Anzoni voizin ni kue ayeke na ndo wa?
“Azo ti laso aye ti duti anzoni voizin pëpe.”—Benjamin Disraeli, mbeni mokonzi ti poroso ti siècle 19 ti Angleterre.
AMBAKORO ti Cuba ayeke na mbeni lege so ayeke nde ti maï nzoni duti: na yâ avaka, ala sigigi na akete bungbi ti avoizin wala ye so a hiri ni ‘bungbi ti a-âta ti sewa’. Mbeni tondo ti ngu 1997 atene so na popo ti ambakoro 5 na Cuba, oko ayeke na yâ mara ti abungbi tongaso. Na yâ ni, ala yeke wara akamarade, awango so adë bê, nga na mungo maboko ti duti na fini so ayeke na nzoni seni. Mbeti-sango World-Health atene: “Na ngoi kue so awanganga ti vaka ni ayeke na bezoin ti mungo maboko teti kapa ti surungo ndo ti maboko ti azo, a yeke na yâ bungbi ti a-âta ti sewa so si ala lingbi ti wara azo so aye ti mû maboko na ala.”
Me, mawa ni ayeke so, na ambage mingi ti sese, mo yeke wara pëpe mara ti abungbi so ayeke mû maboko na popo ti mba na yâ ti avaka. Bâ gi tapande ti sioni ye so asi na Wolfgang Dircks, so alango na yâ mbeni da ti étage na Poto. A ninga awe, mbeti-sango The Canberra Times atene atâa asewa 17 ayeke na yâ oko da ti étage so Wolfgang alango dä, na ala hinga so a ninga mingi ala bâ lo pëpe, “zo oko apensé pëpe ti gue ti pika yanga-da ti lo ni.” Me tongana, na nda ni, wa ti da ni alï dä, “lo wara gi abio ti zo so aduti na devant ti televizion.” Mbeni mbeti, so aprogramme ti televizion ayeke na yâ ni, ti lango 5 ti décembre 1993 ayeke na ndo gere ti kuâ ni. A sala angu oku awe so Wolfgang akui. Ye so afa biani so azo andoye na abi bê mbeni pëpe na avoizin ti ala! A yeke ye ti dongo bê pëpe tongana mbeni wasungo-mbeti atene na yâ The New York Times Magazine so azo ti vaka ti lo, tongana ti ambeni vaka mingi, aga “mbeni bungbi ti azo so ahinga tele oko pëpe”. A yeke tongaso nga na yâ vaka ti mo?
Tâ tënë, azo na yâ ambeni kete kodoro angbâ ti lë anzoni songo na popo ti avoizin, nga ambeni bungbi ti azo na akota gbata ayeke sala ngangu ti fa nzobe mingi na avoizin ti ala. Me atâa so kue, azo mingi so alango na yâ ti akota gbata abâ so, na yâ vaka ti ala mveni, ala yeke gi ala oko na zo ti bata ala ayeke pëpe. Vundu asala ala teti ala hinga pëpe azo so ayeke na tele ti da ti ala. Tongana nyen?
Ala hinga pëpe avoizin ti ala
Biani, mingi ti e ayeke na azo so alango na tele ti da ti e. Gbâ ti aye afa so avoizin ti e ayeke dä, tongana aguru so alondo na ndo ti tongo kobe, toto ti radio, dengo kongo ti amolenge, yanga-da so angbâ na zingo ni, nga toto ti dengo keke ti wâ. Me, nzoni duti na popo ti avoizin agirisa kue tongana azo ni ahinga pëpe avoizin ti ala, wala teti so ala yeke na aye mingi ti sala, ala gi nga ti hinga tele pëpe. Azo alingbi ti bâ so a yeke ngbanga ti ala pëpe ti yôro yanga na yâ dutingo ti avoizin ti ala wala ala yeke na kungba na mbage ti ala oko pëpe. Mbeti-sango ti Australie Herald Sun atene: “Mingi ni, azo ti vaka oko ayeke gi ti hinga tele pëpe, na tongaso mbeni ye ti tene a pusu ala ti duti na anzoni salango ye na mbage ti avoizin ti ala ayeke pëpe. Tongaso, azo ayeke ndulu mingi ti ke wala ti bi bê pëpe na azo so anzere na lê ti ala pëpe.”
Tënë so ayeke ye ti dongo bê pëpe. Na yâ sese so azo ayeke “azo ti ndoye tele ti ala mveni,” avaka ayeke ko aye so aga na peko ti mara dutingo ti azo tongaso, so abi bê gi na aye ti ala mveni (2 Timothée 3:2). A sala si azo mingi aduti gi ala oko nga nde na avoizin ti ala. Dutingo nde na avoizin ti ala asala si azo ayeke na tënë ti kite na ndo amba ti ala, mbilimbili tongana ye ti ngangu nga na kengo ndia agi lakue ti sala sioni na yâ vaka ni. Na mbage, tënë ti kite asala si nzobe ti azo agirisa hio.
Atâa dutingo ti azo na yâ vaka ti mo ayeke tongana nyen, mo yeke yeda biani so anzoni voizin ayeke mû maboko mingi na yâ vaka ni. Tongana azo asala ngangu ti wara mbeni ye oko, ala yeke wara aye ti nzoni mingi. Anzoni voizin alingbi nga ti duti mbeni deba nzoni. Fade article ti peko ayeke fa tongana nyen a yeke tongaso.