A yeke zingo ande azo wa?
“Zia bê ti i adö pëpe, tënë ti ye so; teti l’heure ayeke ga so azo kue so ayeke na dukua, fade ala mä yanga ti Lo, na ala sigigi.”—JEAN 5:28.
MBENI ye ti ndima asi ahon ngu 3 500 awe. Moïse ayeke bata lani ataba ti Jéthro. Ndulu na Hoto ti Horeb, na yâ ti mbeni keke ti kî so wâ agbi dä, ange ti Jéhovah asi na Moïse. Buku ti Exode afa peko ti ye ni tongaso: “Lo bâ ndo, na bâ, wâ ayeke gbi kaïgna [keke ti kî], me wâ ate kaïgna ni pëpe.” Na pekoni mbeni go ahiri lo na yâ ti keke ti kî ni. Go ni atene: “Mbi yeke Nzapa ti akotara ti mo, Nzapa ti Abraham, Nzapa ti Isaac, na Nzapa ti Jacob.” (Exode 3:1-6). Angu mingi na pekoni, tongana lo yeke na ndo ti sese, Jésus, Molenge ti Nzapa, akiri atene peko ti atënë so.
2 Jésus ayeke dë gaba lani na ambeni Sadducéen so amä na bê pëpe na tënë ti londongo ti akuâ. Lo tene: “Tongana Moïse ayeke na tele ti kaïgna, lo fa tënë ti yango awakinda tongana lo di iri ti Seigneur, Nzapa ti Abraham, na Nzapa ti Isaac, na Nzapa ti Jacob. Lo yeke Nzapa ti awakinda pëpe, me Lo yeke Nzapa ti azo so ayeke na fini; teti azo kue ayeke na fini teti Lo.” (Luc 20:27, 37, 38). Na lege ti atënë so, Jésus ayeda so ti Nzapa, Abraham, Isaac na Jacob so akui a ninga awe, ala ngbâ lakue na yâ ti li ti Lo. Legeoko tongana Job, ala lango na yâ kuâ ti ku hunzingo ti “kusala” ti ala (Job 14:14). A yeke zingo ala ande na yâ fini sese ti Nzapa.
3 Ka ti azo mingi mingi so akui ngbele ye giriri juska laso, ala nga kue ayeke zingo ande? Kozo ti tene e wara tâ nzoni kiringo tënë na hundango tënë so, zia e bâ na lege ti Tënë ti Nzapa ndo so azo ayeke gue dä tongana ala kui.
Azo so akui ayeke na ndo wa?
4 Bible atene so akuâ “ahinga ye oko pëpe”. Na peko ti kuâ ti ala, azo ayeke hu pono oko pëpe na yâ ti enfer, wala ala yeke ku pëpe na gingo bê na yâ ti Limbes, me ala kiri gi na pupu-sese. Tongaso, Tënë ti Nzapa amû wango so na azo so ade na fini: “Ye kue so maboko ti mo awara ti sala, mo sala na ngangu ti mo kue; teti kusala, ye ti bibe, hingango ye, na ndara, ayeke na ndo-ti-awakinda [“Shéol”, NW ] pëpe, ndo so mo yeke gue dä.” (Zo-ti-fa-tene 9:5, 10; Genèse 3:19). Azo mingi ahinga tënë “Shéol” pëpe. A yeke mbeni tënë ti yanga ti Hébreu so a hinga tâ gunda ni pëpe. A-église mingi afa so akuâ angbâ na fini, me Tënë ti Nzapa so a sû na gbe ti yingo ti lo afa so ala so ayeke na yâ ti Shéol ayeke akuâ so ahinga ndo oko pëpe. Shéol ni ayeke dû ti kuâ.
5 Na yâ ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu giriri, kozo ndo so e yeke wara tënë “Shéol” dä ayeke Genèse 37:35. Na peko ti so lo bâ lo tene molenge ti lo Joseph, so lo ye lo mingi, akui, Jacob ake ti tene a dë bê ti lo, na lo tene: “Fade mbi toto juska mbi zu na molenge ti mbi na [Shéol, NW ].” Teti so na lê ti lo molenge ni akui awe, Jacob aye lani ti kui na ti gue na Shéol. Na pekoni, amolenge ti Jacob gumbaya aye lani ti zu na ngambe ti ala Benjamin na Egypte ti vo kobe ndali ti kota nzara so atï. Me Jacob ake, lo tene: “Molenge ti mbi alingbi zu na i pëpe, teti ita ti lo akui awe, gi lo oko angbâ. Tongana ye ti ngangu aga na lo na lege so i yeke gue, fade i sala si kuali ti mbi so avulu azu na vundu na [Shéol, NW ].” (Genèse 42:36, 38). Aversê use so atingbi kuâ na Shéol, me pëpe na mbeni mara ti fini so ayeke na peko ti kuâ ti zo.
6 Tondo so ayeke na Genèse afa so Joseph aga mokonzi so ayeke bâ lege ti kobe na Egypte. Tongaso, Jacob alingbi ti gue kâ ti wara tele na Joseph na ngia. Na peko ti ye so, Jacob angbâ kâ juska na kuâ ti lo tongana lo wara ngu 147. Ti gue oko na ye so lo hunda ti tene a sala na kuâ ti lo, amolenge ti lo alu lo na yâ dû ti tênë ti Macpéla na sese ti Canaan (Genèse 47:28; 49:29-31; 50:12, 13). Tongaso, a lu Jacob na tele ti babâ ti lo Isaac nga na âta ti lo Abraham.
‘A bungbi ala na akotara ti ala’
7 Angu mingi kozoni, tongana Jéhovah ate mbele na Abraham na Lo mû zendo so ahale ti lo ayeke ga gbâ ni, Lo fa ye so ayeke si na Abraham. Jéhovah atene: “Fade mo gue na ababâ ti mo na siriri; tongana mo ga mbakoro mingi, fade mo ngbâ na ngia juska lâ ti lungo mo.” (Genèse 15:15). Na a yeke ye so asi biani. Genèse 25:8 atene: “Hungo ti Abraham awe, lo kui na siriri na yâ mbakoro ti lo, lo yeke mbakoro mingi, ngu ti lo alingbi na bê ti lo, na a bungbi lo na ambeso [wala akotara] ti lo.” Akotara ti lo ni ayeke lani na ndo wa? Genèse 11:10-26 afa molongo ti akotara ti lo juska na Sem, molenge ti Noé. Tongaso, tongana lo kui, a bungbi Abraham na ala so alango ti ala kozoni awe na yâ ti Shéol.
8 Tënë “a bungbi lo na ambeso ti lo” asigigi fani osio na yâ mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu. Tongaso, a yeke na lege ni ti tene so na peko ti kuâ ti ala, Ismaël, molenge ti Abraham, nga na Aaron, ita ti Moïse, ague lani na yâ ti Shéol. Kâ ala yeke ku londongo ti akuâ (Genèse 25:17; Nombre 20:23-29). Tongaso, Moïse nga kue ague lani na yâ ti Shéol, atâa so zo oko pëpe ahinga place ti dû ti kuâ ti lo (Nombre 27:13; Deutéronome 34:5, 6). Legeoko nga, na peko ti kuâ ti ala, Josué, so aga mokonzi ti Israël na place ti Moïse, nga na akotara kue ti azo ni ague na yâ ti Shéol.—aJuge 2:8-10.
9 Ngu ngbangbo mingi na pekoni, David aga gbia ti akete mara 12 ti Israël. Tongana lo kui, lo ‘lango legeoko na akotara ti lo’. (1 aGbia 2:10). Lo nga kue lo yeke na yâ ti Shéol? A yeke nzoni ti bâ so, na lâ ti Pentecôte ti ngu 33, bazengele Pierre asala tënë ti kuâ ti David na lo fa peko ti atënë ti Psaume 16:10: “Fade Mo zia âme ti mbi ti ngbâ na [Shéol, NW ] pëpe.” Na peko ti so lo fa lo tene David angbâ na yâ ti dû ti kuâ ti lo, Pierre asala kusala na atënë so na ndo ti Jésus na lo tene so David abâ “tënë so kozoni, lo sala tënë ti londongo ti Christ, so A zia Lo ngbâ na ndo-ti-awakinda [“Hadès”, NW ] pëpe, na mitele ti Lo angbâ pëpe na ndo so ye afuti dä. Jésus so, Nzapa ayä Lo na nduzu; na e kue ayeke atémoin ti tënë so.” (Kusala 2:29-32). Ge, Pierre asala kusala na tënë “Hadès”, tënë ti yanga ti Grec so nda ni ayeke gi oko na tënë ti yanga ti Hébreu so ayeke “Shéol”. Tongaso ala so atene ala yeke na yâ ti Hadès, dutingo ti ala ayeke nga gi tongana ti ala so atene ala yeke na yâ ti Shéol. Ala yeke lango ti ku londongo ti akuâ.
Azo ti kirikiri ayeke nga na yâ ti Shéol?
10 Na peko ti so Moïse asigigi na mara ti Israël na sese ti Egypte si ala gue na yando, ambeni zo alondo lani ti ke yanga. Moïse atene na azo ni ti duti nde na Koré, Dathan na Abiram, ala so ayeke na gunda ti kengo yanga so. Ala yeke kui lani kuâ ti ngangu. Moïse afa ni: “Tongana kui ti azo so ayeke legeoko tongana kui ti azo kue, wala tongana ye aga na ndo ala legeoko tongana ye aga na ndo azo kue, tongaso L’Eternel ato mbi pëpe. Me tongana L’Eternel asala ye ti kpene, na sese alungula yanga ti lo ti mene ala na ye ti ala kue, na ala de na fini tongana ala zu na [Shéol, NW ], tongaso, fade i hinga biani azo so ake L’Eternel.” (Nombre 16:29, 30). Tongaso, même tongana a yeke na lege ti sese so asuru si amene ala wala na lege ti wâ so agbi ala tongana ti Koré na aLévite 250 so amû peko ti lo, azo ti kpengba-li so kue ague na yâ ti Shéol, wala Hadès.—Nombre 26:10.
11 Siméi, so azonga lani Gbia David sioni mingi, awara futa ti lo na maboko ti Salomon so amû mbata ti gbia na peko ti David. David amû yanga: “Mo zia lo gue senge pëpe, teti mo yeke zo ti ndara; fade mo hinga ye so alingbi mo sala na lo, fade mo sala si vulu kuali ti lo azu na [Shéol, NW ] na lege ti sa mênë ti lo.” Salomon amû yanga na Benaja ti sala tongana ti so David ahunda (1 aGbia 2:8, 9, 44-46). Mbeni zo so Benaja afâ lo ayeke Joab, ngbele mokonzi ti aturugu ti Israël. Vulu kuali ti lo “azu na [Shéol, NW ] na siriri pëpe.” (1 aGbia 2:5, 6, 28-34). Atapande use so afa atene bia ti David so lo sû na gbe ti yingo ti Nzapa ayeke tâ tënë: “Fade azo ti sioni ague na [Shéol, NW ], même amara kue so agirisa Nzapa.”—Psaume 9:18.
12 Ahitophel ayeke lani wawango ti David. A yeke bâ awango ti lo tongana ye so alondo na Jéhovah (2 Samuel 16:23). Mawa ni ayeke so wakua so azo azia bê ti ala kue na lo aga zo ti kango zo na lo mû peko ti Absalom, molenge ti David, so alondo lani ti ke yanga ti babâ ti lo. A lingbi ti tene so David ayeke sala tënë ti kango ndo so tongana lo tene: “Tongana a yeke wato so azonga mbi, ka, mbi yô vundu ni; tongana a yeke wato so asala tele ti lo kota ti ke mbi, ka, mbi honde tele ti mbi.” David angbâ ti tene: “Zia kui aga na ndo ala fade fade, zia ala zu na [Shéol, NW ] tongana ala de na fini; teti sioye ayeke na ndo ti duti ti ala, na yâ ti ala mveni nga.” (Psaume 55:13-16). Tongana ala kui, Ahitophel na azo so amû peko ti lo ague lani na Shéol.
Azo wa ayeke na yâ ti Géhenne?
13 Zia e haka dutingo ti David na ye so asi na David ti Kota, Jésus. Mbeni oko ti abazengele 12 ti Christ, Judas Iscariote, aga zo ti kango zo tongana Ahitophel. Ye so Judas asala na lege ti handa ayeke tâ sioni mingi ahon ti Ahitophel. Judas asala ye ni na tele ti Molenge ti Nzapa ngengele oko. Na yâ ti mbeni sambela so lo sala ni na hunzingo ti kusala ti lo ge na sese, Molenge ti Nzapa atene tënë so na ndo adisciple ti lo: “Tongana Mbi yeke na ala, Mbi bata ala na iri ti Mo. Mbi bata ala so Mo mû na Mbi, na zo oko ti ala agirisa pëpe, gi oko so, [molenge ti futingo, NW ], si tënë ti Mbeti ti Nzapa alingbi ga tâ tënë.” (Jean 17:12). Na salango tënë ti Judas tongana “molenge ti futingo”, Jésus aye ti tene so tongana lo kui, Judas ayeke na beku oko pëpe ti kiri na fini. Nzapa abata Judas na yâ ti li ti lo pëpe. Judas ague pëpe na yâ ti Shéol, me na yâ ti Géhenne. Tongaso, Géhenne ayeke nyen?
14 Jésus afâ ngbanga na li ti amokonzi-nzapa ti ngoi ti lo ngbanga ti so ala sala si disciple oko oko ti ala ‘alingbi na Géhenne’. (Matthieu 23:15, NW ). Na ngoi ni kâ, azo ni ahinga nzoni mingi Popo-hoto ti Hinnom, mbeni ndo so lani a yeke tuku azende dä. A yeke bi nga kâ kuâ ti asioni zo so alingbi pëpe ti tene a lu ala na nzoni lungo kuâ. Kozoni, Jésus lo mveni asala tënë ti Géhenne na yâ Fango ye ti lo na ndo ti Hoto (Matthieu 5:29, 30, NW ). Nda ti Géhenne na lege ti fä ayeke mbeni ye so awamango Jésus amä yâ ni nzoni mingi. Géhenne aduti fä ti futingo ti biaku biaku so beku ti kiri ti zingo na kuâ ayeke dä oko pëpe. Nde na Judas Iscariote ti ngoi ti Jésus, ambeni zo ayeke nga dä so ala gue na Géhenne, me pëpe na Shéol wala Hadès, tongana ala kui?
15 Akozo zo, Adam na Eve, ayeke lani azo so a leke ala mbilimbili-kue. Ala sala siokpari na mbana. Ye so ayeke lani na gbele ala ti soro ayeke fini ti lakue lakue wala kuâ. Ala ke yanga ti Nzapa na ala mû peko ti Satan. Tongana ala kui, ala lingbi pëpe ti ku ti wara nzoni na lege ti sandaga ti kota ngele ti Christ. Nde na so, ala gue na Géhenne.
16 Caïn, kozo molenge ti Adam, afâ ita ti lo Abel, nga na pekoni lo fono gi na nduzu tongana mbeni zo so akpe kodoro ti lo. Bazengele Jean afa Caïn tongana lo “so ayeke ti wato-sioni”. (1 Jean 3:12). A yeke na lege ni ti tene so legeoko tongana babâ na mama ti lo, lo nga kue lo gue na Géhenne tongana lo kui (Matthieu 23:33, 35, NW ). Ye so ayeke tâ nde mingi na dutingo ti Abel, zo ti mbilimbili. Paul afa ni na lege so: “Na lege ti mabe Abel amû na Nzapa sandaga ti nzoni ahon sandaga ti Caïn; na lege ti ye so lo wara tënë ti témoin so atene, lo yeke mbilimbili, teti Nzapa asala tënë ti témoin tënë ti matabisi ti lo.” Lo kiri lo tene: “Na lege so, lo ngbâ ti sala tënë, kamême lo kui awe.” (aHébreu 11:4). Biani, ti ndembe so Abel ayeke na yâ ti Shéol na lo yeke ku londongo ti akuâ.
“Kozo” londongo ti akuâ nga na ti so ayeke “nzoni ahon” ala ti ândö
17 Mingi ti azo so ayeke diko tënë so ayeke gi bê ti ala na ndo dutingo ti azo so ayeke kui na “lâ ti nda ni” so (Daniel 8:19). Apocalypse chapitre 6 asala tënë ti loro ti azo ti kpengo na mbarata osio na ngoi ti e so. Mbeni ye so agboto lê ayeke so iri ti ndangba zo ti kpengo na mbarata ni ayeke Kuâ, nga Hadès (dû ti kuâ) ayeke mû peko ti lo. Tongaso, mingi ti azo so ayeke kui na lege ti aye so akozo wakpengo na mbarata aduti fä ni ayeke gue na yâ ti Hadès. Kâ, ala yeke ku ti zingo na kuâ na yâ fini sese ti Nzapa (Apocalypse 6:8). Tongaso, beku ti azo so ayeke na yâ ti Shéol (wala Hadès) nga na ti ala so ayeke na yâ ti Géhenne ayeke so wa? Ti tene ni polele, ala so ayeke na yâ ti Shéol ayeke ku ti zingo na kuâ; ala so ayeke na yâ ti Géhenne, ti ala awe, ala yeke nga na fini oko pëpe.
18 Bazengele Jean asû na mbeti: “Ngia ayeke na ala so awara ye ti ala na kozo londongo ti awakinda, na ala yeke nzoni-kue. Kui use ni ayeke na ngangu pëpe ti sala ye na ala, me fade ala ga asacrificateur ti Nzapa na ti Christ, na ala komande legeoko na Lo ngu [saki] oko.” Ala so ayeke komande ande legeoko na Christ ayeke zingo na “kozo londongo ti awakinda”. Ka tanga ti azo ni, ala yeke ti ala na beku wa?—Apocalypse 20:6.
19 Ti londo na ngoi ti awakua ti Nzapa tongana Elie na Elisée, azo akiri lani na fini na lege so a zingo ala na lege ti miracle. Paul atene: “Awali awara akinda ti azo ti ala na fini na lege ti londongo ti awakinda. A fâ ambeni zo na lege ti sala ala na sana teti ala ye zo azi ala pëpe, si ala lingbi wara londongo ti awakinda ti nzoni ahon.” Biani, abe-ta-zo so abata be-biani ti ala ayeke ku kungo mbeni londongo ti akuâ so ayeke mû na ala fini ti lakue lakue, me pëpe ti duti na fini gi teti ngu kete na ti kiri ti kui. Ye so ayeke duti ande biani “londongo ti awakinda ti nzoni ahon.”—aHébreu 11:35.
20 Tongana e kui be-ta-zo kozoni si Jéhovah afuti aye ti sioni ti ngoi so, e yeke biani na beku ti “londongo ti awakinda so ayeke nzoni ahon”, a yeke nzoni ahon atanga ni na lege so beku ti fini ti lakue lakue ayeke dä. Jésus amû zendo so: “Zia bê ti i adö pëpe, tënë ti ye so; teti l’heure ayeke ga so azo kue so ayeke na dukua fade ala mä yanga ti Lo, na ala sigigi.” (Jean 5:28). Article ti peko ayeke sala ambeni tënë mingi na ndo nda ti zingongo azo na kuâ. A yeke fa ande tongana nyen beku ti londongo ti akuâ akpengba e ti duti azo so abata be-biani ti ala nga a yeke mû maboko na e ti gi ti duti na bibe ti gbanzi ye na tele.
Mo dabe mo na ni?
• Ngbanga ti nyen a fa Jéhovah tongana Nzapa ti “azo so ayeke na fini”?
• Dutingo ti azo so ayeke na yâ ti Shéol ayeke tongana nyen?
• Mbeni beku ayeke ndali ti ala so ayeke na yâ ti Géhenne?
• Tongana nyen ambeni zo ayeke wara ande nzoni na lege ti “londongo ti awakinda ti nzoni ahon”?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1. Kpengba tënë wa Moïse amä ni tongana lo yeke na tele ti keke ti kî so wâ agbi dä? Na pekoni, zo wa akiri atene peko ti atënë so?
2, 3. (a) Ye nyen ayeke ku Abraham, Isaac na Jacob? (b) Hundango tënë wa alondo?
4. (a) Azo so akui ayeke na ndo wa? (b) Shéol ayeke nyen?
5, 6. Na peko ti kuâ ti lo, Jacob ague na ndo wa, nga a lu lo na tele ti azo wa?
7, 8. (a) Tongana lo kui, Abraham ague na ndo wa? Fa nda ni. (b) Ye nyen afa so ambeni zo nde ague na yâ ti Shéol tongana ala kui?
9. (a) Tongana nyen Bible afa so tënë “Shéol” na yanga ti Hébreu nga “Hadès” na yanga ti Grec andu gi oko ndo? (b) Ala so ayeke na yâ ti Shéol, wala Hadès, ayeke ku nyen?
10, 11. Ngbanga ti nyen e lingbi ti tene so tongana ala kui ambeni zo ti kirikiri ague na yâ ti Shéol, wala Hadès?
12. Ahitophel ayeke lani zo wa, nga lo gue na ndo wa tongana lo kui?
13. Ngbanga ti nyen a hiri Judas “molenge ti futingo”?
14. Géhenne aduti fä ti nyen?
15, 16. Azo wa ague na Géhenne tongana ala kui? Na ala gue kâ ngbanga ti nyen?
17. (a) Na “lâ ti nda ni” so, azo wa ayeke gue na yâ ti Shéol? (b) Ye wa ayeke ku ala so ayeke na yâ ti Shéol nga na ala so ayeke na yâ ti Géhenne?
18. Ala so alondo na “kozo londongo ti awakinda” ayeke sala nyen?
19. Tongana nyen ambeni zo ayeke wara nzoni na lege ti “londongo ti awakinda ti nzoni ahon”?
20. Article ti peko ayeke sala ande tënë na ndo ti nyen?
[Foto na lembeti 15]
Tongana Abraham, ala so ague na yâ ti Shéol ayeke ku londongo ti akuâ
[Afoto na lembeti 16]
Ngbanga ti nyen Adam na Eve, Caïn nga na Judas Iscariote ague na Géhenne?