Anzoni voizin amû maboko
“Zo so ayeke ndulu na mo ayeke nzoni ahon ita ti mo so ayeke yongoro.”—aProverbe 27:10.
MBENI lâ, mbeni wandara ti kozo siècle ti ngoi ti e ahunda Jésus: “Zo so ayeke ndulu na mbi ayeke zo nyen?” Jésus afa na lo, pëpe zo wa si ayeke ndulu na lo, me ye wa asala si mbeni zo aduti tâ voizin wala zo so ayeke ndulu na lo. Peut-être mo hinga tapande ti Jésus so nzoni. Azo mingi ahinga ni tongana toli ti nzoni zo ti Samarie, na a wara ni na yâ Évangile ti Luc. Bâ tongana nyen Jésus atene mbaï ni:
“Mbeni zo alondo na Jérusalem ti zu na Jéricho, na lo tï na tïtî awanzi; ala kamata bongo ti lo kue, ala pika lo, ala zia lo, na ala gue; na lo ga ndulu ti kui. Mbeni sacrificateur ahon na lege so; na tongana lo bâ zo so, lo hon na mbeni mbage ti lege. Na mbeni zo ti mara ti Lévi aga nga, na tongana lo si na ndo ni so na lo bâ lo, lo hon na mbeni mbage ti lege. Me mbeni zo ti Samarie ayeke tambela na lege so, na lo si na ndo ti zo so. Tongana lo bâ zo ni, lo sala be-nzoni na lo. Lo gue na tele ti lo, lo leke kä ti lo, na lo sa mafuta na vin na lê ti kä ni; lo zia lo na ndo lele ti lo, lo gue na lo na da ti lango, na lo bata lo kâ. Ndani lango oko, lo mû denier use na mveni ti da ni, lo tene na lo, Mo bata lo, na tongana mo futa nginza ahon so, fade mbi mû nginza ni na mo tongana mbi kiri. Bê ti mo atene zo nyen na popo ti ala ota so asala tongana zo so ayeke ndulu na zo ni so atï na tïtî awanzi?”—Luc 10:29-36.
Biani, wandara ni agbu nda ti toli ni nzoni. Hio, lo fa mbilimbili zo so ayeke lani ndulu na koli so awara kä, lo tene: “Lo so asala be-nzoni na lo.” Na pekoni, Jésus atene na lo: “Mo gue mo sala legeoko.” (Luc 10:37). Tapande so afa na ngangu zo so ayeke biani ndulu na mba ti lo! Toli ti Jésus alingbi même ti pusu e ti hunda tele ti e: ‘Mbi yeke mara ti voizin wa? Mbi yeke zia si mara ti mbi wala kodoro ti mbi afa na mbi zo so ayeke voizin ti mbi? Mara ti aye tongaso asala si mbi yeke mû maboko wala pëpe na mbeni zo so mbi bâ lo yeke na yâ ti kpale? Mbi yeke sala ngangu ti mbi kue ti duti nzoni voizin?’
A komanse na ndo wa?
Tongana e bâ so a lingbi e maï na yâ ye so, a lingbi e to nda ni na bibe ti e. Ye so a lingbi e bi bê ti e dä mingi ayeke ti duti nzoni voizin. A lingbi ti sala nga si e duti na anzoni voizin. A sala ndulu na ngu saki use awe, na yâ Fango ye ti lo na ndo Hoto, Jésus agboto lê na ndo nene ti kpengba-ndia so ti songo na popo ti azo. Lo tene: “Tongaso ye kue so i ye azo asala na i, i sala na ala tongaso nga”. (Matthieu 7:12). Tongana mo ne amba ti mo, mo yekia ala, na mo sala ye na ala na nzobe, a yeke pusu ala nga kue ti sala ye tongaso na mbage ti mo.
Na yâ article “Yengo azo so ayeke ndulu na mo,” (Angl.), so asigigi na yâ mbeti-sango The Nation Since 1865, wagosinga na wasungo-mbeti Lise Funderburg afa ambeni kete kete ye so zo alingbi ti sala ti maï nzoni songo na avoizin ti lo. Lo sû na mbeti: “Mbi ye . . . si azo afa na gigi songo so ayeke na popo ti ala na salango gbâ ti akete kete ye ti nzobe na avoizin ti ala, tongana . . . bango ndo na ndo ti amolenge, vongo ambeni ye na gala teti mbeni zo. Mbi ye si songo so aduti na yâ ti sese so yengo tele ayeke dä pëpe, na yâ avaka so mbito na kengo ndia awu dä.” Na pekoni lo tene: “A lingbi mo komanse na mbeni ndo. A lingbi ti duti zo so ayeke na tele ti da ti mo.”
Mbeti-sango Canadian Geographic afa nga mbeni ye so alingbi ti mû maboko na avoizin ti maï mbeni nzoni bibe na popo ti ala. Wasungo-mbeti Marni Jackson atene: “Mingi ni avoizin, legeoko tongana asewa, ayeke azo so mo yeke soro ala pëpe. Asongo so ahunda ti tene zo asala ye na ndara, na nzobe nga lo yeda na ambeni salango ye ti avoizin ti lo so ayeke nde na ti lo.”
Azo so amû ye na bê kue ayeke anzoni voizin
Ti tâ tënë ni, mingi ti e alingbi ti bâ so a yeke ngangu ti pusu ndulu na azo ti tele ti da ti e. E lingbi ti bâ so a yeke nzoni e kpe ala na e duti gi e oko. Me, Bible atene so “ngia ayeke na zo so amû ye, ahon ngia ti lo so akamata ye.” (Kusala 20:35). Tongaso, nzoni voizin ayeke sala ngangu ti hinga azo so ayeke na tele ti da ti lo. Atâa so lo ye peut-être pëpe ti lë kota songo na ala, ngoi na ngoi lo yeke sala kue ti sala lisoro kete na ala. Lo yeke to nda ni peut-être na balango ala na maboko wala na hengo ngia na ala.
Tongana ti so a fa kozoni awe, a yeke “gbâ ti akete akete ye ti nzobe” so avoizin asala na popo ti mba, si akpengba na abata biani nzoni songo na popo ti ala. Tongaso, a yeke nzoni mo gi ti sala akete tënë wala akusala ti nzobe na voizin ti mo, teti mingi ni a yeke maï bibe ti salango kusala maboko na maboko nga na ti yekiango tele. Nga, na salango tongaso, e yeke sala ye alingbi na gbotongo mê so Bible amû: “Mo gbanzi nzoye pëpe na lo so alingbi na ni, tongana ye ni ayeke na tïtî mo ti sala na ni.”—aProverbe 3:27; Jacques 2:14-17.
Azo so akiri singila ayeke anzoni voizin
Tongana azo kue ayeke mû merci ndali ti maboko wala ambeni ye so ala wara, ka a yeke duti tâ nzoni ye mingi. Me, mawa ni ayeke so, a yeke lakue tongaso pëpe. Mingi ti azo atene nga merci pëpe tongana ala wara mungo maboko nga na ambeni ye so a mû na ala na nzobe. Ye so asala si zo so amû ye ni na bê ti lo kue alingbi ti tene, ‘So tanga ni ti tene mbi sala mara ti ye so la!’ Na mbeni ngoi, ye kue so mo sala ti duti nzoni na lê ti avoizin ti mo (tongana ti bala ala na ngia), ala lingbi ti yengi gi li ti ala ti fa so ala yeda na ni.
Ye oko, mingi ni, zo ni so mo mû na lo ye ayeke nga sioni pëpe, atâa so na lê ti mo, lo yeke tongaso. E hinga pëpe, peut-être ndo so lo kono dä asala si lo sala kamene kete wala yanga ti lo ane, mo bâ mo tene lo yeke sioni zo. Na mbeni mbage nde, na yâ sese so azo ni amû merci pëpe, ambeni zo alingbi ti bâ salango ye ti mo na nzobe so na lege ni pëpe, wala ala lingbi ti tene so a yeke senge pëpe si mo sala ye tongaso. Peut-être a lingbi mo fa na ala so mo gi ye na mbage ti ala pëpe. Ni la, ti lë nzoni songo na ala alingbi ti hunda ngoi nga bê so anze pëpe. Me, avoizin so amanda ti mû ye na bê kue nga ti kiri singila ayeke sala si vaka ni aduti na siriri nga na ngia.
Tongana akpale asi
Nzoni voizin ayeke mû maboko mingi, mbilimbili tongana akota kpale asi. Na ngoi ti akpale, a yeke bâ tâ bibe ti dutingo anzoni voizin. Atondo ayeke mingi so asala tënë ti aye so avoizin asala na bê kue na mara ti angoi tongaso. A bâ so tongana mbeni sioni ye asi na azo ti vaka ni kue, ala yeke ndulu ti sala kusala maboko na maboko teti nzoni ti mba. Même ala so bibe ti ala ayeke biani nde ayeke sala mingi ni kua na tele ti mba.
Na tapande, mbeti-sango, The New York Times, atene so tongana sese ayengi ngangu na Turquie na ngu 1999, azo so kpu na kpu ayeke awato amû maboko na popo ti mba. Wasungo-mbeti ti Grèce, Anna Stergiou, asû atënë so na yâ mbeni mbeti-sango ti Athènes: “Ngbele ye giriri, a fa na e ti ke aTurque. Me tongana e bâ kota vundu ti ala, a mû ngia na e oko pëpe. Bê ti e aso, e toto na ngule na bango akuâ ti abebe, mo bâ mo tene ngbele kengo tele so agirisa kue.” Tongana akota zo amû yanga ti hunzi akusala ti songo azo, abungbi ti aGrec so aga ti sö azo ake ti ala ti zia lege ti gingo azo so peut-être ade na fini.
Bingo tele na yâ kusala ti songo zo na peko ti angangu ye so asi ayeke biani mbeni pendere kusala ti mungo maboko na avoizin so a gonda ni mingi. Me, atâa so kue, ti sö fini ti mbeni voizin na gbotongo mê ti lo kozoni si mbeni ye ti ngangu asi, alingbi ti duti mbeni kusala ti voizin so ayeke tâ nzoni mingi. Ye oko, mawa ni ayeke so, na lege ti ye so mbaï afa, mingi ni, avoizin ayeke mä pëpe gbotongo mê so a mû na ala ndali ti mbeni ye ti ngangu so ayeke ga. Senge pëpe, teti na ngoi ni so a sala tënë ni na ala, ye ni ade asi pëpe. Fani mingi, azo ayeke dë kite na azo so ayeke mû mbeni gbotongo mê. A hunda mingi bê so azia pëpe nga na gbanzingo ye na tele na mbage ti ala so ayeke sala ngangu kue ti mû maboko na azo so abi bê oko pëpe na kpale so ala yeke na yâ ni.
Kusala ti voizin so ayeke kota ahon kue
Laso, mbeni ye so ayeke kota ahon aye ti ngangu ti ndagigi ayeke hara azo. A yeke kusala so a sala tënë ni kozo awe ti Nzapa ti Ngangu Ahon Kue. Kusala so ayeke lungula ande akengo ndia, sioni, nga na akpale so ala ga na ni (Apocalypse 16:16; 21:3, 4). Kpengba ye so ayeke si biani! A-Témoin ti Jéhovah aye ti kangbi na azo mingi mingi hingango ye so ayeke mû lege na ala ti sö kuâ na yâ ye so ayeke yengi ande sese kue. A yeke ndali ni si ala mû tele ti ala lakue na yâ kusala ti fango tënë ti ala so azo mingi ahinga ni na ndo sese mobimba (Matthieu 24:14). Ala sala ni na bê kue, teti so ala ye Nzapa nga na azo so ayeke ndulu na ala.
Tongaso, zia si asioni bibe wala ngonzo akanga lege na mo pëpe ti mä aTémoin tongana ala ga na da ti mo wala ala ga ndulu na mo na mbeni ndo nde. Ala yeke gi lege ti duti anzoni voizin. Tongaso, ke pëpe tongana ala hunda mo ti manda Bible na ala. Manda tongana nyen Tënë ti Nzapa afa na e so mbeni pendere kekereke ayeke ku e, so na yâ ni avoizin ayeke duti na nzoni songo na popo ti ala. Fade na ngoi ni kâ, tënë ti kangbi ndali ti mara, ti lege ti vorongo, wala ti duti ti zo ayeke buba pëpe pendere songo so mingi ti e aye biani ti lë.
[Afoto na lembeti 6, 7]
A yeke nzoni ti sala akusala ti nzobe na voizin ti mo
[Lingu ti foto]
Sese: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.