, NW, (36:10, Bible ti Sango).
2 Angu 1 000 na peko ti David, bazengele Paul asala tënë ti tondo ti création. Na yâ mbeti so lo tokua na kongregation ti aChrétien ti Corinthe, lo tene: “Nzapa . . . atene giriri, Fade lumière asu na bingo.” Na pekoni, Paul afa so lumière ti yingo ague oko na hingango ye so alondo na Jéhovah tongana lo tene na ndo ni: “Lo su na bê ti e ti mû lumière ti hingango gloire ti Nzapa so ayeke na lê ti Jésus Christ.” (2 aCorinthien 4:6) Tongana nyen lumière so ayeke si juska na e?
Bible: Ye ti Tokuango Lumière
3 Jéhovah ayeke mû lumière ti yingo kozoni kue na lege ti Tënë ti lo so a sû na gbe ti yingo, Bible. Tongaso, tongana e yeke manda Bible, na e yeke gi ti wara hingango ye so alondo na Nzapa, e yeke zia si lumière ti lo asû na mbage ti e. Na lege ti Bible, Jéhovah ato lumière na ndo aye so lo leke ti sala, na lo fa na e tongana nyen e lingbi ti sala ye so bê ti lo aye. Ye so amû tâ nda ti ye na fini ti e, na a mû maboko na e ti wara aye ti yingo so atia e. (Zo-ti-fa-tene 12:3 [12:1, NW]; Matthieu 5:3) Jésus agboto lê ti e so a lingbi e bâ lege ti aye ti yingo so atia e tongana, na salango kusala na Ndia ti Moïse, lo tene: “Mbeti ti Nzapa atene, Fade zo angbâ na fini gi na lege ti mapa pëpe, me na lege ti tënë kue so asigigi na yanga ti Nzapa.”—Matthieu 4:4; Deutéronome 8:3.
4 A sala tâ kamba na popo ti Jésus na lumière ti yingo. Biani, lo sala tënë ti lo mveni tongana “lumière ti sese” na lo tene: “Zo so amû peko ti mbi fade lo tambela lâ oko pëpe na yâ bingo, me fade lo yeke na lumière ti fini.” (Jean 8:12, NW) Tënë so amû maboko na e ti gbu nda ti kpengba kusala so Jésus ayeke sala na yâ mungo tâ tënë ti Jéhovah na azo. Tongana e ye ti kpe bingo, na ti tambela na yâ lumière ti Nzapa, a lingbi e mä tënë kue so Jésus atene, na e mû peko ti tapande ti lo na fango ye ti lo nzoni, tongana ti so a sû ni na yâ Bible.
5 Alango kete kozoni na kui ti lo, Jésus akiri asala tënë ti lo mveni tongana lumière, lo tene na adisciple ti lo: “Lumière angbâ mbeni kete na popo ti i. I tambela tongana Lumière angbâ na i, si bingo aga na ndo i pëpe; teti zo so atambela na yâ bingo ahinga ndo so lo gue dä pëpe. Tongana Lumière ayeke na i, i mä na bê na Lumière, si i lingbi ga amolenge ti Lumière.” (Jean 12:35, 36) Ala so aga amolenge ti lumière amanda “tapande ti nzo tënë” ti Bible. (2 Timothée 1:13, 14) Na pekoni, ala sala kusala na anzo tënë so ti gboto ambeni zo ti bê ti mbilimbili ti sigigi na yâ bingo na ti lï na yâ lumière ti Nzapa.
6 Bazengele Jean asû na mbeti: “Nzapa ayeke Lumière, na bingo ayeke na yâ Lo kete pëpe.” (1 Jean 1:5) Bâ kangbi so a zia ge na popo ti lumière na bingo. Lumière ti yingo alondo na Jéhovah, na bingo ti yingo alingbi pëpe ti gue oko na lo. Tongaso, zo wa ayeke na lingu ti bingo ni?
Lingu ti Bingo ti Yingo
7 Bazengele Paul asala tënë ti “nzapa ti sese so.” Na lege ti tënë so, lo yeke sala tënë ti Satan Diable. Lo gue juska ti tene so Satan “asala si bibe ti ala [so amä na bê pëpe a] ga ziba, si ala lingbi bâ lumière pëpe, lumière ti Tene-nzoni ti gloire ti Christ, Lo so ayeke image ti Nzapa.” (2 aCorinthien 4:4) Azo mingi atene so ala mä na bê na Nzapa; ye oko, mingi na popo ti ala so wungo ti ala ayeke gue na li ni amä na bê pëpe na mbeni Diable. Ngbanga ti nyen? Ala yeke ndulu pëpe ti yeda so mbeni ngangu so ayeke sioni, na so ayeke kota ahon ti zo alingbi pëpe ti duti dä na ti sala ngangu na ndo lege so ala yeke gbu li. Ye oko, tongana ti so Paul afa, Diable ayeke dä biani, na lo yeke sala ngangu na ndo azo si ala lingbi pëpe ti bâ lumière ti tâ tënë. A bâ ngangu ti Satan na ndo bibe ti zo na yâ lege so mbeni prophétie afa lo tongana “lo so ayeke handa sese kue so zo ayeke dä.” (Apocalypse 12:9, NW) Tongana mbeni ye ti peko ti akusala ti Satan, aye so prophète Isaïe afa kozoni ayeke ga tâ tënë fadeso na ndo azo kue, me pëpe na ndo ala so ayeke sala na Jéhovah: “Bâ, fade bingo akanga lê ti sese, na bingo so avuko pitipiti aga na ndo azo.”—Esaïe 60:2.
8 Na yâ kota bingo, zo alingbi pëpe ti bâ mbeni ye. A yeke ngangu pëpe teti mbeni zo ti glisa lege wala ti gue kirikiri. Legeoko nga, ala so ayeke na yâ bingo na lege ti yingo amanke gbungo nda ti ye, nga na yâ ngoi kete, ala yeke gue kirikiri na lege ti yingo. Ala lingbi ti glisa ngangu ti hinga popo ti tâ tënë na ye ti wataka, ye ti nzoni na ye ti sioni. Prophète Isaïe asala tënë ti ala so ayeke na yâ mara ti bingo tongaso tongana lo sû na mbeti: “Vundu aga na azo so adi iri ti sioye nzoye, na a di iri ti nzoye sioye; so azia bingo na place ti lumière na lumière na place ti bingo; so azia ye so asui na place ti ye so anzere, na ye so anzere na place ti ye so asui!” (Esaïe 5:20) Nzapa ti bingo, Satan Diable, ayeke sala ngangu na ndo ala so aduti na yâ bingo ti yingo, na tongaso a kangbi ala na lingu ti lumière na ti fini.—aEphésien 4:17-19.
Kpale ti Zia Bingo na ti Lï na yâ Lumière
9 Job so aduti be-ta-zo afa kpengba kamba so ayeke na popo ti azo ti sioni na tâ bingo tongana lo tene: “Lê ti zo so asala lango-sioni aku lakui, lo tene, Lê ti zo alingbi bâ mbi pëpe; na lo leke lê ti lo nde.” (Job 24:15) Azo ti sioni ayeke nga na yâ ti bingo na lege ti yingo, na mara ti bingo tongaso alingbi ti hon zo na ngangu. Bazengele Paul atene so salango pitan, nzi, bê ti wara ye, nyongo samba ahon ndo ni, zonga, na gbungo nginza ti zo na ngangu ayeke asalango ye ti mingi ti ala so atï na yâ son ti bingo so. Me zo kue so aga na lumière ti Tënë ti Nzapa alingbi ti gbian. Na yâ mbeti so lo tokua na azo ti Corinthe, Paul afa polele so a lingbi ti sala gbiango ye so. A-Chrétien ti Corinthe mingi ayeke sala lani lakue akusala ti bingo; ye oko, Paul atene na ala: “Me A sukula i awe, Nzapa abata i nde teti Lo mveni, A diko i azo ti mbilimbili na lege ti iri ti Seigneur Jésus Christ, na A diko i azo ti mbilimbili na lege ti yingo ti Nzapa ti e.”—1 aCorinthien 6:9-11.
10 Tongana mbeni zo asigigi na yâ nene bingo ti lï na yâ lumière, a yeke hunda peut-être kete ngoi ti tene lê ti lo abâ ndo nzoni. Na Bethsaïda, Jésus asava mbeni koli so ayeke waziba me na nzobe lo sala ni yeke yeke. “Lo kamata maboko ti waziba so, Lo gue na lo na yanga ti kodoro; na tongana Lo ku soro na lê ti lo awe, na Lo zia maboko ti Lo na ndo lo, Lo hunda zo ni, Mo bâ mbeni ye? Lo yä lê ti lo, lo tene, Mbi bâ azo; mbi bâ ala tongana keke so ayeke tambela. Jésus azia maboko ti Lo na lê ti lo mbeni; na lo bâ ndo nzoni, lê ti lo akiri aga nzoni, na lo bâ ye kue nzoni.” (Marc 8:23-25) A lingbi ti tene so Jésus asava lê ti koli so yeke yeke ti tene koli ni alingbi ti leke bango ndo ti lo nzoni na yâ sungo ti lâ. E lingbi ti bi bê na ngia ti koli so tongana lo wara lege ti bâ ndo.
11 Ye oko, ngia ti ala so a mû maboko na ala yeke yeke ti sigigi na yâ bingo na lege ti yingo ti lï na yâ lumière ti tâ tënë ahon na lege mingi ngia so koli so awara. Tongana e bi bê na ngia ti ala, peut-être e yeke hunda tele ti e ngbanga ti nyen a yeke azo mingi pëpe si a sala nzala ti ga na lumière. Jésus afa nda ni: “So ayeke ngbanga ni: Lumière aga na sese so, na azo aye bingo ahon Lumière, teti kusala ti ala ayeke sioni. Teti zo so asala sioni ake Lumière, lo si na Lumière pëpe, wala fade Lumière afa kusala ti lo na gigi.” (Jean 3:19, 20) Biani, a nzere na azo mingi ti sala ‘kusala so ayeke sioni,’ tongana pitan, salango ngangu, mvene, mungo ye na lege ti handa, na nzi; na bingo ti Satan na lege ti yingo ayeke mbeni ndo so alingbi kue teti ala ti sala ye so bê ti ala aye.
Guengo na Li Ni na yâ Lumière
12 Teti e wara lege ti hinga lumière, agbiango ye wa e bâ na yâ e mveni? Ngoi na ngoi, a yeke nzoni ti bâ ndo na peko na ti dabe e nga ti gi nda ti alege so e gue na li ni na lege ti yingo. Asioni salango ye wa e zia lege ni? Akpale wa na yâ fini ti e, e wara lege ti leke ni? Tongana nyen aye so e leke ti sala teti kekereke agbian? Na lege ti ngangu ti Jéhovah, nga na mungo maboko ti yingo ti nzoni-kue ti lo, e lingbi ti ngbâ lakue ti gbian aye na yâ salango ye ti e nga na bingo bê ti e so ayeke fa ande so e yeda na lumière. (aEphésien 4:23, 24) Paul afa ni tongaso: “I yeke bingo giriri, me fadeso i yeke lumière na yâ Seigneur. I tambela tongana amolenge ti lumière, teti lengo ti lumière ni ayeke na yâ ye kue ti nzoni, ti mbilimbili, na ti tâ tënë.” (aÉphésien 5:8, 9, NW) Ti zia si lumière ti Jéhovah afa lege na e amû na e mbeni beku nga na mbeni nda ti ye na yâ fini, nga a sala si fini ti ala so angoro e aga nzoni ahon. Na ndo ni, so tâ ngia si mara ti agbiango ye so aga na ni na bê ti Jéhovah!—aProverbe 27:11.
13 E yeke fa bê ti kiri singila ti e teti fini so e wara so amû ngia mingi ahon, na fango na gigi lumière ti Jéhovah, na kangbingo ye so e manda na yâ Bible na azo ti sewa ti e, akamarade ti e, na avoizin ti e. (Matthieu 5:12-16; 24:14) Ti ala so ake ti mä tënë ni, fango tënë ti e na dutingo ti e ti Chrétien na lege ni aga mbeni fä so azingo salango ye ti ala. Paul afa nda ni: “I tara ye si i lingbi hinga ye so ayeke nzoni na lê ti Seigneur. I sala beoko pëpe na kusala ti bingo so alë pëpe, me a yeke nzoni ahon, i fa sioni ti ala na gigi.” (aEphésien 5:10, 11) Mungo maboko na ambeni zo ti ke bingo na ti soro lumière ahunda kpengba-be na mbage ti e. Ye ti kota ahon ayeke so a hunda be-ti-ndoye na gingo bê teti ambeni zo, nga na mbeni tâ nzala so a londo na bê, ti kangbi lumière ti tâ tënë na ala teti nzoni ti ala ti lakue lakue.—Matthieu 28:19, 20.
Sala Hange na Alumière ti Wataka!
14 Ti ala so ayeke na lê ti ngu na angoi so ndo avuko, lumière kue anzere na lê ti ala. Na yâ angoi so ahon, a yeke sala wâ na ndo ahoto ti tênë na yanga ti ngu ti Angleterre ti fa na ndo wa mbeni mangboko alingbi ti wara ndo ti bata tele tongana kota pupu aya. Azo ti yâ ti mangboko ni ayeke na ngia ti zia alumière so ti fa lege na ala juska ti si na nzoni ndo. Ye oko, ambeni wâ ni ayeke atâ wâ ti mû maboko pëpe. A hon ti fa na ala mbeni nzoni ndo ti luti dä, awâ so ahanda amangboko mingi, a sala si ala kpo tele ti ala na akota tênë ti yanga ti ngu ni, na azo aga anzi akungba ti ala. Na yâ sese ti handa so e yeke dä, a lingbi e sala hange si alumière ti wataka, so alingbi ti sala si e buba na lege ti yingo, agboto e pëpe. A tene na e so “Satan mveni agbian tele ti lo si azo abâ lo tongana ange ti lumière.” Legeoko nga, awakua ti lo, so na popo ti ala a yeke wara a-apostat, ayeke “sala kusala na lege ti handa,” na ala “gbian tele ti ala nga si azo abâ ala tongana azo so asala kusala ti mbilimbili.” Tongana e yeda na atënë ti wataka ti amara ti azo tongaso, ziango bê so e yeke na ni na yâ tâ tënë ti Tënë ti Jéhovah, Bible, alingbi ti woko, na mabe ti e alingbi ti kui.—2 aCorinthien 11:13-15; 1 Timothée 1:19.
15 Wasungo psaume asû na mbeti: “Tënë ti mo ayeke lampe teti gere ti mbi, na lumière teti lege ti mbi.” (Psaume 119:105, NW) Biani, Babâ ti e ti nzobe, Jéhovah, “lo so bê ti lo aye si mara ti azo nde nde kue alingbi sö kuâ na awara tâ hingango ye ti tâ tënë” asu lumière polele na ndo ‘lege so akono pëpe so ague na fini.’ (Matthieu 7:14; 1 Timothée 2:4) Batango akpengba-ndia ti Bible ayeke sala si e gue nde pëpe na kete lege so, na e mû pëpe alege ti bingo. Paul asû na mbeti: “Ambeti kue alondo na yanga ti Nzapa, na a yeke nzoni ti fa nda ti ye, ti zingo na azo, ti leke ye na lege ni, na ti mû wango-tene na azo na yâ ye so ayeke na lege ni.” (2 Timothée 3:16, NW) Tongana e yeke maï na lege ti yingo, Tënë ti Nzapa ayeke fa ye na e. Na lege ti lumière ti Tënë ti Nzapa, e lingbi ti zingo na e mveni wala, tongana bezoin ayeke dä, ti zia si aberger ti nzobe azingo na e na yâ kongregation. Legeoko nga, e lingbi ti leke ye na lege ni, nga na tâ be-ti-molenge ti yeda na sengo ndo so a mû na yâ mbilimbili ti bata gere ti e na ndo lege so ague na fini.
Tambela na yâ Lumière na Bê ti Kiri Singila
16 Tongana nyen e lingbi ti fa yekiango ndo ti e teti pendere lumière so Jéhovah amû? Jean chapitre 9 atene na e so tongana Jésus asava lani mbeni koli so a dü lo waziba, bê ti koli ni apusu lo ti fa na gigi bê ti kiri singila ti lo. Na lege wa? Lo mä na bê na Jésus tongana Molenge ti Nzapa, na lo sala tënë ti lo tongana “mbeni prophète.” Na ndo ni, na bê so akpengba, lo sala tënë polele ti ke ala so atara ti kiri na ngele ti miracle ti Jésus na peko. (Jean 9:17, 30-34) Bazengele Pierre asala tënë ti ala so a sa yingo na ndo ti ala ti kongregation ti aChrétien tongana “azo so a leke ala ti duti mbeni ye so a bata nde.” Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so ala yeke na oko bibe ti kiringo singila so koli so a dü lo waziba na so a sava lo ayeke lani na ni. Ala fa yekiango ndo teti Jéhovah, Lo so afa nzobe na mbage ti ala, na ‘fango anzoye ti lo so ahiri ala ti sigigi na yâ bingo ti lï na yâ lumière ti lo so ayeke ye ti dongo bê.’ (1 Pierre 2:9, NW; aColossien 1:13) Ala so ayeke na beku ti duti na fini na sese ayeke nga na mara ti oko bibe ti kiringo singila so, na ala mû maboko na aita ti ala so a sa yingo na ndo ti ala na fango na gbele azo “anzoye” ti Jéhovah. So tâ matabisi ti ngele si Nzapa amû na azo so ayeke mbilimbili-kue pëpe!
17 Dutingo na tâ yekiango ndo so alondo na bê teti lumière ti tâ tënë ayeke kota ye mingi. Dabe mo so a dü zo oko pëpe na popo ti e na mbeni hingango ndo ti tâ tënë. Ambeni zo amanda tâ tënë ni na ngoi so ala ga akota zo, na ala bâ fade fade so lumière ayeke nzoni ahon bingo. Ambeni zo nde awara kota matabisi ti wara fango lege so alondo na ababâ na mama so akpe mbito ti Nzapa. Tongana a yeke tongaso, a lingbi peut-être ti duti ngangu pëpe ti bâ lumière tongana ye senge. Mbeni wali Témoin so babâ na mama ti lo asala na Jéhovah kozoni si a dü lo ayeda so a hunda lani na lo ngoi nga na ngangu mingi ti gbu nda ti tâ tënë kue so a fa na lo na ngoi so lo de molenge, na ti bâ nene ni. (2 Timothée 3:15) Atâa e yeke pendere wala mbakoro, e kue e yeke na bezoin ti lë mbeni tâ yekiango ndo teti tâ tënë so Jéhovah afa.
18 A fa na maseka-koli Timothée “ambeti ti nzoni-kue” a to nda ni na ngoi so lo de lani gi kete molenge, me a yeke gi na tarango tele ti lo mveni na yâ kusala ti lo ti fango tënë si lo ga lani mbeni Chrétien biazo. (2 Timothée 3:15) Na lege so, lo lingbi biani ti mû maboko na bazengele Paul so awa lo tongaso: “Mo gi lege ngangu ti mû tele ti mo na Nzapa tongana zo so alingbi na lê ti Lo, zo so ahinga kusala ni si kamela asala lo pëpe, zo so afa nda ti tene-biani na lege ni.” Zia e kue, legeoko na Timothée, e kpe ti sala ye kue so alingbi ti bi kamela na lê ti e, wala so alingbi ti sala si Jéhovah abâ e na kamela!—2 Timothée 2:15.
19 E yeke na anda ti tënë mingi ti gonda Jéhovah so amû na e lumière ti tâ tënë ti lo. Legeoko na Gbia David, e tene: “O L’Eternel [“Jéhovah,” NW], Mo yeke Lampe ti mbi. L’Eternel asala si lumière asu na bingo ti mbi.” (2 Samuel 22:29) Ye oko, e ye ti fa pëpe so e hinga ye kue awe, teti ye so alingbi ti sala si e kiri e tï na yâ bingo so a zi e na yâ ni awe. Tongaso, fade article ti peko ayeke mû ande maboko na e ti bâ ngele so e yeke mû na Bible na yâ fini ti e.
Ye Nyen Mo Manda?
• Tongana nyen Jéhovah ayeke mû lumière na lege ti yingo?
• Kpale wa bingo na lege ti yingo so angoro e azia na gbele e?
• Akpale wa a lingbi e kpe?
• Tongana nyen e lingbi ti fa bê ti kiri singila ti e teti lumière ti tâ tënë?
[Ahundango Tene ti Manda na Ye]
1. Na lege wa lumière ague oko na fini?
2. Tongana ti so Paul afa, lumière ague oko na ye wa?
3. Lumière wa Jéhovah ayeke mû na lege ti Bible?
4. Na lege wa Jésus ayeke “lumière ti sese”?
5. Kungba wa a mû na adisciple ti Jésus na peko ti kuâ ti lo?
6. Kpengba tâ tënë wa na ndo lumière na bingo e wara na 1 Jean 1:5?
7. Zo wa ayeke na gunda ti bingo ti yingo ti sese so, na ngangu wa lo yeke sala?
8. Na yâ alege wa ala so ayeke na yâ ti bingo ti yingo afa so ala gue kirikiri?
9. Fa na lege wa tâ kamba ayeke dä na popo ti bingo na lege ti mitele na bingo na lege ti yingo.
10, 11. (a) Tongana nyen Jésus afa lani bingo bê ti lo teti mbeni koli so lo sava lê ti lo? (b) Ngbanga ti nyen azo mingi asoro lumière pëpe?
12. Na yâ alege wa e wara ye ti nzoni na gango na yâ lumière?
13. Tongana nyen e lingbi ti fa bê ti kiri singila ti e teti lumière ti Jéhovah, na ye nyen a hunda ti sala tongaso?
14. Na ndo tënë ti lumière, a lingbi e bi bê na gbotongo mê wa?
15. Ye nyen ayeke mû ande maboko na e ti ngbâ ti tambela na ndo lege so ague na fini?
16. Tongana nyen e lingbi ti fa yekiango ndo teti pendere lumière so Jéhovah amû?
17, 18. (a) Kungba wa zo oko oko ayeke na ni? (b) A lingbi na tapande ti Timothée, ye nyen a wa Chrétien oko oko ti kpe?
19. (a) Legeoko na David, ye nyen e kue e yeke na anda ti tënë ti tene? (b) Ye nyen e yeke bâ na yâ article ti peko?
[Foto na lembeti 8]
Jéhovah ayeke lingu ti lumière ti mitele nga na ti yingo
[Foto na lembeti 10]
Legeoko tongana ti so lani Jésus asava yeke yeke mbeni koli so ayeke waziba, legeoko nga lo mû maboko na e ti sigigi yeke yeke na yâ bingo ti yingo
[Foto na lembeti 11]
Ziango alumière ti wataka ti Satan ti handa e ayeke sala si e buba na lege ti yingo