BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • w05 15/9 l. 10-12
  • Ponce Pilate ayeke zo wa?

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • Ponce Pilate ayeke zo wa?
  • Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2005
  • Akete li ti tënë ni
  • Ambeni mbeti nde na ndö ti oko tënë ni
  • Kamba ti kua ti lo, kusala nga na ngangu ti komande ti lo
  • Pilate agi yanga ti aJuif
  • “Tene-biani ayeke nyen?”
  • Nyen la asi na Pilate?
  • Pilate na Hérode abâ so tënë ayeke na li ti Jésus ape
    Jésus: Lege ni, tâ tënë na fini
  • Na popo ti Pilate na Hérode
    Koli so ahon tanga ti azo kue
  • A mû Jésus na ala na a hon na lo ti fâ lo
    Jésus: Lege ni, tâ tënë na fini
  • Pilate atene: “Ala bâ, koli ni la!”
    Jésus: Lege ni, tâ tënë na fini
Bâ ambeni ye ni
Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2005
w05 15/9 l. 10-12

Ponce Pilate ayeke zo wa?

NA YÂ ti mbeni buku so lo sû, Yapakara Ann Wroe atene: “Pilate ayeke mbeni zo so azo aye tënë ti lo pëpe, me ala ye ti hinga ye na ndo lo. Ambeni zo abâ lo tongana mbeni saint. Ambeni atene so na lege ti salango ye ti lo mo yeke bâ awokongo so zo ayeke na ni. Lo hon tele pëpe na mbeni zo ti poroso so ayeda ti tene a fâ zo oko ti bata siriri ti kodoro ti lo.”​—Pontius Pilate.

Atâa mo yeda na abango ndo so wala pëpe, azo ahinga Ponce Pilate mingi ndali ti ye so lo sala na Jésus Christ. Pilate ayeke zo wa? Nyen la azo ahinga na ndo ti lo? Ti hinga ye nzoni na ndo kamba ti kua ti lo ayeke mû ande lege na e ti gbu nda ti ambeni kpengba ye so asi na yâ mbaï ti azo.

Kamba ti kua ti lo, kusala nga na ngangu ti komande ti lo

Na ngu 26, Tibère, togbia ti Rome, azia Pilate tongana gouverneur wala kota komanda ti Judée. Mara ti akota komanda tongaso ayeke lani aturugu ti kota kamba so ayeke na mosoro. Ala yeke nde na ala so alondo na yâ ti asewa ti akota zo so ayeke lani na yâ bada-halezo ti kodoro ti Rome. Peut-être na ngoi so Pilate alï lani na turugu, lo yeke komande mbeni bungbi ti aturugu so wungo ti ala asi 1 000 tongaso. Na peko ti akua so lo sala, yeke yeke lo wara akamba. Na nda ni, tongana lo yeke na ngu 30, a soro lo ti ga gouverneur.

Na yâ kua ti lo ti turugu, Pilate ayeke yü ka mbeni nduzu bongo so maboko ni ayeke dä pëpe, nga lo yeke yü na ndo ni mbeni kate bongo ti wen. Bongo so lo yeke yü ni na senge ngoi ayeke mbeni vulu zalabia so a fü ambeni ye ti pendere na yanga ni. Kuä ti li ti lo ayeke gi ndulu nga lo yeke fâ kuä ti yanga ti lo lakue. Atâa so ambeni zo apensé so lo londo na Espagne, iri ti lo Pilate afa so lo londo peut-être na yâ ti mbeni kete mara so a hiri ala aPontii. A-Pontii ni ayeke lani amokonzi ti mbeni kete mara so a di iri ti ala aSamnite so ala yeke na mbongo ti Italie.

A yeke tokua lakue mara ti akota komanda tongana Pilate so na ando so abandii ayeke dä mingi. A-Romain abâ ti ala so Judée ayeke mara ti ndo tongaso. Na ndo ti kusala ti lo ti batango siriri, Pilate ayeke bâ lege ti rongo anginza ti lampo nde nde kue. Na ngoi ni kâ, ada-ngbanga ti aJuif ayeke bâ lege ti atënë nde nde. Tongana a hunda ti dë ngbanga ti kuâ na li ti mbeni zo, a yeke gue na tënë ni na gouverneur ni so lo yeke lani na kota ngangu ti komande.

Pilate na wali ti lo, na mbeni kete wungo ti awakuasu, akamarade ti lo ti kua nga na azo ti tokua ti lo, ala kue ayeke lango na gbata ti Césarée, so ayeke ndo ti lutingo ti abateau. Pilate ayeke komande na ndo ti abungbi oku ti aturugu so wungo ti ala alondo na 500 ti si na 1 000, nga na ambeni turugu 500 tongaso so ayeke kpe na mbarata. Lakue aturugu ti lo ayeke fâ na ndo keke azo so adoro ndia. Tongana bira ayeke dä pëpe, a yeke mä tënë ti yanga ti azo ni kete awe si a fâ ala. Me, tongana azo alondo ti mû kodoro na ngangu, a yeke fâ ala gbâ ni gi na lê ni lê ni. Na tapande, ti kanga lege biaku na kengo yanga ti ngorogbia so Spartacus aga na ni, aRomain afâ lani na ndo keke angbâ 6 000 so amû peko ti lo. Tongana wusuwusu alondo na Judée, gouverneur ni alingbi ti hunda na gouverneur ti Syrie so akomande gbâ ti aturugu ti mû maboko na lo. Ye oko, na ngoi so Pilate ayeke sala kua lani, gouverneur ni so ayeke dä pëpe, na a yeke ti lo ti sala ye hio ti zia siriri na sese.

Agouverneur ayeke fa lakue na togbia ni ye so asi. Tongana azo ane togbia ni pëpe wala azo ayeke gi lege ti kinda ngorogbia ni, a hunda na gouverneur ni ti sû mbeti ti fa ye kue so asi. Na pekoni, togbia ni ayeke fa na lo ye so a lingbi lo sala ngbanga ni. Peut-être ye so ayeke gbu bê ti mbeni gouverneur lani ayeke ti duti kozo zo so ague ti fa na togbia ni ye so asi na yâ ti kodoro-komanda ti lo, si tanga ti azo ni ague ti fa ti ala na peko. Mara ti tënë ni so aga lani na li ti Pilate ndali ti tâ kota kpale so ayeke ndulu ti tï na Judée.

Nde na atënë so aÉvangile afa, Josèphe na Philon afa atënë mingi na ndo ti Pilate. Tacite, so ayeke wasungo mbaï ti aRomain, atene nga so Pilate afâ lani Christ, lo so aChrétien azia iri ti lo na ndo ti ala.

Pilate agi yanga ti aJuif

Josèphe atene so teti so ndia ti aJuif ake tënë ti lekengo a-image, agouverneur ti Rome aye pëpe ti mû adrapeau so a-image ti togbia ni ayeke dä ti gue na ni na Jérusalem. Ye oko, ndali ti so Pilate akpe ndia ni so pëpe, bê ti aJuif aso na ala gue hio na Césarée ti dema tele ti ala. Lango oku ahon, Pilate asala ye oko pëpe. A si na lango omene ni lo mû yanga na aturugu ti lo ti ngoro aJuif ni so, na ti tene na ala so tongana ala zia lege ti ngonzo ni pëpe, a yeke fâ ala. Me aJuif atene so a yeke nzoni ala kui ahon ti tene ala bâ so a yeke doro Ndia ti ala. Tongaso, Pilate awoko go ti lo na lo mû yanga ti tene a zi a-image ni.

Tongana Pilate aye lani, ka lo gue na ala na ngangu. Josèphe afa nga peko ti mbeni kpale so asi na ngoi so Pilate ato nda ti leke mbeni ye ti ga na ngu na Jérusalem. Lo mû nginza na yâ ti sanduku ti temple ti futa na kua ni. Pilate amû lani nginza ni na ngangu pëpe teti so lo hinga so na lê ti aJuif, salango tongaso afa so lo kpe Nzapa pëpe. Na ye so alingbi ti zia ngonzo na bê ti aJuif si ala kä lo na Tibère so alingbi ti zi lo na kua. Ye oko, a bâ so Pilate amä lani tele na akota zo ti temple ni ti mû nginza ni ti sala na kua so ndali ti so a yeke na lege ni ti sala kusala na anginza so a mû ni na Nzapa ti leke na kodoro. Atâa so kue, aJuif saki mingi abungbi ti fa ngonzo ti bê ti ala.

Pilate atokua aturugu na popo ti gbâ ti azo so na lo mû yanga na ala ti pika azo ni gi na andulu keke me ti fâ ala na épée pëpe. Na bango ni, lo ye lani ti tene gbâ ti azo akui pëpe. Lo sala ye na ndara teti so a yeke azo mingi la si awara lani kuâ pëpe. Peut-être a yeke kpale so si ambeni zo afa lani tënë ni na Jésus tongana ala tene so Pilate abungbi mênë ti ambeni zo ti Galilée na sandaga ti ala.​—Luc 13:1.

“Tene-biani ayeke nyen?”

Ye so asala si iri ti Pilate awu ayeke so lo gi lani ti hinga nda ti tënë so amokonzi-nzapa ti aJuif abi na li ti Jésus. Ala tene so Jésus mveni atene ni yeke Gbia. Tongana lo mä so Jésus atene kusala ti ni ayeke ti fa na azo tene-biani wala tâ tënë, Pilate ahinga so Jésus ayeke gi pëpe ti kinda ngorogbia ti Rome. Pilate apensé ti lo so tâ tënë ayeke mbeni ye so ayeke ngangu na zo ti gbu nda ni nga a hunda pëpe ti hinga ye na ndo ni. Me lo hunda Jésus lo tene: “Tene-biani ayeke nyen?” Na pekoni, ti hunzi na tënë ti lo, lo tene: “Mbi wara tënë na li ti Zo so pëpe.”​—Jean 18:37, 38; Luc 23:4.

Ngbanga ti Jésus alingbi fade ti hunzi gi ge, me aJuif ake na ala tene so Jésus ayeke zo ti kindango kodoro. Pilate ahinga so a yeke gi kota bê si apusu amokonzi-nzapa ti aJuif ti ga na Jésus na gbele ngbanga. Lo hinga nga so tongana lo zi Jésus, wusuwusu ayeke londo, na a yeke ye so lo ye pëpe. Lo bâ so ambeni kpale ni ayeke dä kozo awe, teti so a kanga Barabbas na ambeni zo ndali ti so ala pusu azo ti ke yanga nga ala fâ ambeni zo (Marc 15:7, 10; Luc 23:2). Na ndo ni, ambeni tënë so alondo kozo na popo ti Pilate na aJuif asala si iri ti Pilate abuba na gbele Tibère. Tibère ayeke zo so a hinga lo mingi ndali ti salango ye ti lo na ngangu na mbage ti agouverneur so asala kua ti ala na lege ni pëpe. Ye oko, tongana Pilate aba go ti lo na aJuif a yeke sala si ala bâ lo tongana buba zo. Biani, Pilate ayeke lani na gbele mbeni ngangu kpale.

Ni la, tongana lo hinga so Jésus ayeke zo ti Galilée, Pilate atara ti tokua lo na Hérode Antipas so akomande na Galilée. Tongana ye so lo ye ti sala atï na ngu awe, Pilate atara ti ga na gbâ ti azo so ayeke ku na gigi ti yangbo ti lo ti yeda si lo zi Jésus ndali ti so ngobo ti salango ye ti aJuif ahunda ti tene a zi mbeni zo ti kanga oko na ngoi ti matanga ti Pâque. Ye oko, azo ni kue adekongo na ala hunda ti tene a zi gi Barabbas.​—Luc 23:5-19.

Peut-être Pilate aye lani ti sala ye so ayeke na lege ni, me lo ye nga ti bata kota ndo ti lo na ti nzere na lê ti azo ni. Lo soro ti bata kota ndo ti lo ahon ti sala ye so ayeke mbilimbili. Tongaso, lo hunda a ga na lo ngu na lo sukula maboko ti lo ti fa so mênë ti zo so lo yeda ti tene a fâ lo ayeke na li ti ni pëpe.a Atâa so lo hinga biani so tënë ayeke na li ti Jésus pëpe, Pilate amû yanga na aturugu ti lo ti pika Jésus. Na ngoi so aturugu ni ayeke he Jésus, a yeke tuku ngu ti yanga na tele ti lo nga ala yeke pika lê ti lo, Pilate azi yanga oko pëpe.​—Matthieu 27:24-31.

Pilate akiri atara ti zi Jésus, me azo ni adekongo atene tongana lo sala tongaso, lo yeke kamarade ti César pëpe (Jean 19:12). Tongana lo mä tënë so, Pilate asala tongana ti so ala hunda. Na ndo desizion so Pilate amû, mbeni wandara atene: “Tënë ni ayeke ngangu pëpe, a hunda ti fâ gi zo ni awe. A yeke nzoni mbeni senge Juif oko akui ahon ti tene wusuwusu alondo na yâ ti kodoro ndali ti lo.”

Nyen la asi na Pilate?

Tanga ti ye so asi na yâ ti ngoi ti kusala ti Pilate tongana gouverneur na so a sala tënë ni na mbeti ayeke mbeni kpale ni nde so alondo. Josèphe atene so gbâ ti azo ti Samarie amû aye ti bira na ala bungbi tele ti ala na ndo Hoto ti Garizim ti gi ambeni mosoro so a tene Moïse alu ni kâ. Tongana Pilate amä tënë ti ye so, lo tokua aturugu ti lo si ala fâ lani gbâ ti azo. Azo ti Samarie akä Pilate na Lucius Vitellius, so ayeke gouverneur ti Syrie. E hinga pëpe wala Vitellius abâ so Pilate asala ye ni ahon ndo ni awe. Atâa tënë ni ayeke tongana nyen, lo hunda na Pilate ti gue na Rome ti fa na togbia ni peko ti aye so lo sala. Ye oko, kozoni si Pilate asi na Rome, Tibère akui ti lo awe.

Mbeni mbeti atene: “Na peko ti ye so, ambeni buku ti mbaï asala tënë ti Pilate mbeni pëpe. Me apande ayeke mingi na ndo ti lo.” Ye oko, azo mingi afa atënë kirikiri na ndo ti lo. Ambeni atene so Pilate aga lani Chrétien. Na Éthiopie, azo so atene ala yeke aChrétien abâ lo tongana mbeni “saint”. Azo mingi atene so Pilate afâ tele ti lo legeoko tongana ti Judas Iscariote. Eusèbe, mbeni wasungo mbaï giriri, ayeke lani kozo zo ti sala tënë so. Me zo oko ahinga tâ ye so asi na Pilate pëpe.

Pilate ayeke zo so li ti lo akpengba, lo yeke ne azo pëpe nga mbeni zo so asala ye na ngangu. Atâa so mingi ti agouverneur ti Judée akomande a ninga pëpe, Pilate akomande kâ ngu bale-oko. Ndani la aRomain abâ Pilate tongana zo so ahinga kua ti lo. Me, ambeni zo abâ lo tongana zo ti mbito so aye gi ti bata place ti kua ti lo, tongaso lo mû yanga ti tene a sala pasi na Jésus na a fâ lo. Ambeni zo nde atene ti ala so tâ kua ti Pilate ayeke gi ti bata siriri na ti sala si aye ti kodoro ti Rome amaï, me pëpe ti fâ ngbanga.

A yeke tâ tënë so ngoi ti Pilate ayeke tâ nde mingi na ti e. Ye oko, mbeni wafango ngbanga alingbi pëpe ti dë ngbanga na li ti mbeni zo so lo hinga tënë ayeke na li ti lo pëpe. Tongana Pilate atingbi lani na Jésus pëpe, ka lo ga gi mbeni senge zo na yâ ti mbaï.

[Kete tënë na gbe ni]

a A yeke aRomain pëpe, me aJuif si ayeke sukula lani maboko ti ala ti fa so mênë ti mbeni zo so a fâ lo ayeke na li ti ala pëpe.​—Deutéronome 21:6, 7.

[Foto na lembeti 11]

Mbeti so a sû ni na ndo ti tênë na so a wara ni na Césarée afa Ponce Pilate tongana gouverneur ti Judée

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo