Alege ti vorongo ayeke na gunda ti akpale ti azo?
“TONGANA alege ti vorongo ayeke huru wâ pëpe na gbe ti bira, ala yeke tongana mbeni mbangi so asala si yingo-ti-hinga ti azo akui, na so asala si yâ ti li ti azo asi na atënë so ayeke na lege ni pëpe si ala bele akpale so asi. . . . [Ala] sala si azo ayeke bâ ndo ayo pëpe, a yeke pusu azo ti duti na mbito ti aye ti kotara, ti wara bê so asi singo na kengo tele nga na mbito.” Ngbele missionnaire ti église Méthodiste so asû atënë so akiri atene: “Atënë ti klamengo zo so ayeke tâ tënë. A lingbi ti wara sioni nga na nzoni lege ti vorongo.”—Start Your Own Religion.
Ambeni zo alingbi peut-être ti tene so ‘kasango ndo so ayeke tâ na lege ni pëpe’. Ye oko, zo wa alingbi ti bele aye so asi na yâ mbaï? Na yâ ti aye mingi, alege ti vorongo, so afa nda ni tongana “kusala nga na vorongo Nzapa wala mbeni ngangu so ayeke kota ahon ti azo”, asala aye ti sioni mingi. A yeke nzoni alege ti vorongo ni afa lege na e na apusu e ti sala nzoni. Ye oko, fani mingi, ye so ala sala ayeke ga gi na tiri, sioni bibe na ndo ti mbeni zo wala ti mbeni ye nga na kengo tele. Ngbanga ti nyen?
“Ange ti lumière” so ahanda azo
Na lege ti Bible, kiringo tënë ni ayeke ngangu oko pëpe. Na salango ye tongana “ange ti lumière”, Satan Zabolo ahanda azo kutu mingi ti mû peko ti afango ye ti lo ahon ti mû peko ti afango ye ti Nzapa (2 aCorinthien 11:14). Bazengele Jean afa so teti so ngangu so Satan ayeke sala amû ndo kue, a sala si ‘sese so kue ayeke na tïtî wato-sioni.’ (1 Jean 5:19). Jean ahinga so Satan ayeke “wahanda ti azo ti sese so kue”.—Apocalypse 12:9.
Aye so asi na pekoni ayeke so wa? Satan amaï alege ti vorongo so, na bango gi ni, akpa mbeni ye so ayeke nzoni-kue. A bâ ala tongana “azo ti bata tënë ti Nzapa”, ye oko sioni lengo so ala lë afa na gigi tâ dutingo ti ala (2 Timothée 3:5; Matthieu 7:15-20). Ahon ti mû maboko ti leke akpale ti azo, alege ti vorongo aga biani mbeni mbage ti kpale ni.
A lingbi e ke hio pëpe bibe so, ti tene so a yeke gi konongo yâ ti tënë la, wala tënë ni ayeke na lege ni pëpe. Dabe mo so, tâ nda ti handango zo ayeke so, zo so azo ahanda lo ahinga pëpe so a handa lo. Bazengele Paul amû mbeni tapande na ndo tënë so tongana lo sû na mbeti: “Ye so aGentil amû na sacrifice, ala mû na ayingo sioni, ala mû na Nzapa pëpe.” (1 aCorinthien 10:20). Bê ti azo so alingbi peut-être ti so ti bâ so ala yeke voro ayingo sioni. Ala bâ ti ala so ala yeke voro lani mbeni nzapa wala anzapa so ayeke nzoni. Ye oko, ti tâ tënë ni a yeke “ayingo sioni ti yayu,” so amû maboko na Satan na yâ ngangu ti lo ti handa azo, si ahanda ala.—aEphésien 6:12.
Na tapande, zia e bâ tongana nyen Satan alingbi ti handa azo mingi so atene ala yeke aChrétien, so asoro ti ke ti yeda na gbotongo mê ti bazengele Jean na ndo ngangu so ayingo sioni ayeke sala.—1 aCorinthien 10:12.
Aye so Jésus afa alondo na Nzapa
Jésus Christ atene: “Tënë so Mbi fa na i ayeke ti Mbi pëpe, me a yeke ti Lo so ato Mbi.” (Jean 7:16). Biani, ye so lo fa lani alondo na Nzapa ti Ngangu Ahon Kue. Tongaso, afango ye ti Jésus ayeke na ngangu ti sala si azo so amä lo awara nengo tele. A sala pëpe si ‘yingo-ti-hinga ti azo akui, wala si yâ ti li ti azo asi singo na atënë so ayeke na lege ni pëpe si ala bele akpale so asi.’ Nde na so, afango ye ti Jésus ayeke zi azo na yâ atënë ti wataka ti alege ti vorongo na ti asenda-ndara ti azo so mbeni sese so “bingo akanga bibe” ni, alë lani teti handango ndo ti Zabolo.—aEphésien 4:18; Matthieu 15:14; Jean 8:31, 32.
A hinga ândö atâ Chrétien, pëpe gi na lege ti mungo tele ti ala na Nzapa so ala tene ni na yanga, me na lege ti mbeni mabe so afa na gigi apendere lengo so yingo vulu ti Nzapa alë ni (aGalate 5:22, 23; Jacques 1:22; 2:26). Na popo ti alengo so, a yeke wara kota pendere lengo ti ndoye so ayeke fä ti hingango na tâ lege ti vorongo ti aChrétien.—Jean 13:34, 35.
Ye oko, bi bê na ndo kpengba tënë so: Jésus na abazengele ti lo aku pëpe ti tene kongregation ti aChrétien angbâ lakue ti tambela tongana ti so ala leke gere ni. Ala hinga lani so kengo tënë ti mabe ayeke maï ande, nga, teti mbeni ngoi, a yeke kanga ndo ti tâ lege ti vorongo.
A kanga ndo ti tâ vorongo teti mbeni ngoi
Na yâ mbeni tapande ti nzo blé na sio blé ti ngonda, Jésus afa kozoni so a yeke bâ ande polele pëpe tâ vorongo teti kete ngoi. Diko tondo ti Matthieu 13:24-30, 36-43. Na yâ mbeni yaka Jésus alu nzo blé, “nzo le-kobe”, so ayeke fä ti adisciple be-ta-zo ti lo so ayeke ga ande kozo kongregation ti aChrétien. Lo gboto mê so mbeni “wato”, Satan Zabolo ayeke ga ti lu na popo ti nzo blé ni “sio blé ti ngonda” so ayeke azo so atene ala yeke mû peko ti Jésus Christ, me so biani ala ke afango ye ti lo.
Gi kete ngoi na peko ti kuâ ti abazengele ti Jésus, ambeni zo so afa so ala yeke fä ti “sio blé ti ngonda” asigigi, na ayeda na afango ye ti azo so yâ ni aba kirikiri ahon “tënë ti L’Eternel”. (Jérémie 8:8, 9; Kusala 20:29, 30). Tongana ye ti pekoni, mbeni lege ti vorongo ti aChrétien so yâ ni aba kirikiri, lege ti vorongo ti wataka asigigi na ndo sese. A yeke lani ye so Bible ahiri ni “zo ti ke ndia” wala bungbi ti amokonzi-nzapa so asala ye na lege ni pëpe na so abi tele ti ala mingi na yâ “handa kue ti ye ti kirikiri”, si amû li ni (2 aThessalonicien 2:6-10). Jésus afa kozoni so ye so ayeke gbian ande ‘na lâ ti hunzingo ti aye ti sese so’. A yeke ro na a yeke bungbi ande na ndo oko aChrétien so ayeke tongana “nzo blé”. Me ala so ayeke tongana “sio blé ti ngonda”, na nda ni, fade a yeke futi ala.
A yeke lege ti vorongo ti aChrétien ti wataka si ayeke na gunda ti “asiècle ti asalango ye ti sioni mingi kue”, na ti bingo na lege ti yingo so amû yâ ti Chrétienté na yâ ti asiècle mingi so aga na pekoni. Na bango kozoni awe ye so, nga ambeni sioni salango ye ti ngangu so a yeke sala na iri ti lege ti vorongo ngbele ye na sigingo ti vorongo ti Chrétien ti wataka, bazengele Pierre afa kozoni tâ na lege ni so ‘ndali ti azo tongaso [aChrétien ti yanga], azo ayeke zonga lege ti tâ tënë ti Nzapa.’—2 Pierre 2:1, 2, Fini Mbuki, 2001.
“Tënë ti ngonzo na kengo tele”
Biani, a yeke pëpe gi Chrétienté si abuba iri ti alege ti vorongo. Bi bê na ndo alege ti vorongo ti “azo so amû pekoni na ngangu mingi”, na tapande alege ti vorongo so ngbele mamère, Karen Armstrong, atene a londo na popo ti “akota lege ti vorongo nde nde kue.” A lingbi na tënë ti Armstrong, mbeni kpengba tara ti mbeni lege ti vorongo ayeke so a lingbi a gue na azo “ti fa na gigi be-nzoni.” A lingbi ti tene nyen na ndo alege ti vorongo so abata na ngangu atënë ti mabe ti ala? Armstrong atene: “Mabe ti azo tongaso atâa ayeke ti aJuif, ti aChrétien wala ti aMusulman, a yeke tï na yâ kpengba tara so tongana lo yeke maï tënë ti ngonzo na kengo tele.” (The Battle for God—Fundamentalism in Judaism, Christianity and Islam). Ye oko, a yeke gi “alege ti vorongo so azo ni abata na ngangu tënë ti mabe ti ala” si atï na yâ tara so na amaï “tënë ti ngonzo na kengo tele”? Mbaï afa so ambeni lege ti vorongo asala nga tongaso.
Biani, Satan aleke mbeni bungbi ti alege ti vorongo ti wataka ti sese kue so a hinga ni na salango ngonzo, kengo tele nga na tukungo mênë so angbâ gi ti gue guengo na li ni. Bible ahiri bungbi so ‘Babylone ti Kota, mama ti aye ti sioni mingi ti sese’, na a fa lo tongana mbeni wali-ndumba so ayeke gue na peko ti mbeni bungbi ti lege ti poroso so asala ye tongana anyama. A lingbi e hinga so lo yeke na gunda ti “mênë . . . ti ala kue so a fâ ala na ndo sese.”—Apocalypse 17:4-6; 18:24.
A handa azo kue pëpe
Ye oko, mbaï afa so a yeke azo kue si a handa ala pëpe. Melvyn Bragg atene so même na yâ angoi ti sioni mingi ti mbaï ti azo, “a yeke wara anzoni zo so ayeke sala ye na lege ni atâa so azo mingi na tele ti ala ayeke sioni.” Atâ Chrétien angbâ lakue ti “sambela [Nzapa] na yingo na tene-biani.” (Jean 4:21-24). Ala zi tele ti ala na yâ alege ti vorongo so amû sese kue, so akä tele ti lo tongana “mbeni zo ti mungo maboko na azo so akomande na lege ti ngangu ti aturugu ti ala.” Ala ke ti lï na yâ mbeni songo so ayeke na popo ti Église na angorogbia so mbaï afa so a yeke lani “mbeni mbele so asala na Satan ahon ti sala na Jésus ti Nazareth.”—Two Thousand Years—The Second Millennium: From Medieval Christendom to Global Christianity.
Na yâ ti angu so ahon ade ti ninga pëpe, a hinga aTémoin ti Jéhovah teti ngangu so nzoni salango ye ti ala ayeke sala na ndo azo. Ti bata si alege ti vorongo ti wataka abuba ni pëpe, ala sala si atënë ti mabe nga na asalango ye ti ala aluti gi na ndo Bible, Tënë ti Nzapa so a sala ni na gbe ti yingo vulu (2 Timothée 3:16, 17). Nga, legeoko tongana akozo Chrétien, ala yeke mû peko ti komandema ti Jésus ti duti “ti sese so pëpe”. (Jean 15:17-19; 17:14-16). Na tapande, na tango ti aNazi ti kodoro ti Zamani, aTémoin ti Jéhovah ake ti doro akpengba-ndia ti aChrétien na tongaso ala ga asioni zo na lege ti abibe ti aNazi. Ndali ti ye so, Hitler ake ala na bê oko. Mbeni buku ti mandango mbeti atene: “Na mungo peko ti fango ye ti Bible, aTémoin ti Jéhovah ake ti mû aye ti bira atâa nda ti tënë ni ayeke tongana nyen. Tongaso, ala ke ti sala kua ti turugu wala ti sala mbeni ye teti aNazi. Ti sala sioni na ala, aturugu ti aNazi abi sewa ni kue ti ambeni Témoin ti Jéhovah na da ti kanga.” (Germany—1918-1945). Biani, aTémoin ti Jéhovah ngbangbo mingi ti kodoro ti Zamani awara kuâ na peko ti salango ngangu ti aNazi.
A yeke tâ tënë so ambeni kpengba zo oko oko ti alege ti vorongo nde nde ahu pono nga teti mabe ti ala. Ye oko, ti aTémoin ti Jéhovah, tongana mbeni bungbi, ala bâ pasi mingi teti tënë ti mabe ti ala. Biani, mingi ti aTémoin ti Jéhovah abata ngangu kpengba-ndia ti Bible so: “Mä Nzapa ahon ti mä azo.”—Kusala 5:29; Marc 12:17.
Gunda ti kpale ni
Tongaso, a yeke biani na lege ni pëpe ti tene so alege ti vorongo ayeke na gunda ti akpale kue ti azo. A yeke gi alege ti vorongo ti wataka si ayeke na gunda ti akpale kue ti azo. Ye oko, Nzapa aleke na bê ti lo, na yâ ngoi kete, ti lungula alege ti vorongo ti wataka kue (Apocalypse 17:16, 17; 18:21). Komandema so lo mû na azo kue so andoye mbilimbili ayeke so: “Azo ti mbi, i sigigi na kodoro so [Babylone ti Kota, bungbi ti alege ti vorongo ti wataka ti sese kue] si i sala beoko na siokpari ti lo pëpe, na tongaso sioye ti lo aga na ndo i pëpe; teti siokpari ti lo mingi asi juska na yayu, na Nzapa adabe Lo na ye ti kirikiri ti lo.” (Apocalypse 18:4, 5). Tâ tënë, bê ti Nzapa aso mingi ndali ti alege ti vorongo so ‘ayeke huru wâ na gbe ti bira, so asala si yingo-ti-hinga ti azo akui, si yâ ti li ti azo asi singo na atënë so ayeke na lege ni pëpe, na so asala si azo ayeke bâ ndo ayo pëpe, so ayeke pusu azo ti duti na mbito ti aye ti kotara, na bê so asi singo na kengo tele nga na mbito’!
Ti ku na ngoi ni so, Nzapa ayeke bungbi na yâ vorongo so ayeke na sioni oko pëpe azo so andoye tâ tënë. A yeke lege ti vorongo so abata akpengba-ndia nga na afango ye ti mbeni Wasalango ye ti ndoye, ti mbilimbili na ti be-nzoni (Michée 4:1, 2; Sophonie 3:8, 9; Matthieu 13:30). Mo lingbi ti duti na popo ti ala. Tongana mo ye ti wara sango na ndo lege ti hinga vorongo so ayeke na sioni oko pëpe, ye oko akanga lege na mo pëpe ti sû mbeti na azo so asigigi na périodique so wala ti hunda aTémoin ti Jéhovah ti wara mungo maboko.
[Foto na lembeti 7]
Azo so alondo na ndo kue awara ngia na yâ vorongo so ayeke na sioni oko pëpe