Sambela ti “Babâ ti e so ayeke na yayu” aye ti tene nyen na mo?
A YEKE Jésus Christ si afa lani sambela so. Lo sala tënë ni na yâ ti Fango ye ti lo na ndo ti Hoto. Na yâ ti Bible, a yeke wara ni na yâ buku ti Matthieu chapitre 6 versê 9 ti si na 13. Kozoni si lo fa atënë ti sambela so, Jésus atene: “Tongana i sambela, i sala gi tënë oko lege mingi pëpe, tongana aGentil asala; teti ala tene na bê ti ala fade Nzapa amä ala teti tënë mingi ti ala.”—Matthieu 6:7.
Tongaso, a yeke tâ polele so Jésus aye lani pëpe ti tene zo akiri atene gi peko ti atënë oko oko kue ti yâ ti sambela so. Tâ tënë, lo kiri lo sala ti fani use ni tënë na ndo ti sambela so ti tene ambeni zo nde so abungbi lani ti mä lo awara ye ti nzoni dä (Luc 11:2-4). Me, atënë ti yâ ti sambela ni so lo fa ni na yâ ti Évangile ti Matthieu nga na Luc ayeke nde nde. Nga, na yâ asambela so Jésus na adisciple ti lo asala ni na pekoni, ala kiri ala tene pëpe gi peko ti atënë oko oko kue ti yâ ti sambela so lo fa ni lani tongana tapande.
Ngbanga ti nyen a sû peko ti sambela so na yâ ti Bible? Na lege ti tapande ti sambela so, Jésus afa ye so e lingbi ti sala ti tene Nzapa ayeda na asambela ti e. Na lege ti sambela so, e lingbi nga ti wara akiringo tënë na ambeni kota hundango tënë so andu fini. Tongaso, zia e bâ atënë ti mbage oko oko ti sambela so.
Iri ti Nzapa ayeke nyen?
“Babâ ti e so ayeke na yayu, e ye iri ti Mo aga nzoni-kue.” (Matthieu 6:9). Atënë ti tongo nda ti sambela so amû maboko na e ti ga ndulu na Nzapa na lege ti salango tënë na lo tongana “Babâ ti e”. Legeoko tongana mbeni kete molenge ayeke ga lakue ndulu na tele ti mbeni babâ ti ndoye so ayeke gbu nda ti akpale ti lo, e lingbi ti ga ndulu na Babâ ti e ti yayu na hingango na bê ti e so lo ye ti mä e. Gbia David ahe na bia: “O Mo so Mo mä sambela, fade mi kue aga na Mo.”—Psaume 65:3.
Jésus ayeke fa na e ti sambela ti tene iri ti Nzapa aga nzoni-kue. Me, iri ti Nzapa ayeke nyen? Bible akiri tënë na hundango tënë so na lege ti atënë so: “Gi Mo oko ayeke, Mo so iri ti Mo ayeke L’Eternel [“Jéhovah”, NW ], Mo so Mo yeke Lo Ti Nduzu Ahon Kue na ndo sese kue.” (Psaume 83:19). Mo de mo diko lâ oko pëpe iri Jéhovah na yâ ti Bible?
Ti tâ tënë ni, iri ti Nzapa, Jéhovah, asigigi ndulu na fani 7 000 na yâ angbele Mbeti ti Nzapa so a sû ni. Ye oko, ambeni wakiringo peko ti Bible na mbeni yanga nde azi iri ni so na yâ ti aBible so ala kiri pekoni. Tongaso, a yeke biani na lege ni ti tene e sambela si iri ti Wasalango e aga nzoni-kue (Ezéchiel 36:23). Mbeni lege ti salango ye legeoko na sambela so ayeke ti tene e di iri Jéhovah na ngoi so e yeke sambela Nzapa.
Mbeni wali so iri ti lo ayeke Patricia, so a bata lo na yâ ti mbeni sewa ti aCatholique, ahinga nzoni mingi sambela ti Jésus so. Salango ye ti lo ayeke lani tongana nyen na ngoi so aTémoin ti Jéhovah afa na lo iri ti Nzapa na yâ ti Bible? Lo tene na kota go: “Mbi lingbi ti yeda na ni pëpe! Tongaso, mbi mû Bible ti mbi mveni ti bâ na yâ ni, na mbi bâ so iri ni ayeke nga dä. Na pekoni, aTémoin ni afa na mbi Matthieu 6:9, 10 na ala fa na mbi kamba so ayeke na popo ti iri ti Nzapa nga na sambela so. Tele ti mbi anzere biani, na mbi hunda ita-wali ni ti manda Bible na mbi.”
A yeke sala ande na sese ye so bê ti Nzapa aye
“E ye royaume ti Mo aga. E ye ala sala na sese ye so bê ti Mo aye legeoko tongana ala sala na yayu.” (Matthieu 6:10). Tongana nyen mbage so ti sambela so Jésus amû ni tongana tapande ayeke ga tâ tënë ande? Mingi ti azo abâ ti ala so yayu ayeke mbeni tâ ndo ti siriri. Na nga, Mbeti ti Nzapa ayeke sala tënë ti yayu tongana “ndo ti duti ti [Jéhovah] ti nzoni-kue na ti gloire” ti lo (Esaïe 63:15). Nda ni la, e yeke sambela ti tene a sala na sese ye so bê ti Nzapa aye legeoko ‘tongana ti so a sala na yayu!’ Me, ye so ayeke ga ande tâ tënë?
Daniel, prophète ti Jéhovah afa kozoni: “Na lâ ti agbia so, fade Nzapa ti yayu ayä royaume so afuti lâ oko pëpe, na Lo zia royaume ni na tïtî ambeni zo nde pëpe; me fade royaume so afâ mbeni royaume [ti sese] so kue ndulu ndulu, na a sala si royaume nde nde so kue awe; na fade royaume so angbâ lakue lakue.” (Daniel 2:44). Na yâ ngoi kete, fade Royaume wala ngorogbia ti yayu so ayeke sala kusala ti ga na siriri na ndo lê sese kue na gbe ti mbeni yanga-ti-komande ti mbilimbili.—2 Pierre 3:13.
Ti sambela ti tene Royaume ti Nzapa aga na ti tene a sala ye so bê ti lo aye na ndo sese ayeke mbeni fä ti dutingo na mabe so alingbi ti mû na zo vundu oko pëpe. Bazengele Jean asû lani na mbeti: “Na mbi mä mbeni yanga so asala tënë ngangu na yâ trône, a tene, Bâ, Tabernacle ti Nzapa ayeke na popo ti azo, fade Lo duti na ala, na ala ga azo ti Lo, na Nzapa mveni ayeke na popo ti ala, Lo yeke Nzapa ti ala; fade Lo mbô ngule kue na lê ti ala, na kui ayeke mbeni pëpe. Vundu, wala toto, wala sana, ayeke mbeni pëpe teti kozo ye ni ahon awe.” Na pekoni Jean akiri atene: “Lo so aduti na trône, Lo tene: . . . Sala tënë so na mbeti, teti tënë so ayeke tâ tënë na biani.”—Apocalypse 21:3-5.
Sambela ngbanga ti aye so amanke e
Na lege ti ye so lo tene na yâ sambela so lo zia ni na e tongana tapande, Jésus afa so akozo ye so alingbi ti gbu bê ti e ayeke aye so andu iri ti Nzapa nga na ye so bê ti Lo aye. Ye oko, sambela so a zia ni tongana tapande angbâ ti sala tënë na ndo ti aye so e lingbi ti hunda ni na Jéhovah teti e mveni.
Kozo ti aye ni ayeke so: “Mû na e laso kobe ti e ti lâ na lâ.” (Matthieu 6:11). So ayeke pëpe mbeni gingo lege ti wara amosoro ti mitele. Jésus awa e ti sambela ti tene a “mû na e mapa ti e ti lâ oko oko alingbi na lango ni.” (Luc 11:3, NW ). Ti sala ye so ague legeoko na sambela so, e lingbi ti sambela na mabe ti tene Nzapa amû na e aye so e yeke na bezoin ni na yâ fini ti e ti lâ oko oko, tongana e ndoye lo na e mä yanga ti lo.
Gingo bê ahon ndo ni ngbanga ti akpale ti nginza alingbi ti sala si e bi bê pëpe na ndo aye so atia e na lege ti yingo, na tongaso e lingbi ti hon na tele ti ye so Nzapa ahunda na e ti sala. Me, tongana e zia vorongo Nzapa na kozo ndo, e lingbi ti duti na beku so tongana e yeke hunda ambeni ye ti mitele so amanke e, ye tongana kobe na bongo, fade a yeke mä sambela ti e ni nzoni. Jésus atene: “I gi royaume ti Nzapa na mbilimbili ti Lo kozoni, na fade A mû ye so kue na i nga.” (Matthieu 6:26-33). Gingo mbilimbili ti Nzapa ayeke mbeni kete ye pëpe ngbanga ti so e kue e yeke awasiokpari na e yeke na bezoin ti tene a pardone e (aRomain 5:12). Sambela ni asala tënë na ndo ye so nga.
E sambela ti tene a pardone siokpari ti e
“Mo pardone kuda ti e legeoko tongana e pardone awakuda ti e nga.” (Matthieu 6:12). Na sungo peko ti sambela so na yâ buku ti Luc, akuda so a sala tënë ni aye ti ndu tënë ti “siokpari”. (Luc 11:4). Fade Jéhovah Nzapa ayeke pardone biani asiokpari ti e?
Atâa so David, Gbia ti Israël ti giriri, asala lani akota siokpari, lo gbian bê ti lo na lo sambela Nzapa na mabe, lo tene: “Seigneur, Mo yeke nzoni, na Mo ye ti pardone, na nzobe ti Mo ayeke kota teti ala so atoto na Mo.” (Psaume 86:5). So tâ mbeni tënë ti dengo bê! Babâ ti e ti yayu ayeke ndulu “ti pardone” siokpari ti ala so agbian bê ti ala na ala sambela lo. Legeoko tongana ti so a zi bon na li ti mbeni zo, Jéhovah Nzapa alingbi ti pardone siokpari ti e biaku biaku.
Ye oko, Jésus afa mbeni ye so a lingbi e sala ni kozo si Nzapa apardone siokpari ti e: A lingbi e pardone amba ti e (Matthieu 6:14, 15). Atâa so akamarade ti lo ota asala sioni na lo, Job, zo ti mbilimbili, apardone ala na lo sambela même ngbanga ti ala (Job 42:10). Tongana e pardone ala so asala siokpari ti ke e, fade e yeke nzere na lê ti Nzapa na lo yeke sala be-nzoni na e.
So Nzapa ayeke ndulu ti mä asambela ti e, ye so alingbi ti pusu e ti gi ti nzere na lê ti lo. E lingbi ti gi lege ti sala tongaso atâa so e yeke awasiokpari (Matthieu 26:41). Ge nga kue, Jéhovah alingbi ti mû maboko na e, legeoko tongana ti so Jésus afa ni na hunzingo tapande ti sambela ti lo na lege ti mbeni hundango tënë so ayeke kota mingi.
Sambela ti tene e mû peko ti salango mbilimbili
“Mo zia e tï na yâ handa pëpe, me Mo zi e na tïtî wato-sioni.” (Matthieu 6:13). Jéhovah ayeke zia e tongaso pëpe ti tene e tï na yâ tara, na lo sala si e tï na yâ ti siokpari pëpe. Tënë ti lo atene tongaso: “Sioye alingbi handa Nzapa pëpe, na Lo mveni ahanda zo oko pëpe.” (Jacques 1:13). Nzapa alingbi ti zia lege ti tene tara asi na e, me lo lingbi ti zi e na yâ maboko ti Kota Wahanda: “wato-sioni”, so a hinga lo tongana Satan Zabolo.
Bazengele Pierre awa mingi afon lo Chrétien: “I duti na donzi, i sala sinziri! Wato ti i zabolo ayeke tambela tongana bamara so atoto, na lo yeke gi zo so lo lingbi te lo.” (1 Pierre 5:8). Biani, Satan atara même Jésus so ayeke zo ti mbilimbili! Ye so Zabolo azia na gbele lo ti wara ni ayeke nyen? A yeke ti tene lo gboto Jésus yongoro na vorongo ti Jéhovah Nzapa so ayeke na sioni oko pëpe (Matthieu 4:1-11). Tongana mo yeke gi lege ti sala na Nzapa, Satan ayeke zia na gbele lo ti gboto mo nga yongoro na vorongo so ayeke na sioni oko pëpe!
Na lege ti sese so ayeke na gbe ti ngangu ti lo, Zabolo alingbi peut-être ti handa mo ti tene mo bi tele ti mo na yâ ti ambeni salango ye so Nzapa ake (1 Jean 5:19). Ni la, a yeke biani kota ye ti tene e bi lê ti e lakue na mbage ti Nzapa ti wara mungo maboko, mbilimbili na ngoi so e yeke na gbele mbeni tara so aye ti hunzi pëpe. Na tongana e yeke voro Jéhovah legeoko tongana ti so Tënë ti lo, Bible, ahunda na e ti sala ni, lo yeke zi e na lege so lo yeke mû na e maboko ti tene e ke Zabolo. Bible atene na e so “Nzapa ayeke Be-Ta-Zo, fade Lo zia handa ahon ngangu ti i pëpe”.—1 aCorinthien 10:13.
Ti duti na mabe na Nzapa ayeke kota ye
A yeke biani ye ti dengo bê ti hinga so Babâ ti e ti yayu ayeke bi bê ti lo na e oko oko kue! Na même lo sala si molenge ti lo ti koli, Jésus Christ, aga afa na e lege so a lingbi e sambela na ni. Biani, ye so ayeke sala si e yeke duti na nzara ti nzere na lê ti Jéhovah Nzapa. Me, e lingbi ti nzere na lê ti lo tongana nyen?
Bible atene: “Tongana mabe ayeke pëpe, zo alingbi ga nzoni na lê ti Nzapa pëpe; teti zo so aga na Nzapa, a yeke ngbanga ti lo ti mä na bê so Nzapa ayeke, na Lo yeke Zo ti futa ye na ala so agi Lo.” (aHébreu 11:6). Tongana nyen zo alingbi ti duti na mara ti mabe tongaso? Bible atene: “Mabe aga na lege ti mango tënë.” (aRomain 10:17). A-Témoin ti Jéhovah ayeke na ngia ti sala lisoro na ndo Tënë ti Nzapa na azo kue so ayeke na nzara ti sala na Nzapa na tâ mabe. Kite ayeke pëpe so salango lisoro na ndo sambela so Jésus azia ni tongana tapande asala si mo hinga mbilimbili nda ti sambela ni. Tongaso, gingo ti hinga ye mingi na ndo Jéhovah nga na ndo afuta so lo yeke mû ande na “ala so agi Lo” alingbi ti sala si mabe ti mo na Nzapa akpengba mingi. Zia mo manda ye mingi na ndo lo nga na ndo aye so lo leke na bê ti lo ti sala; tongaso mo lingbi ti wara mbeni nzoni songo teti lakue lakue na Babâ ti mo ti yayu.—Jean 17:3.
[Kete tënë na lembeti 5]
“Babâ ti e so ayeke na yayu, e ye iri ti Mo aga nzoni-kue. E ye royaume ti Mo aga. E ye ala sala na sese ye so bê ti Mo aye legeoko tongana ala sala na yayu. Mû na e laso kobe ti e ti lâ na lâ. Mo pardone kuda ti e legeoko tongana e pardone awakuda ti e nga. Na Mo zia e tï na yâ handa pëpe, me Mo zi e na tïtî wato-sioni.”—Matthieu 6:9-13
[Foto na lembeti 7]
Jéhovah amû ye na ala so andoye lo
[Foto na lembeti 7]
Nzapa ayeke mû maboko na e nga ti ke Zabolo
[Foto na lembeti 7]
Legeoko tongana Job, tongana e pardone ala so asala sioni na e, e lingbi ti wara be-nzoni ti Nzapa