Lege ti sara be-nzoni na zo
“A lingbi e sara ye ti nzoni na azo kue; na a hon kue, a lingbi e sara ye ti nzoni na aita ti e awamabe.”—AGALATE 6:10.
1, 2. Parabole ti zo ti Samarie afa nyen na e na ndo ti be-nzoni?
NA YÂ ti lisoro ti lo na Jésus, mbeni koli so ahinga Ndia mingi ahunda Jésus atene: “Zo so ayeke nduru na mbi ayeke zo nyen?” Jésus akiri tënë na lo na lege ti parabole so: “Mbeni zo alondo na Jérusalem ti zu na Jéricho, na lo tï na tïtî awanzi; ala kamata bongo ti lo kue, ala pika lo, ala zia lo, na ala gue; na lo ga nduru ti kui. Mbeni sacrificateur ahon na lege so; na tongana lo bâ zo so, lo hon na mbeni mbage ti lege. Na mbeni zo ti mara ti Lévi aga nga, na tongana lo si na ndo ni so na lo bâ lo, lo hon na mbeni mbage ti lege. Me mbeni zo ti Samarie ayeke tambela na lege so, na lo si na ndo ti zo so. Tongana lo bâ zo ni, lo sara be-nzoni na lo. Lo gue na tere ti lo, lo leke kä ti lo, na lo sa mafuta na vin na lê ti kä ni; lo zia lo na ndo lele ti lo, lo gue na lo na da ti lango, na lo bata lo kâ. Ndani lango oko, lo mû denier use na mveni ti da ni, lo tene na lo, Mo bata lo, na tongana mo futa nginza ahon so, fade mbi mû nginza ni na mo tongana mbi kiri.” Na pekoni Jésus ahunda koli ni atene: “Bê ti mo atene zo nyen na popo ti ala ota so asara tongana zo so ayeke nduru na zo ni so atï na tïtî awanzi?” Koli ni akiri tënë atene: “Lo so asara be-nzoni na lo.”—Luc 10:25, 29-37a.
2 Sarango ye ti zo ti Samarie na mbage ti koli so awara kä afa pendere mingi ye so a iri ni tâ be-nzoni. Ndali ti so mawa agbu bê ti zo ti Samarie so, lo sara mbeni ye ti dê bê ti zo so ye ti vundu asi na lo. Nga, koli ni ayeke mbeni wande na zo ti Samarie ni. Ni la, atënë ti kodoro, ti bungbi ti vorongo nzapa wala ti sarango ye ti azo ti mbeni ndo ayeke kanga lege na be-nzoni pëpe. Na pekoni so Jésus afa parabole ti zo ti Samarie so awe, lo mû wango so na koli ni: “Mo gue mo sara legeoko.” (Luc 10:37b). E lingbi ti bata wango so na bê na ti sara kue ti sara be-nzoni na ambeni zo. Me e yeke sara ni tongana nyen? Na yâ ti aye wa e lingbi ti sara be-nzoni lâ na lâ?
“Tongana mbeni ita . . . ayeke na bongo pëpe”
3, 4. Ngbanga ti nyen a lingbi e gi bê ti e mbilimbili ti sara be-nzoni na aita ti e ti bungbi?
3 Bazengele Paul atene: “Tongana e wara lege ni, a lingbi e sara ye ti nzoni na azo kue; na a hon kue, a lingbi e sara ye ti nzoni na aita ti e awamabe.” (aGalate 6:10). Tongaso, zia e bâ kozoni kue tongana nyen e lingbi ti sara be-nzoni mingi na mbage ti aita ti e ti bungbi.
4 Na yâ ti wango so disciple Jacques amû na atâ Chrétien ti sara be-nzoni na mba, lo sû tënë so na mbeti lo tene: “Ngbanga asara be-nzoni pëpe na zo so asara be-nzoni pëpe.” (Jacques 2:13). Aye so angoro na tere ti atënë so a sû na gbe ti yingo ti Nzapa afa na e ambeni ye so na yâ ni e lingbi ti sara be-nzoni na azo. Na tapande, mbeti ti Jacques 1:27 atene: “Tâ lege ti sara na Nzapa, lege so ayeke na siokpari oko pëpe na lê ti Nzapa Babâ ayeke so: ti gue ti bâ amolenge so babâ ti ala ayeke pëpe na awomua na yâ vundu ti ala, na ti bata tere ti lo mveni si lo ga sioni pëpe na lege ti ye ti sese so.” Jacques 2:15, 16 atene: “Tongana mbeni ita ti koli wala ita ti wali ayeke na bongo pëpe na ala manke kobe ti lâ na lâ, na mbeni zo na popo ti i atene na ala, I gue na siriri, i kpe wâ, na yâ ti i asi; me i mû na ala pëpe ye so alingbi na tere ti ala, so asara nzoni tongana nyen?”
5, 6. Tongana nyen e lingbi ti sara be-nzoni mingi na aita ti kongregation ti e?
5 Bango lege ti ambeni zo nga na mungo maboko na ala so ye amanke ala ayeke mbeni ye so a yeke hinga na tâ bungbi ti vorongo nzapa. Bungbi ti vorongo ti e amû lege na e pëpe ti fa so e yeke bi bê na azo gi na tenengo na yanga so e ye si ye aga nzoni ndali ti ala. Nde na so, mawa ti azo so ye amanke ala mingi ayeke pusu e ti sara mbeni ye ndali ti ala (1 Jean 3:17, 18). Biani aye ayeke mingi so na yâ ni a lingbi e sara be-nzoni mingi na azo. A yeke aye tongana tongo kobe na mbeni zo ti kobela, sarango kua ti yâ ti da ti mbeni mbakoro, yongo ambeni zo ti gue na ala na bungbi tongana a hunda ti sara tongaso nga ti tene maboko ti e akpengba pëpe na mbage ti azo so alingbi biani na mungo maboko.—Deutéronome 15:7-10.
6 Ye so ayeke kota ahon mungo aye ti mitele na azo ayeke mungo maboko na lege ti yingo na azo ti yâ ti kongregation ti aChrétien so ayeke gue gi na li ni. Mbeti ti Nzapa awa e ti “lungula vundu ti ala so bê ti ala anze, [ti] sara na ala so ayeke na ngangu pëpe”. (1 aThessalonicien 5:14). A wa “ambakoro wali” ti “fa lege ti ye so ayeke nzoni”. (Tite 2:3). Bible asara tënë so na ndo asurveillant ti kongregation, atene: “Fade ala yeke tongana ndo ti honde tere ngbanga ti kota pupu.”—Esaïe 32:2.
7. Ye so adisciple ti Antioche ti Syrie asara afa na e nyen na ndo ti sarango be-nzoni?
7 Akongregation ti akozo Chrétien ayeke bâ lani lege ti awomua, anyindu nga ala yeke mû maboko na azo so ye amanke ala, na ala yeke kpengba azo ti yâ ti kongregation so ala yeke dä. Me ngoi na ngoi, ala yeke leke nga aye ti mû maboko na aita ti ala na ambeni ndo nde. Na tapande, tongana prophète Agabus atene so fade “kota boma aya na ndo sese kue”, adisciple ti Antioche ti Syrie “aleke tënë na popo ti ala ti to ye na aita so aduti na Judée, fade ala oko oko kue ato ye so ala lingbi ti to.” Ala tokua ni na a-ancien ti kâ “na tïtî Barnabas na Saul.” (Kusala 11:28-30). Ka ti laso ayeke tongana nyen? “Ngbâa be-ta-zo na ti ndara” aleke akomite ti mungo maboko ti bâ lege ti aita ti e so aye tongana kota pupu ti ngu, yengingo sese wala ngu-ingo so asuku amû akodoro abuba peut-être aye ti ala (Matthieu 24:45, MN ). Ti tene e wani e mû ngoi ti e, ngangu ti e nga na mosoro ti e ti sara kusala maboko na maboko na ye so a leke so, a yeke mbeni pendere lege ti tene e sara be-nzoni na azo la.
“Tongana i yekia zo teti lê ti lo”
8. Tongana nyen sarango nzoni gi na ambeni zo ague nde na sarango be-nzoni?
8 Tongana lo yeke gboto mê ti azo na ndo mbeni ye so ayeke gue nde na be-nzoni nga na “kota ndia” ti ndoye, Jacques asû tënë so na mbeti: “Tongana i yekia zo teti lê ti lo, i sara siokpari, teti Ndia afa na i, i yeke azo ti ke Ndia.” (Jacques 2:8, 9). Ti sara nzoni na zo gi ngbanga ti so lo yeke zo ti mosoro wala lo yeke na kota ndo alingbi ti sara si e dengi mê mingi pëpe “na toto ti awanzinga”. (aProverbe 21:13). Sarango nzoni gi na ambeni zo ayeke kanga lege na zo ti sara be-nzoni. E yeke sara be-nzoni na sarango kangbi pëpe na popo ti azo.
9. Ngbanga ti nyen a yeke sioni pëpe ti gonda mingi azo so alingbi na ni?
9 Sarango kangbi na popo ti azo pëpe aye ti tene e lingbi lâ oko pëpe ti bi bê mingi na mbeni zo? Ên ën. Bazengele Paul asû tënë so na aChrétien ti Philippes na ndo Epaphrodite so asara kusala na tere ti lo, lo tene: “I yekia zo tongaso.” Teti nyen? “Teti lo ga nduru ti kui ngbanga ti kusala ti Christ, na lo bâ fini ti lo tongana ye pëpe si lo lingbi sara teti mbi ye so i lingbi sara pëpe.” (aPhilippien 2:25, 29, 30). A lingbi a bâ na nene ni mingi kusala so Epaphrodite asara na dutingo be-ta-zo. Nga, na 1 Timothée 5:17, e diko atene: “A-ancien so akomande nzoni, a lingbi azo ayä iri ti ala mingi mingi, na ala so asara kusala na yâ Tënë ni, na ala yeke fa nda ti tënë, zia azo ayä iri ti ala ahon.” A lingbi a bâ nga na nene ni anzoni sarango ye na lege ti yingo. Ti bâ ye na nene ni tongaso ayeke pëpe sarango nzoni gi na ambeni zo.
“Ndara so alondo na nduzu . . . a si na be-nzoni”
10. Ngbanga ti nyen a lingbi e bata yanga ti e?
10 Jacques asû tënë na ndo ti menga, lo tene: “Menga [wala yanga] ayeke sioye so aduti kpô pëpe, a si na yorö sioni ti fâ zo. E sara tënë nzoni na Seigneur na Babâ na menga so, na e zonga azo na ni, azo so A sara ala na image ti Nzapa. Tënë nzoni na tënë ti zonga asigigi na yanga oko.” Na ndo ye so, Jacques akiri atene: “Tongana bê asara i na yâ suingo bê, na gingo tënë ayeke na bê ti i, a lingbi i yä iri ti i mveni pëpe, na i sara mvene na tere ti tene-biani pëpe. Ndara so ayeke ndara so alondo na nduzu pëpe, me a yeke ti sese, ti mitele senge, na ti Zabolo. Tongana sarango bê na gingo tënë ayeke, fade ye ti kirikiri na sio kusala kue ayeke. Me ndara so alondo na nduzu ayeke na sioni oko pëpe, ndara so ayeke na siriri, a yeke na nzobe, a mä tënë fade, a si na be-nzoni na lengo ti nzoni, a dë kite pëpe, na a yeke na ndendia pëpe.”—Jacques 3:8-10a, 14-17.
11. Tongana nyen e lingbi ti sara be-nzoni na yâ ti sarango tënë ti e?
11 Ni la, lege so e yeke sara na tënë na azo ayeke fa wala e yeke na ndara so “a si na be-nzoni”. Ka tongana e yeke pika kate ti e, e tene mvene wala e tene sioni tënë na ndo ti azo ndali ti so e sara kota bê na tere ti ala wala tongana tënë ayeke na popo ti e na ala? Psaume 94:4 atene: “Azo kue so asara sioye ayä iri ti ala mveni..” A yeke ngangu pëpe ti tene mbeni sioni tënë abuba nzoni iri ti mbeni zo so tënë ayeke na li ti lo pëpe (Psaume 64:3-5). Nga, gbu li kete na ndo sioni so “témoin ti wataka [so] atene mvene” alingbi ti sara na mbeni zo (aProverbe 14:5; 1 aGbia 21:7-13). Na pekoni so Jacques asara tënë na ndo ti yanga so ayeke sara nzoni tënë pëpe, lo tene: “Aita ti mbi, ye so alingbi pëpe.” (Jacques 3:10b). Tâ sarango be-nzoni ahunda ti tene e sara tënë na ndo ti azo na mbeni lege so ayeke sioni oko pëpe, aga na siriri nga asi na nzobe. Jésus atene: “Me Mbi tene na i, tënë oko oko kue so azo atene senge senge, fade ala kiri tënë ngbanga ti tënë so na lâ ti ngbanga.” (Matthieu 12:36). A yeke biani kota ye ti sara be-nzoni na yâ ti tënë so e yeke tene na ndo ti azo.
“Pardone siokpari ti azo”
12, 13. (a) Na yâ ti mbeni parabole, mbeni ngbâa ayeke na kota bon ti Maître ti lo na li ti lo. Parabole so afa nyen na e na ndo ti be-nzoni? (b) Ti pardone ita ti e “juska mbasambala lege bale-mbasambala” aye ti tene nyen?
12 Jésus afa parabole ti mbeni ngbâa so nginza (denier 60 000 000) ti Maître ti lo, so ayeke mbeni gbia, ayeke na li ti lo. Parabole so afa mbeni lege nde ti sara be-nzoni. Ndali ti so ngbâa ni ayeke na nginza pëpe ti futa na bon ti lo ni, lo voro yanga ti lo ti tene a sara be-nzoni na lo. Maître ti lo “abâ mawa ti lo,” (Fini Mbuki, 2001 ) lo zi bon ni na li ti ngbâa ni. Me ngbâa ni asigigi na lo wara mbeni mba ti lo ngbâa so bon ti lo ti denier ngbango oko ayeke na li ti lo. Ngbâ ni asara be-nzoni na mba ti lo so pëpe na lo mû yanga ti tene a bi mba ti lo ni na da ti kanga. Tongana Maître ti ngbâ so lo zi bon na li ti lo amä tënë ti ye so asi, lo iri ngbâa ni ti ga, na lo tene na lo: “Mo boi ti sioni! mbi lungula kuda so kue na li ti mo, teti mo voro mbi. A lingbi mo sara be-nzoni na fon mo boi nga pëpe? legeoko tongana mbi sara be-nzoni na mo.” Na pekoni maître ni amû yanga ti tene a zia lo na tïtî azo ti batango da ti kanga. Jésus ahunzi parabole ti lo na tënë so: “Fade Babâ ti Mbi na yayu asara tongaso na i nga, tongana i oko oko kue i pardonné aita ti i na bê ti i pëpe.”—Matthieu 18:23-35.
13 Parabole so a sara tënë ni na yâ ti paragraphe so ahon afa pendere mingi so be-nzoni ahunda ti tene zo aduti nduru ti pardone azo. Jéhovah azi kota bon ti siokpari na li ti e. Tongaso nga, a lingbi e “pardone siokpari ti azo”. (Matthieu 6:14, 15). Kozoni si Jésus asara tënë ti parabole ti ngbâa so asara be-nzoni pëpe na zo, Pierre ahunda lo atene: “Seigneur, ita ti mbi alingbi sara ye ti sioni na mbi lege oke, si mbi pardone lo? juska lege mbasambala?” Jésus akiri tënë atene: “Mbi tene na mo pëpe ti pardone lo juska lege mbasambala, me juska mbasambala lege bale-mbasambala.” (Matthieu 18:21, 22). Biani, zo so ayeke sara be-nzoni ayeke nduru ti pardone zo “juska mbasambala lege bale-mbasambala”, so ti tene lo yeke ngbâ lakue ti pardone.
14. Ti gue oko na Matthieu 7:1-4, tongana nyen e lingbi ti sara be-nzoni lâ na lâ?
14 Na yâ ti Fango ye ti Jésus na ndo ti Hoto, lo kiri lo fa mbeni lege nde so zo alingbi ti sara be-nzoni, lo tene: “I fâ ngbanga pëpe, si azo afâ ngbanga na i pëpe; teti fade ala fâ ngbanga na i, legeoko tongana i fâ ngbanga na ala . . . Teti nyen mo bâ kete keke so ayeke na lê ti ita ti mo? me mo gi bê ti mo pëpe tënë ti kota keke ti da so ayeke na lê ti mo. Wala fade mo tene na ita ti mo tongana nyen? Zia mbi lungula kete keke na lê ti mo; na bâ, kota keke ti da ayeke na lê ti mo.” (Matthieu 7:1-4). Ni la, e lingbi ti sara be-nzoni lâ na lâ na lege so e yeke hon na ndo ti aye so aita ti e awoko dä, na e yeke kasa ndo ahon ndo ni pëpe.
“Sara ye ti nzoni na azo kue”
15. Ngbanga ti nyen sarango be-nzoni angbâ pëpe gi na popo ti aChrétien?
15 Atâa so buku ti Jacques asara tënë mingi na ndo ti be-nzoni so aChrétien ayeke sara na popo ti ala, ye so aye pëpe ti tene so sarango be-nzoni angbâ gi na yâ ti kongregation ti aChrétien awe. Psaume 145:9 atene: “L’Eternel asara nzoni na azo kue, na nzobe ti Lo ayeke na ndo kusala ti Lo kue.” Bible awa e ti “sara legeoko tongana Nzapa asara” nga ti “sara ye ti nzoni na azo kue”. (aEphésien 5:1; aGalate 6:10). Atâa so e ndoye “sese so pëpe, wala ye so ayeke na sese so”, e yeke kanga lê pëpe na ndo ti aye so atia azo ti sese so.—1 Jean 2:15.
16. Aye wa andu lege so e yeke sara be-nzoni na ambeni zo?
16 Ndali ti so e yeke aChrétien, e yeke lakue nduru ti mû maboko na bê ti e kue na azo so “lâ na pasa asi na” ala wala na azo so ayeke na yâ ti ngangu kpale (Zo-ti-fa-tene 9:11). Ti tâ tënë ni, a yeke dutingo ti e oko oko la ayeke mû lege na e ti bâ ye so e lingbi ti sara na azo nga juska na ndo wa e lingbi ti sara ni (aProverbe 3:27). Na ngoi so e yeke mû maboko na azo na lege ti mitele, e yeke sara hange si mbeni nzoni ye so e sara na mbeni zo apusu lo pëpe ti sara goigoi (aProverbe 20:1, 4; 2 aThessalonicien 3:10-12). Ni la, zo ayeke sara tâ be-nzoni gi na pekoni so mawa ti mbeni zo asara lo nga lo gbu li nzoni na ye so lo ye ti sara.
17. Lege so ayeke nzoni ahon atanga ni kue ti sara be-nzoni na azo ti gigi ayeke so wa?
17 Tâ nzoni lege ti sara be-nzoni so ahon atanga ni kue na azo ti gigi a yeke ti fa tâ tënë ti Bible na ala. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so mingi ti azo ayeke tambela kirikiri na yâ ti bingo na lege ti yingo. Ndali ti so ala hinga pëpe tongana nyen ti leke akpale ti ala nga ala yeke na tâ beku pëpe, mingi ti azo ayeke azo so “ye nde nde agi ala, na ala kangbi kirikiri tongana angasangbaga so ayeke na berger pëpe.” (Matthieu 9:36). Tënë so ayeke na yâ ti Mbeti ti Nzapa alingbi ti duti mbeni ‘lampe teti gere ti ala,’ na lege so ayeke mû maboko na ala ti leke akpale ti ala. Tënë so alingbi nga ti duti mbeni ‘lumière teti lege ti ala’, na lege so Bible afa kozoni awe ye so Nzapa aleke ti sara ande, na a yeke mû lege na ala ti duti na mbeni pendere beku (Psaume 119:105). So pasa si e yeke na ni ti fa tâ tënë na azo so ayeke tâ na bezoin ni! Ndali ti so “kota ye ti vundu” ayeke pusu nduru, a yeke fadeso ngoi ti mû mbage mingi na kusala ti fango tënë ti Royaume nga ti sara si azo aga adisciple (Matthieu 24:3-8, 21, 22, 36-41; 28:19, 20). Mbeni sarango be-nzoni so ayeke kota ahon so ayeke dä pëpe.
“I mû ye so ayeke na yâ i”
18, 19. Ngbanga ti nyen a lingbi e gi ti sara be-nzoni mingi na yâ ti fini ti e ahon ti kozo?
18 Jésus atene: “I mû ye so ayeke na yâ i na matabisi.” (Luc 11:41). Ti tene mbeni nzoni ye so e sara aduti tâ sarango be-nzoni, a yeke nzoni matabisi so e mû, e mû ni na bê ti e kue ndali ti so ndoye nga na bê ti e wani si apusu e ti sara ni (2 aCorinthien 9:7). E yeke na yâ ti mbeni sese so azo ayeke bâ mawa ti amba ti ala pëpe, ala yeke azo ti kion. Pasi so amba ti ala ayeke bâ nga na kpale so ala yeke na ni ayeke sara ye oko na ndo ti azo so pëpe. Ni la, sarango be-nzoni ayeke biani mbeni ye ti dengo bê na yâ ti sese so!
19 Tongaso, zia e ngbâ lakue ti gi ti sara be-nzoni mingi na yâ ti fini ti e ahon ti kozo. Tongana e yeke sara be-nzoni mingi, e yeke gi mingi ti sara ye tâ gi tongana Nzapa. Ye so ayeke mû lege na e ti duti na mbeni fini so ayeke tâ fini biani na so amû ngia na bê.—Matthieu 5:7.
Mo manda nyen?
• Ngbanga ti nyen a yeke mbilimbili kota ye ti sara be-nzoni na aita ti e?
• Tongana nyen e lingbi ti sara be-nzoni na yâ ti kongregation?
• Tongana nyen e lingbi ti sara nzoni na azo ti gigi?
[Foto na lembeti 9]
Zo ti Samarie asara ye na be-nzoni
[Afoto na lembeti 10]
A-Chrétien asara be-nzoni mingi
[Foto na lembeti 13]
Lege so ayeke nzoni ahon atanga ni kue ti sara be-nzoni na azo ti gigi a yeke ti fa tâ tënë ti Bible na ala