Chapitre Gumbaya
Ngangu so londongo ti akuâ ayeke na ni
1. Tongana fade beku ti londongo ti akuâ ayeke dä pëpe, kekereke ti akuâ ayeke duti so wa?
AMBENI zo so mo ye ala mingi akui awe? Tongana londongo ti akuâ ayeke dä pëpe, ka fade beku ti tene mo kiri mo bâ ala mbeni lâ ayeke nga dä pëpe. Ka fade ala yeke ngbâ gi na yâ dutingo so Bible afa ni tongana lo tene: “Me akinda ahinga ye oko pëpe, . . . teti kusala, ye ti bibe, hingango ye, na ndara, ayeke na ndo-ti-awakinda [dukua] pëpe, ndo so mo yeke gue dä.”—Zo-ti-fa-tene 9:5, 10.
2. Londongo ti akuâ amû na e pendere beku wa?
2 Na lege ti londongo ti akuâ, Jéhovah azi lege na gbâ ti azo so akui awe ti zingo, na ti wara fini ti lakue lakue. A yeke biani mbeni ye ti ngele mingi so afa na gigi be-nzoni ti Jéhovah. So aye ti tene mo lingbi ti wara pendere beku ti tene mbeni lâ, na yâ fini sese ti Nzapa, mo kiri mo tingbi na azo so mo ndoye ala, so ayeke lango na yâ kui.—Marc 5:35, 41, 42; Kusala 9:36-41.
3. (a) Na alege wa londongo ti akuâ ayeke kota ye ti tene ye so Jéhovah aleke ti sala aga tâ tënë? (b) A yeke mbilimbili na ngoi wa si londongo ti akuâ ayeke kpengba e?
3 Teti so londongo ti akuâ ayeke dä, e yeke na bezoin ti duti na sioni mbito ti kuâ pëpe. Satan atene so “fade zo amû ye ti lo kue ti bata fini ti lo.” ( Job 2:4). Jéhovah alingbi ti zia ti tene Satan ague yongoro na yâ ngangu so lo yeke sala ti fa so lo yeke na raison. Me ye so alingbi pëpe ti ga na akpale ti lakue lakue na ndo awakua be-ta-zo ti lo. Jésus angbâ be-ta-zo na Nzapa même juska na kuâ, na tongaso Nzapa azingo lo na kuâ, ti duti na fini na yayu. Ni la, na gbele trône ti Babâ ti lo na yayu, Jésus alingbi lani ti fa so sandaga ti fini ti lo ti zo so ayeke mbilimbili-kue ayeke na ngele biani. Ye so aga na nzoni na fini ti e. Na lege ti londongo ti akuâ, ala ti “kete kundu,” afon Christ na yâ ye ti héritier, ayeke na beku ti bungbi oko na lo na yâ Royaume ti yayu (Luc 12:32). Ti ambeni zo nde, ala yeke na beku ti zingo na kuâ, ti ngbâ na fini na ndo sese so aga paradis (Psaume 37:11, 29). Na lê ti aChrétien kue, beku ti londongo ti akuâ ayeke mbeni ye so amû na ala ngangu, ‘ahon ti so zo ayeke ka na ni’, tongana ala si na gbele atara so azia ala lê na lê na kuâ.—2 aCorinthien 4:7.
A yeke gunda ti mabe ti aChrétien
4. (a) Na lege wa londongo ti akuâ ayeke mbeni ‘kozo tënë ti mabe’? (b) Mingi ti azo ayeke bâ londongo ti akuâ tongana nyen?
4 Tongana ti so a tene na aHébreu 6:1, 2, londongo ti akuâ ayeke mbeni ‘kozo tënë ti mabe’. A yeke mbage ti gere ti mabe so tongana e yeke na ni pëpe, e lingbi ti ga aChrétien biazo lâ oko pëpe (1 aCorinthien 15:16-19). Me fango ye ti Bible na ndo londongo ti akuâ ayeke mbeni tënë ti ndima teti azo ti sese mingi laso. Teti so ala yeke bi bê na ye ti yingo pëpe, na lê ti ala, tâ ye ayeke gi fini ti laso. Tongaso, na yâ fini ti ala kue, ala yeke tomba gi peko ti angia nde nde. Nga, a yeke wara ala so ayeke na yâ ti akota lege ti vorongo, na yâ ti Chrétienté nga na gigi ni, so apensé so ala yeke na mbeni âme so ayeke kui pëpe. Me mara ti tënë tongaso ague oko pëpe na ye so Bible afa na ndo londongo ti akuâ. Ngbanga ti so tongana azo ayeke na mbeni âme so ayeke kui pëpe, ka a yeke na bezoin ti zingo ala na kuâ pëpe. Ala tara ti sala si tënë ti londongo ti akuâ nga na tënë ti âme so ayeke kui pëpe ague kue legeoko. Me a hon ti mû beku na zo, yâ ni akiri aga kirikiri mingi, na zo alingbi ti mä yâ ni pëpe. Tongana e ye ti mû maboko na azo ti bê ti mbilimbili ti manda tâ tënë, e yeke sala tongana nyen?
5. (a) Ti tene mbeni zo agbu nda ti tënë ti londongo ti akuâ, a lingbi lo hinga nyen kozoni? (b) Mo yeke sala kusala na aversê wa ti fa nda ti âme, nga dutingo ti akuâ? (c) A lingbi ti sala nyen tongana Bible so mbeni zo ayeke na ni akpa so ahonde tâ tënë?
5 Londongo ti akuâ ayeke biani mbeni pendere ye so a leke. Me kozo ti tene azo ti bê ti mbilimbili agbu nda ni nzoni, a lingbi ala hinga tënë nzoni na ndo âme, nga na ndo dutingo ti akuâ. Mingi ni, a yeke na bezoin ti aversê mingi pëpe ti fa nda ni polele na mbeni zo so asala nzara ti tâ tënë (Genèse 2:7; Psaume 146:3, 4; Ezéchiel 18:4). Ye oko, ambeni Bible ti fadeso, legeoko na ambeti so a sû na ndo ti Bible, ayeke honde tâ tënë na ndo âme. Tongaso, a yeke duti ande nzoni ti gi nda ti atënë ti akozo yanga ti kodoro so a sala na kusala na yâ ti Bible.
6. Mo yeke mû maboko ande na mbeni zo ti gbu nda ti âme nga na yingo tongana nyen?
6 Ambeni Bible ayeke kiri na peko ti tënë ti Hébreu neʹphesh, na ti Grec psy·khe so ayeke legeoko, kue gi na “âme”. Me aBible mingi, na tapande aBible na yanga ti Sango, ayeke kiri na peko ti tënë ti Hébreu neʹphesh na ti Grec psy·khe so ayeke legeoko, pëpe gi na “âme”, me nga na “créature”, “azo”, “zo” “fini”, na “yingo”; “neʹphesh ti mbi” aga “mbi”, na “neʹphesh ti mo” aga “mo”. Tongana azo so ayeke manda Bible tâ na bê kue agi mbilimbili na yâ ti Bible ti bâ tongana nyen si a sala kusala na atënë ti Hébreu na ti Grec so a kiri pekoni na “âme”, fade ala yeke bâ so “âme” alingbi ti sala tënë ti azo na ti anyama nga. Mara ti mandango ye tongaso ayeke fa ande nga na ala so atënë ti akozo yanga ti kodoro, so a kiri pekoni na “yingo” (tënë ti Hébreu ruʹach na ti Grec pneuʹma) andu ngangu ti fini nga na mbö, tongana ti so kozo nda ni afa. Me atënë so kue afa lâ oko pëpe so mbeni âme so lê alingbi bâ ni pëpe, so a lingbi ti ndu ni pëpe, na so tongana zo akui, a yeke sigigi na tele ti lo ti gue ti duti na fini na mbeni ndo nde.
7. Na lege ti Bible, mo yeke fa ande dutingo ti azo so ayeke na yâ dû ti kuâ, nga na yâ Géhenne tongana nyen?
7 Na yâ ti aBible ti Sango, a kiri peko ti atënë ti Hébreu sheʼohlʹ na ti Grec haiʹdes na “dû ti kuâ”, “ndo-ti-awakinda” nga na “popo ti akuâ”. Âdu ti tënë ti Grec geʹen·na, a kiri pekoni na “ndo-ti-wa”. Bible afa polele so Shéol na Hadès kue aye ti sala tënë ti dû ti kuâ so azo ayeke gue ka dä. Nga, a ndu tënë ti kuâ, me ti fini pëpe (Psaume 89:48; Apocalypse 20:13). Mbeti ti Nzapa afa nga so beku ayeke dä ti sigigi na yâ dukua so azo kue ayeke gue dä na lege ti londongo ti akuâ (Job 14:13; Kusala 2:31). Géhenne asala pëpe tënë ti mbeni “enfer ti wâ”, so na yâ ni a yeke sala sana na azo na peko ti kuâ ti ala. A yeke gi fä ti futingo ti lakue lakue. Nde na azo so ayeke na “Shéol” nga na “Hadès”, beku ti kiri ande na fini ayeke dä pëpe teti ala so ague na Géhenne, na a fa lâ oko pëpe so âme ayeke biani na fini na yâ Géhenne.—Matthieu 10:28.
8. Mbilimbili gbungo nda ti londongo ti akuâ alingbi ti sala ngangu na ndo bango ndo na bibe ti mbeni zo tongana nyen?
8 Tongana nda ti atënë so kue asigigi polele awe, a lingbi ti mû maboko na zo ni ti gbu nda ti ye so londongo ti akuâ alingbi ti tene teti lo. Lo yeke to nda ti duti na bê ti kiri singila teti ndoye so Jéhovah afa na gigi na zingo lege na ye tongaso. Tongana azo apensé biani na pendere ngoi na yâ fini sese ti Nzapa so ala yeke tingbi ande tele na azo so ala ndoye, so akui awe, ye so alingbi ti sala si vundu ti ala ayapu kete. Gbungo nda ti atënë so ayeke nga kota ye mingi ti hinga ngbanga ti nyen Christ akui. A-Chrétien ti kozo siècle abâ biani so londongo ti Jésus Christ na popo ti akuâ ayeke gunda ti mabe ti aChrétien, na azi lege na ambeni zo nde ti londo nga na popo ti akuâ. Na wâ, ala fa tënë ti zingongo ti Jésus na kuâ, nga tënë ti beku so aga na lege ni. Nga, laso, azo kue so agbu nda ti londongo ti akuâ ayeke ndulu ti fa tâ tënë ti ngele mingi so na amba ti ala.—Kusala 5:30-32; 10:42, 43.
Salango kusala na ‘clé ti Hadès’
9. Tongana nyen kozoni kue Jésus asala kusala na “clé ti kui na clé ti ndo-ti-awakinda”?
9 A lingbi azo kue so ayeke gue ti bungbi ande na Christ na yâ Royaume ti lo na yayu akui kozoni si. Me ala hinga nzoni mingi tënë ti dengo bê so lo tene: ‘Mbi kui ândö, me mo bâ, Mbi yeke na fini teti lakue lakue, na Mbi yeke na clé ti kui na clé ti ndo-ti-awakinda.’ (Apocalypse 1:18). Lo ye lani ti tene nyen? Lo yeke gboto lê lani na ndo ye so asi na lo mveni. Lo kue lo kui lani. Me Nzapa azia lo ngbâ na yâ Hadès pëpe. Na lango ota ni, Jéhovah mveni ayä lo ti wara fini ti yingo, na a mû na lo fini so alingbi ti kui pëpe (Kusala 2:32, 33; 10:40). Na ndo ni, Nzapa amû na lo “clé ti kui na clé ti ndo-ti-awakinda” ti tene lo zi azo na yâ dû ti kuâ so azo kue ayeke gue dä, nga na gbe ti aye so aga na peko ti siokpari ti Adam. Teti lo yeke na aclé so, Jésus alingbi ti zingo adisciple be-ta-zo ti lo na kuâ. Kozoni kue, lo zingo azo ti kongregation ti lo mveni so a sa yingo na ndo ti ala, na mungo na ala kota matabisi ti fini so alingbi ti kui pëpe na yayu, gi tongana ti so Babâ ti lo mveni amû na lo.—aRomain 6:5; aPhilippien 3:20, 21.
10. Londongo ti abe-ta-zo Chrétien so a sa yingo na ndo ti ala akomanse lawa?
10 Lawa si aChrétien be-ta-zo so a sa yingo na ndo ti ala ayeke zingo na kuâ ti gue na yayu? Bible afa so akomanse awe. Bazengele Paul afa so a yeke yä ala ‘na ngoi ti singo ti Christ’, so akomanse na ngu 1914 (1 aCorinthien 15:23). Tongana aChrétien be-ta-zo so a sa yingo na ndo ti ala akui fadeso na ngoi ti singo ti lo, ala yeke na bezoin ti ngbâ na yâ kui pëpe juska na kiringo ti Seigneur ti ala. Me fade fade, tâ gi na ngoi so ala kui, a yeke yä ala na yâ yingo, a ‘changé tele ti ala kue fade fade, legeoko tongana zo ako lê ti lo.’ Bâ kota ngia so ala yeke na ni, teti anzo kusala ti ala “ague na peko ti ala.”—1 aCorinthien 15:51, 52; Apocalypse 14:13.
11. Londongo ti akuâ wa ayeke duti ande dä teti tanga ti azo, na a yeke komanse ande lawa?
11 Me londongo ti afon héritier na yâ Royaume ti wara fini na yayu ayeke pëpe gi oko londongo ti akuâ so ayeke dä. Ndali ti so a di iri ni “kozo londongo ti awakinda” na Apocalypse 20:6, a fa so mbeni ayeke ga na pekoni. Azo so ayeke londo na ngoi ti mbeni londongo ti akuâ so ayeke ande na pendere beku ti fini ti lakue lakue na ndo sese so aga paradis. Londongo ti akuâ ti so ni ayeke si lawa? Buku ti Apocalypse afa so a yeke duti ande na peko ti futingo “sese na yayu”, so ayeke sese ti sioni ti laso, na azo ti komande ti lo nga. Nda ti ngbele sese so aga ndulu mingi awe. Na pekoni, na ngoi so Nzapa mveni adiko awe, zingongo azo na kuâ ti ngbâ na ndo sese ayeke komanse ande.—Apocalypse 20:11, 12.
12. Na popo ti abe-ta-zo so ayeke zingo na kuâ ti ngbâ na fini na ndo sese, a yeke wara ande azo wa, na ngbanga ti nyen a yeke mbeni pendere beku so adö bê?
12 Fade a yeke zingo azo wa na kuâ ti ngbâ na ndo sese? Na popo ti ala, a yeke wara ande awakua be-ta-zo ti Jéhovah ti ngoi ti giriri, akoli na awali so ‘aye pëpe ti tene mbeni zo azi ala’, teti ala yeke na kpengba mabe na yâ londongo ti akuâ. A ye ti tene so même tongana mbeni kuâ ti ngangu aye ti wara ala, ala yeke kpe ni pëpe na belengo be-biani ti ala na Nzapa. Bâ, a yeke nzere ande mingi tongana e mveni e gi ti hinga ala na ti mä na yanga ti ala mveni anzene nzene tënë na ndo aye so Bible asala tënë dä mingi pëpe! Na popo ti azo so ayeke londo ande ti ngbâ na ndo sese, a yeke wara nga Abel, kozo témoin be-ta-zo ti Jéhovah; Hénoch na Noé, so afa atokua ti gbotongo mê ti Nzapa na mbito oko pëpe kozoni na Kota Moa; Abraham na Sara, so ayamba a-ange; Moïse, so na lege ti lo a mû lani Ndia na Hoto ti Sinaï; aprophète so ayeke na mbito pëpe tongana Jérémie, so abâ futingo ti Jérusalem na ngu 607 K.N.E.; na Jean Wabatizengo zo, so amä tâ lego ti Nzapa na ngoi so Lo yeda na Jésus tongana Molenge ti Lo. Na ndo ni, a yeke wara nga akoli na awali mingi so angbâ be-biani, na so akui na ngoi ti lâ ti nda ni ti sese ti sioni ti laso.—aHébreu 11:4-38; Matthieu 11:11.
13, 14. (a) Ye nyen ayeke si ande na Hadès nga na akuâ so ayeke na yâ ni? (b) A yeke zingo ande azo wa nga na kuâ, na ngbanga ti nyen?
13 Na pekoni, a yeke yä nga ambeni zo, nde na awakua ti Nzapa, si a girisa zo oko pëpe na yâ dû ti kuâ so azo kue ayeke gue dä. Kota ti kusala ti lungulango azo kue na yâ dû ti kuâ ayeke so wa? A lingbi ti hinga ni na lege so Jésus ayeke sala ande kusala na ‘clé ti Hadès’ teti azo. A fa ni na yâ mbeni suma so a mû na bazengele Jean, so na yâ ni lo bâ ‘a bi Hadès na yâ lac ti wâ.’ (Apocalypse 20:14). A ye ti tene nyen? A ye ti tene so a futi Hadès kue, dû ti kuâ ti azo biaku biaku. Lo yeke dä mbeni pëpe, a zi akuâ kue na yâ lo, teti, nde na abe-ta-zo wavorongo Jéhovah so Jésus azingo ala, na lege ti be-nzoni lo yeke zingo nga azo ti kirikiri. Tënë ti Nzapa adë bê ti e: ‘Fade azo ti mbilimbili na azo ti kirikiri ayeke londo na popo ti awakinda.’—Kusala 24:15.
14 Me tongana a zingo azo ti kirikiri so na kuâ, a yeke pëpe ti tene a kiri a fâ ngbanga ti kuâ na ndo ti ala. Teti so na gbe ti Royaume ti Nzapa so mbilimbili amû ndo sese kue, a yeke mû ande maboko na azo tongaso ti sala si fini ti ala ague oko na andia ti Jéhovah. Suma ni afa so fade a zi mbeni ‘mbeti ti fini.’ Tongaso, lege ayeke dä ti tene a sû iri ti ala na yâ ni. Fade “a fâ ngbanga ti ala oko oko kue alingbi na kusala” so ala sala na peko ti zingongo ti ala (Apocalypse 20:12, 13). Tongaso, ti bâ gi ye so ala yeke wara ande na nda ni, londongo ti ala alingbi ti duti ‘londongo ti wara fini’. A lingbi pëpe ti tene so ye kue so ayeke ku ala ayeke gi ‘londongo ti wara ngbanga.’—Jean 5:28, 29.
15. (a) Fade a zingo pëpe azo wa? (b) A lingbi hingango tâ tënë na ndo londongo ti akuâ andu e tongana nyen?
15 Me, a yeke duti ande pëpe azo kue so ayeke na fini lani, na so akui, si ayeke kiri na fini. Ambeni asala asiokpari so ndali ni pardon ayeke dä pëpe. Mara ti azo tongaso ayeke na yâ ti Hadès pëpe, me na yâ ti Géhenne, ndo so ala wara futingo ti lakue lakue dä. Na popo ti ala, a yeke wara nga azo so a yeke fâ ala ande na ngoi ti “kota ye ti vundu” so aga ndulu fadeso (Matthieu 12:31, 32; 23:33; 24:21, 22; 25:41, 46; 2 aThessalonicien 1:6-9). Ni la, atâa so Jéhovah afa kota be-nzoni na zingo akuâ na yâ Hadès, beku ti londongo ti akuâ ayeke pusu e pëpe ti sala ye kirikiri na fini ti e laso. A yeke zingo ande na kuâ pëpe azo so, na mbana, ake kota yanga-ti-komande ti Jéhovah. Teti e hinga ni awe, a yeke nzoni e duti na fini alingbi na ye so bê ti Nzapa aye, si e lingbi ti fa biani bê ti kiri singila ti e teti nzobe ti lo so e lingbi na ni pëpe.
Beku ti londongo ti akuâ akpengba e
16. Beku ti londongo ti akuâ alingbi ti mû kota ngangu na zo tongana nyen?
16 Na popo ti e, ala so amä na bê kue na beku ti londongo ti akuâ alingbi ti wara kota ngangu na lege ni. Laso, na ngoi so e ga ndulu na nda ti fini ti e, e hinga biani so atâa kode wa ti kaïngo akobela, e lingbi lâ oko pëpe ti pusu lakue lango ti kuâ na peko (Zo-ti-fa-tene 8:8). Tongana juska ge e sala na Jéhovah na dutingo be-biani legeoko na bungbi ti lo, e lingbi biani ti gi bê pëpe teti ngoi ti kekereke. E hinga so na lege ti londongo ti akuâ, e yeke kiri ti duti na fini mbeni lâ, na ngoi so Nzapa adiko. Na bâ mara ti fini so ayeke duti ande! “Tâ fini biani”, tongana ti so bazengele Paul adi iri ni.—1 Timothée 6:19; aHébreu 6:10-12.
17. Ye nyen alingbi ti mû maboko na e ti bata be-biani na Jéhovah?
17 Teti so e hinga awe so londongo ti akuâ ayeke dä, na e hinga nga Zo so ayeke lingu ti pendere ye tongaso, a yeke mû lege na e ti kpengba na yâ mabe. A yeke kpengba e ti duti be-biani na Nzapa atâa tongana asioni wasalango ngangu atene ala yeke fâ e. Juska laso, Satan asala kusala na mbito ti kuingo hio, so ayeke sala ka azo, tongana mbeni lege ti bata azo na gbe ti ngbâa. Me Jésus ayeke lani na mara ti mbito tongaso pëpe. Lo ngbâ lani be-ta-zo na Jéhovah juska na kuâ. Na lege ti sandaga ti kota ngele ti lo, Jésus amû lege na ambeni zo nde nga ti sigigi na gbe ti mbito tongaso.—aHébreu 2:14, 15.
18. Ye wa amû maboko na awakua ti Jéhovah ti zia nzoni tapande ti batango be-biani?
18 Teti so ala yeke na mabe na yâ sandaga ti Christ nga na londongo ti akuâ, awakua ti Jéhovah azia nzoni tapande ti azo so abata be-biani. Na ngoi so a zia ala na gbele angangu kpale, ala fa awe na gigi so ‘ala ndoye pëpe âme ti ala mveni’ ahon Jéhovah (Apocalypse 12:11). Na ndara, ala ke pëpe akpengba-ndia ti aChrétien, na tarango ti sö fini ti ala ti laso (Luc 9:24, 25). Ala hinga so atâa ala kui laso teti ala mû mbage ti kota yanga-ti-komande ti Jéhovah na dutingo be-biani, fade lo futa ala na lege ti londongo ti akuâ. Mo yeke na mara ti mabe so? Mo yeke wara ande ni tongana mo ye Jéhovah, na mo bâ na nene ni ye so londongo ti akuâ aye biani ti tene.
Lisoro ti dango bê
• Ti tene mbeni zo abâ londongo ti akuâ na nene ni, ngbanga ti nyen a lingbi kozoni kue lo hinga tâ tënë na ndo âme nga na ndo dutingo ti akuâ?
• Azo wa ayeke zingo ande na kuâ, na a lingbi ye so e hinga na ndo ni andu e tongana nyen?
• Beku ti londongo ti akuâ ayeke kpengba e tongana nyen?
[Foto na lembeti 84, 85]
Jéhovah amû zendo so fade mbeni londongo ti akuâ ayeke dä, ti azo ti mbilimbili na azo ti kirikiri nga