Christ asala tënë na akongregation
“Lo so agbu atongoro mbasambala na maboko ti Lo ti koti, . . . Lo tene ye so”.—APOCALYPSE 2:1.
JÉSUS CHRIST, Molenge ti Jéhovah ngengele oko, ayeke Mokonzi ti kongregation ti aChrétien. Ti bata kongregation ti adisciple ti lo so a sa yingo na ndo ti ala si ye ti sioni oko aduti dä pëpe, Christ asala kusala na ngangu ti lo ti komande ti gonda adisciple so, me nga ti zingo na ala (aEphésien 5:21-27). A yeke wara atapande tongaso na yâ mbeti ti Apocalypse chapitre use na ota; na ndo so, e bâ Jésus na mungo atokua na ngangu me nga na ndoye, na akongregation mbasambala ti Asie Mineure.
2 Kozoni si lo mä tënë so Jésus atene na akongregation mbasambala, bazengele Jean abâ na suma aye so ayeke si na “lâ ti Seigneur”. (Apocalypse 1:10). “Lâ” ni so ato nda ni na ngoi so a zia na sese Royaume ti Messie na ngu 1914. Ni la, tënë ti Christ na akongregation so ayeke tâ kota ye mingi teti e na lâ ti nda ni so. Tënë so lo mû ti kpengba na e, nga awango ti lo ayeke mû maboko na e ti hon ndo ti akpale ti angoi ti ngangu so.—2 Timothée 3:1-5.
3 Jean abâ Jésus Christ na yâ gloire ti lo; lo ‘gbu atongoro mbasambala na maboko ti Lo ti koti’ na lo ‘tambela na popo ti afotoforo mbasambala ti lor’, so ayeke fä ti akongregation. “Atongoro” ni ayeke “a-ange ti [akongregation] mbasambala”. (Apocalypse 1:20; 2:1). Ngoi na ngoi, a yeke sala tënë ti atongoro tongana fä ti a-ange; ye oko, fade Christ alingbi biani pëpe ti sala kusala na mbeni zo ti sû mbeti na ti tokua ni na acréature ti yingo so. Tongaso, a yeke tâ na lege ni ti tene so “atongoro” so aduti fä ti asurveillant so a sa yingo na ndo ti ala, wala abungbi ti a-ancien so a sa yingo na ndo ti ala. Tongana a hiri ala “a-ange”, a ye ti sala tënë ti kusala ti ala tongana awatokua. Teti so bungbi ti Nzapa amaï fadeso awe, ‘wabatango ye be-ta-zo’ asoro nga ambeni koli biazo na popo ti “ambeni ngasangbaga” si ala ga asurveillant.—Luc 12:42-44; Jean 10:16.
4 “Atongoro” ni ayeke na yâ maboko ti Jésus ti koti, so ti tene na gbe ti ngangu ti lo, na a yeke lo si ayeke sala be-nzoni na ala na ayeke bata ala. Ndani la si ala yeke kiri tënë na lo na ye so ala yeke sala. Tongana a-ancien ti fadeso asala ye alingbi na atënë ti Jésus na akongregation mbasambala so oko na oko, ala yeke bâ tongana nyen ala lingbi ti leke akpale so akpa ti akongregation so. Ti tâ tënë ni, a hunda na aChrétien kue ti mä Molenge ti Nzapa (Marc 9:7). Tongaso, ye nyen e lingbi ti manda tongana e dengi mê na ye so Christ ayeke tene na akongregation?
Tënë ti Christ na ange ti Ephèse
5 Jésus agonda kongregation ti Ephèse me lo zingo nga na lo (diko Apocalypse 2:1-7). Ngbongboro temple ti nzapa-wali Artémis (Diane) ayeke lani na yâ gbata so; gbata ni ayeke na yanga ti ngu na mbage ti do ti Asie Mineure; a yeke na mosoro mingi, nga dengo buze na tënë ti vorongo amaï dä ngangu. Atâa so a wara mingi na Ephèse salango ye ti pitan, vorongo ti wataka, nga salango ye ti magie, Nzapa ahiri deba nzoni na ndo kusala ti bazengele Paul nga na ambeni zo nde na yâ gbata so.—Kusala, chapitre 19.
6 Christ agonda lani kongregation ti Ephèse, lo tene: “Mbi hinga ye so mo sala, na kusala ti mo ti ngangu, na bê ti mo so azia pëpe, na Mbi hinga mo lingbi sala beoko pëpe na azo ti sioni, na mo tara ala so adi iri ti ala mveni abazengele, na ala yeke abazengele pëpe, na mo bâ ala yeke awamvene”. Laso, a lingbi nga ti tene so akongregation ti atâ disciple ti Jésus asala anzo kusala, kusala ti ngangu, na ala yeke na bê so azia pëpe wala gbungo ngangu. Ala sala beoko pëpe na aita ti wataka so aye ti tene a bâ ala tongana abazengele (2 aCorinthien 11:13, 26). Legeoko na ala ti Ephèse, aChrétien be-ta-zo ti laso ‘alingbi pëpe ti sala beoko na azo ti sioni’. Ti bata dutingo mbilimbili-kue ti vorongo ti Jéhovah nga na ti bata kongregation, ala yeke yeda pëpe ti bungbi oko na a-apostat so ake ti gbian bê ti ala.—aGalate 2:4, 5; 2 Jean 8-11.
7 Ye oko, aChrétien ti Ephèse ayeke na mbeni kpale ti ngangu. Jésus atene: “Ye so Mbi ke ayeke so: mo zia kozo ndoye ti mo.” A lingbi azo ti kongregation ni asala si ndoye ti ala teti Jéhovah akiri na wâ ti lo ti kozo (Marc 12:28-30; aEphésien 2:4; 5:1, 2). E nga kue a lingbi e sala hange si e girisa pëpe kozo ndoye ti e teti Nzapa (3 Jean 3). Me tongana nzara ti warango amosoro ti sese so, tombango peko ti ngia wala aye tongaso ayeke gi ti hon ndo ti fini ti e, e lingbi ti sala tongana nyen? (1 Timothée 4:8; 6:9, 10). Tongana a yeke tongaso, a lingbi e sambela ngangu ti tene Jéhovah amû maboko na e ti lungula mara ti abibe tongaso, ti zia na place ni tâ ndoye so alï mingi teti Jéhovah nga bê ti kiri singila teti aye kue so lo na Molenge ti lo asala teti e.—1 Jean 4:10, 16.
8 Christ amû wango so na aChrétien ti Ephèse: “Mo dabe mo na ndo so mo yeke dä si mo tï, mo changé bê ti mo, mo sala kusala so mo sala kozoni”. Ka tongana ala sala tongaso pëpe? Jésus atene: “Wala fade Mbi ga, Mbi lungula fotoforo ti mo na ndo ti lo”. Tongana angasangbaga ni kue agirisa kozo ndoye ti ala, fade “fotoforo” ni, so ti tene kongregation ni, ayeke ngbâ na fini mbeni pëpe. Ni la, teti so e yeke aChrétien so ayeke na wâ, zia e sala kusala ngangu ti bata kongregation ni si a ngbâ ti za na lege ti yingo.—Matthieu 5:14-16.
9 A yeke ye ti nzoni mingi ti bâ so aChrétien ti Ephèse ‘ake tënë ti salango ye ti azo so amû peko ti Nicolas.’ (Buku ti Nzapa, Fini Mbuki, 1995). Nde na ye so a fa na yâ Apocalypse, e hinga tënë mbilimbili pëpe na ndo azo so amû peko ti Nicolas so; wala ala londo tongana nyen, afango ye ti ala ayeke so wa, asalango ye ti ala ayeke tongana nyen, e hinga ni mbilimbili pëpe. Me teti so Jésus ake ti tene zo amû peko ti mba ti lo, a lingbi e sala hange ti mû pëpe peko ti azo legeoko tongana ti so aChrétien ti Ephèse asala.—Matthieu 23:10.
10 Christ atene: “Lo so ayeke na mê ti mä, a lingbi lo mä ye so Yingo atene na [akongregation].” Tongana Jésus ade lani na sese, a yeke yingo ti Nzapa si ayeke pusu lo ti sala tënë (Esaïe 61:1; Luc 4:16-21). Ni la, a lingbi e mä ye so Nzapa ayeke tene laso na lege ti Jésus Christ na gbe ti yingo vulu. Na salango tënë na gbe ti fango lege ti yingo vulu, Jésus amû zendo so: “Zo so ahon na ngangu, fade Mbi mû na lo lege ti te lê ti keke so amû fini, so ayeke na Paradis ti Nzapa.” Ti ala so a sa yingo na ndo ti ala, na so abata tënë so yingo atene, salango tongaso ayeke mû lege na ala ti wara mara ti fini so alingbi futi ni oko pëpe na yâ “Paradis ti Nzapa” na yayu, so ti tene tâ ndo so Jéhovah aduti dä. “Azo mingi so asi singo”, so amä nga tënë so yingo ayeke tene, ayeke wara ande fini na yâ mbeni paradis na sese so na yâ ni fade ala yeke nyon “ngu so amû fini”, na fade ala yeke wara sava na lege ti “kugbe ti keke” so ayeke na tele ti ngu ni.—Apocalypse 7:9; 22:1, 2; Luc 23:43.
11 A-Chrétien ti Ephèse agirisa lani kozo ndoye ti ala; me ka tongana mara ti ye tongaso ayeke si na yâ mbeni kongregation laso, e yeke sala tongana nyen? Zia e oko oko kue e maï ndoye teti Jéhovah na fango na gigi aye so lo yeke sala na ndoye. E lingbi ti kiri singila teti ndoye so Nzapa afa na mungo Molenge ti lo so lo ye mingi tongana mbeni sandaga ti kota ngele (Jean 3:16; aRomain 5:8). Tongana lege ayeke dä, e lingbi ti sala tënë ti ndoye ti Nzapa na yâ akiringo tënë ti e na abungbi nga na yâ ambage ti programme ti bungbi so e yeke sala. E lingbi ti fa ndoye ti e mveni teti Jéhovah na mungo gonda na iri ti lo na yâ kusala ti e ti Chrétien (Psaume 145:10-13). Biani, atënë ti e nga na asalango ye ti e alingbi ti sala ye mingi ti sala si kozo ndoye ti mbeni kongregation akiri na wâ ti lo ti kozo wala akiri akpengba.
Tënë ti Christ na ange ti Smyrne
12 Kongregation ti Smyrne awara gondango ndo na mbage ti Christ, “Lo Ti Kozo Ni na Lo ti Nda Ni, Lo so akui awe na Lo kiri na fini” na londongo na popo ti akuâ (diko Apocalypse 2:8-11). Smyrne (so fadeso a ga Izmir, na Turquie) ayeke mbeni gbata so a leke ni na yanga ti ngu na mbage ti do ti Asie Mineure. Azo ti Grèce aleke lani gbata ni, me azo ti Lydie afuti ni na ngu 580 kozoni na ngoi ti e. Ala so amû mbata ti gbia ni na peko ti Alexandre ti Kota akiri aleke Smyrne na ndo mbeni fini ndo nde. Smyrne aga mbage ti mbeni kete kodoro ti Asie na gbe ti komandema ti Rome, na a ga mbeni ndo so dengo buze amaï dä ngangu na so a hinga ni teti apendere da so Letäa ni aleke. Temple ti Tibère César so ayeke na yâ ni asala si gbata ni aga kota ndo so ayeke voro togbia ti Rome dä. A hunda na ala so ayeke voro togbia ni ti zö gi mbeni kete yombo tongaso, na ti tene: “César ayeke Seigneur”. A-Chrétien alingbi pëpe ti sala tongaso ngbanga ti so, ti ala, “Jésus ayeke Seigneur”. Ni la a sala si ala wara lani aye ti vundu mingi.—aRomain 10:9.
13 Nde na aye ti vundu so ala wara, aChrétien ti Smyrne abâ pasi ti nzinga; peut-être a gbanzi lege na ala ti sala ambeni ye so andu nginza ngbanga ti so ala ye pëpe ti voro togbia ni. Mara ti aye ti ngangu tongaso alingbi nga ti si na awakua ti Jéhovah ti ngoi ti laso (Apocalypse 13:16, 17). Atâa so ala yeke na mosoro pëpe na lege ti mitele, ala so ayeke tongana aChrétien ti Smyrne ayeke na mosoro na lege ti yingo, na ye so ayeke biani kota ye mingi!—aProverbe 10:22; 3 Jean 2.
14 Mingi ti aJuif na Smyrne ayeke lani mbeni “synagogue ti Satan” ngbanga ti so ala bata afango ye so ague nde na Mbeti ti Nzapa, ala ke Molenge ti Nzapa, na ala zonga adisciple ti lo so a sa yingo na ndo ti ala (aRomain 2:28, 29). Me aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala alingbi ti wara tâ dengo bê biani na lege ti atënë so Christ atene na pekoni. Lo tene: “Zia mbito asala mo pëpe tënë ti pono so fade a si na mo; bâ, fade zabolo abi ambeni oko oko ti i na da ti kanga, si a lingbi tara i; na fade ye ti vundu asala i lâ bale-oko. Duti be-ta-zo juska na kui, na fade Mbi mû na mo couronne ti fini ti lakue lakue.”—Apocalypse 2:10.
15 Jésus asala mbito pëpe ti kui teti kota yanga-ti-komande ti Jéhovah (aPhilippien 2:5-8). Atâa so Satan ayeke sala bira fadeso na tanga ti ala so a sa yingo na ndo ti ala, ala sala pëpe mbito ti apasi so ayeke si na ndo ala kue legeoko: ye ti vundu, kanga, wala kuâ ti ngangu (Apocalypse 12:17). Fade ala yeke hon sese so na ngangu. Na ngoi ti angia ti awanguru ti apaïen, a yeke yü na ala so asö benda mbeni couronne so a sala ni na akugbe ti kongö so aninga ka ti hule pëpe; me ti ala so a sa yingo na ndo ti ala na so a zingo ala na popo ti akuâ, Christ amû zendo na ala so fade ala yeke wara “couronne ti fini” tongana azo so a lingbi futi ala pëpe na so ayeke duti na fini na yayu. So tâ kota matabisi biani!
16 Atâa beku ti e ayeke ti gue na yayu wala ti wara fini na sese, e yeke sala tongana nyen tongana e yeke na yâ mbeni kongregation so ayeke wara akpale tongana ti Smyrne ti giriri? Tongana a yeke tongaso, zia e mû maboko na aita ti e na yâ vorongo ti zia lê ti ala mingi na ndo tâ nda ti tënë so asala si Nzapa azia lege na azo ti sala ngangu na e, so ti tene ndali ti kota yanga-ti-komande ti lo. Témoin ti Jéhovah oko oko kue so angbâ be-ta-zo ayeke fa so Satan ayeke zo ti mvene, na lo yeke fa nga so même mbeni zo so a sala ngangu na lo ge na sese alingbi ti mû mbage ti Nzapa na yâ komandema ti lo ti Gbia ti ndagigi kue, na ti zia pëpe si mbeni ye nde ayengi lo (aProverbe 27:11). Zia e wa ambeni Chrétien ti luti na gbele ye ti ngangu, na biani ti wara lege lakue ti “sala na [Jéhovah] na mbito pëpe na lege ti be-vulu na mbilimbili na gbele Lo na lâ ti e kue”, même teti lakue lakue.—Luc 1:68, 69, 74, 75.
Tënë ti Christ na ange ti Pergame
17 Jésus agonda kongregation so ayeke na Pergame me lo zingo nga na lo (diko Apocalypse 2:12-17). Pergame ayeke lani na mbage ti banga ti Smyrne, na ayo na ni akilomètre 80; a yeke mbeni gbata so azo ni abi tele ti ala mingi na yâ lege ti vorongo ti apaïen. A tene so azo ti Chaldée ti salango magie (wala awagingo nda ti atongoro) akpe Babylone si aga na Pergame. Azo mingi mingi so ayeke na kobela ayeke kungbi ti ga na yâ temple so azo ahinga ni mingi ti Asclépios na Pergame; Asclépios ayeke nzapa ti wataka so abâ lege ti savango azo na ti mungo yorö. A yeke wara na Pergame mbeni temple so a leke ni teti vorongo ti César Auguste, na a hiri gbata ni “kota ndo so ayeke voro togbia dä na ngoi so kodoro-togbia ni ato nda ni.”—Encyclopædia Britannica, 1959, Mbage 17, lembeti 507.
18 Na Pergame, a yeke wara lani mbeni balaga so a mû ni na Zeus. Gbata ni ayeke nga lani mbeni ndo so Zabolo apusu azo ti voro amba ti ala zo tongana anzapa. Ni la, bê ti e adö pëpe tongana a tene so kongregation ni aduti na ndo so “trône ti Satan” ayeke dä! Tongana mbeni zo so amû mbage ti kota yanga-ti-komande ti Jéhovah ake ti voro togbia ni, ye so alingbi ti ga na kuâ na ndo lo. Sese angbâ lakue na gbe ti ngangu ti Zabolo, na laso a yeke voro abendere ti amara (1 Jean 5:19). Ti londo na kozo siècle ti si na laso, aChrétien be-ta-zo mingi awara kuâ ndali ti mabe ti ala, legeoko tongana lo so Christ ahiri lo “Antipas témoin ti Mbi, lo so ayeke be-ta-zo ti Mbi, lo so ala fâ lo na popo ti i”. Kite ayeke pëpe so Jéhovah Nzapa na Jésus Christ ayeke dabe ala na mara ti awakua be-ta-zo tongaso.—1 Jean 5:21.
19 Christ asala nga tënë na ndo “tënë ti Balaam”. Teti so lo yeke lani gi na kota nzara ti wara futa ti mosoro, Balaam prophète ti wataka atara ti hiri deba sioni na ndo Israël. Tongana Nzapa agbian deba sioni so lo ye fade ti mû si a ga deba nzoni, Balaam asala kusala na tele ti gbia ti Moab Balak ti handa azo ti Israël mingi ti tï na yâ vorongo yanda nga na pitan. A hunda nga na a-ancien so ayeke aChrétien ti luti ngangu teti mbilimbili tongana Phinéas, so alondo ti lungula aye ti peko ti kusala ti Balaam (Nombre 22:1–25:15; 2 Pierre 2:15, 16; Jude 11). Biani, a lingbi aChrétien kue akpe vorongo yanda na asala hange si salango ye ti pitan alï pëpe na yâ kongregation.—Jude 3, 4.
20 Kongregation ti Pergame ayeke na yâ kota kpale ngbanga ti so lo bata na popo ti lo ‘ambeni zo so amû tele ti ala kue ti sala ye so azo ti mungo peko ti Nicolas ayeke fa.’ (FM 95). Christ atene na kongregation ni: “Mo changé bê ti mo, wala Mbi ga fade, na Mbi sala bira na ala na épée ti yanga ti Mbi.” Ala so ayeke mû peko ti azo ti sigigi na mbeni vorongo ti ala nde aye ti sala sioni na lege ti yingo na aChrétien, na ala so ayeke gi ti kangbi popo ti aita na ti sigigi na vorongo ti ala nde ayeke lï ande pëpe na yâ Royaume ti Nzapa (aRomain 16:17, 18; 1 aCorinthien 1:10; aGalate 5:19-21). Tongana mbeni Chrétien ayeke tara ti maï abango ndo ti a-apostat, na lo ye ti kangbi ni na ambeni zo, a lingbi lo wara gbotongo mê na mbage ti Christ! Tongana lo ye ti wara kpale ti ngangu pëpe, a lingbi lo changé bê ti lo, na lo gi mungo maboko na lege ti yingo na mbage ti a-ancien ti kongregation (Jacques 5:13-18). A yeke kota ye mingi ti sala ye fade fade teti Jésus ayeke ga hio ti fâ ngbanga.
21 A lingbi aChrétien be-ta-zo so a sa yingo na ndo ti ala nga na afon ala be-ta-zo asala pëpe mbito ti fango ngbanga so ayeke ga ande. Adeba nzoni ayeke ku azo kue so abata wango ti Jésus so lo mû ni na gbe ti yingo vulu ti Nzapa. Na tapande, a tisa ala so a sa yingo na ndo ti ala so ahon sese na ngangu, ti te mbeni “manne so a honde” na a yeke mû na ala mbeni “vulu tênë” so na ndo ni a zia mbeni “fini iri”.
22 Nzapa amû lani manne ti bata azo ti Israël na yâ angu 40 so ala sala na yando. A zia mbeni “mapa” so na yâ mbeni ta ti lor na yâ arche ti mbele, na tongaso a honde ni na yâ Ndo ti Nzoni Ahon Kue ti tabernacle ni, na ndo so lumière so ayeke nde aza tongana fä so Jéhovah ayeke na ndo ni so (Exode 16:14, 15, 23, 26, 33; 26:34; aHébreu 9:3, 4). A mû lege na zo oko pëpe ti te manne ni so a honde. Ye oko, tongana a zingo ala na popo ti akuâ, adisciple ti Jésus so a sa yingo na ndo ti ala ayeke wara fini so a lingbi futi ni pëpe, so na lege ti fä ayeke tongana tengo “manne so a honde”.—1 aCorinthien 15:53-57.
23 Na yâ ada-ngbanga ti Rome, mbeni vuko tênë aye ti tene so a yeke fâ ngbanga ti sioni na ndo zo so a bi tënë na li ti lo; me vulu tênë aye ti tene so a wara tënë pëpe na li ti zo ni. Tongana Jésus amû “vulu tênë” na aChrétien so ahon na ngangu na so a sa yingo na ndo ti ala, a ye ti fa so lo bâ so tënë oko ayeke na li ti ala pëpe, ala yeke nzoni na ala yeke na sioni oko pëpe. Teti so azo ti Rome ayeke sala nga kusala na atênë tongana abillet ti lï na ando so ayeke sala akota matanga dä, “vulu tênë” ni alingbi ti fa so a mû mbeni place na yayu na ala so a sa yingo na ndo ti ala na mariage ti Molenge Ti Ngasangbaga (Apocalypse 19:7-9). “Fini iri” aye ti tene biani so zo ni awara matabisi ti bungbi oko na Jésus tongana héritier na yâ Royaume ti yayu. Ye so kue biani akpengba ala so a sa yingo na ndo ti ala nga na afon ala na yâ kusala ti Jéhovah so beku ti ala ayeke ti ngbâ na fini na ndo mbeni sese so ayeke ga paradis!
24 A yeke lege ti ndara ti dabe e so a-apostat ayeke ga lani na kpale na yâ kongregation ti Pergame. Tongana mara ti ye tongaso agi ti ga na kpale na nzoni duti ti kongregation ti e na lege ti yingo, zia e ke tâ ni kue na e ngbâ lakue ti tambela na yâ tâ tënë (Jean 8:32, 44; 3 Jean 4). Teti so awafango ye ti wataka wala azo so ayeke na bibe ti a-apostat alingbi ti futi mbeni kongregation kue, a lingbi e luti ngangu ti ke fango ye ti a-apostat, na e zia lege lâ oko pëpe na abibe ti sioni ti kanga lege na e ti bata tâ tënë.—aGalate 5:7-12; 2 Jean 8-11.
25 Atënë ti gondango ndo nga wango so Jésus Christ na yâ gloire ti lo amû na akongregation ota na popo ti ala mbasambala ti Asie Mineure ayeke pusu zo ti gbu li biani! Ye oko, teti so yingo vulu angbâ ti fa lege na lo, lo yeke nga na tënë mingi ti tene na tanga ti akongregation osio ni. Ti atënë ti lo so na akongregation ti Thyatire, ti Sardes, ti Philadelphie, na ti Laodicée, fade e yeke bâ ni na yâ article ti peko.
Fade mo kiri tënë tongana nyen?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e bi bê na tënë so Christ amû na akongregation?
• E lingbi ti sala tongana nyen si kozo ndoye ti mbeni kongregation akiri na wâ ti lo ti kozo?
• Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so aChrétien ti Smyrne so ayeke na yâ nzinga ayeke tâ na mosoro?
• Na gbungo li na ndo ye so asi na kongregation ti Pergame, tongana nyen a lingbi e bâ bibe so a-apostat ayeke maï?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1, 2. Ngbanga ti nyen a lingbi e bi bê ti e na ye so Christ atene na akongregation mbasambala ti Asie Mineure?
3. “Atongoro”, “a-ange”, na ‘afotoforo ti lor’, so bazengele Jean abâ na suma aduti fä ti nyen?
4. Tongana nyen a-ancien ayeke wara ye ti nzoni na dengingo mê na ye so Christ ayeke tene na akongregation?
5. Ephèse ayeke lani mbeni gbata so ayeke tongana nyen?
6. Na lege wa aChrétien be-ta-zo ti laso ayeke tongana ala ti Ephèse ti giriri?
7, 8. Kota kpale wa ayeke lani dä na yâ kongregation ti Ephèse? Na tongana nyen e lingbi ti hon ndo ti mara ti kpale tongaso?
9. Tongana nyen a lingbi e bâ mungo peko ti azo so asigigi na vorongo ti ala?
10. Ye nyen ayeke si ande na ala so amä ye so yingo atene?
11. Tongana nyen e lingbi ti maï ndoye teti Jéhovah?
12. Ye nyen mbaï afa na e na ndo Smyrne nga na asalango ye ti lege ti vorongo ni kâ?
13. Atâa so ala yeke na ye pëpe na lege ti mitele, na lege wa aChrétien ti Smyrne ayeke na mosoro?
14, 15. Dengo bê wa ala so a sa yingo na ndo ti ala alingbi ti wara na yâ Apocalypse 2:10?
16. Tongana e yeke na yâ mbeni kongregation so ayeke wara mara ti aye so asi na kongregation ti Smyrne giriri, a lingbi e zia lê ti e mingi na ndo tënë wa?
17, 18. Mara ti vorongo wa a yeke sala ni lani na Pergame? Na tongana mbeni zo ake ti mû mbage ti lo na vorongo yanda, ye nyen alingbi ti si na pekoni?
19. Ye nyen Balaam asala? Nga a lingbi aChrétien kue asala hange na aye wa?
20. Tongana mbeni Chrétien ayeke tara ti wara abango ndo ti a-apostat, ye wa a lingbi lo sala?
21, 22. Azo wa ayeke te “manne so a honde”? Na a yeke fä ti nyen?
23. “Vulu tênë” na “fini iri” ni aduti fä ti nyen?
24. A lingbi e sala ye tongana nyen na mbage ti a-apostat?
25. Na yâ article ti peko, fade e yeke bâ atënë ti Christ na akongregation wa?
[Carte na lembeti 10]
(Ti bâ tënë ni mbilimbili, bâ mbeti ni)
GRÈCE
ASIE MINEURE
Ephèse
Smyrne
Pergame
Thyatire
Sardes
Philadelphie
Laodicée
[Foto na lembeti 12]
“Azo mingi so asi singo” ayeke wara ande fini na yâ paradis na sese
[Afoto na lembeti 13]
A-Chrétien so azo asala ngangu na ala ayeke hon sese so na ngangu