Ngbâ lakue ti sara kusala so Seigneur amû na mo ti sara
“Mo bata kusala ti Seigneur so Lo mû na mo si mo sara kue.”—ACOLOSSIEN 4:17.
1, 2. Kota kusala wa a mû na aChrétien ti sara ndali ti azo?
A MÛ na e mbeni kota kusala ti sara ndali ti azo so angoro e. Adesizion so ala yeke mû laso alingbi ti sara si ala sö fini ti ala wala ala wara kuâ na ngoi ti “kota ye ti vundu”. (Apocalypse 7:14). Na gbe ti yingo ti Nzapa, mbeni zo ti sungo mbeti ti aProverbe atene: “Mo zi azo so azo ayeke hon na ala na kui, na mo sö azo so ayeke gue ti wara kui.” Atënë so ayeke akpengba tënë mingi! Tongana e ke ti sara kusala so a mû na e ti gboto lê ti azo na ndo ti ye so ayeke na gbele ala ti soro, a lingbi ti sara si mênë ti ala aga na li ti e. Oko chapitre ti mbeti ti aProverbe so akiri atene: “Tongana mo tene, Mbi hinga tënë so pëpe, Lo so abâ kilo ti bê, fade Lo bâ pëpe? Na Lo so abata âme ti mo, fade Lo hinga pëpe? Na fade Lo futa azo oko oko kue alingbi na kusala ti ala pëpe?” A yeke polele so awakua ti Jéhovah alingbi pëpe ti tene so ala “hinga pëpe” ye ti sioni so ayeke ku azo.—aProverbe 24:11, 12.
2 Jéhovah abâ fini na nene ni mingi. Lo wa awakua ti lo ti sara kue ti mû maboko na azo mingi ti sö fini ti ala. A lingbi wafango tënë oko oko kue afa tënë so ayeke sö fini ti azo; na a yeke wara tënë ni so na yâ ti Mbeti ti Nzapa. E yeke sara mbeni kusala so ayeke tongana ti mbeni sinziri so ayeke dekongo tongana lo bâ ye ti sioni ayeke ga. E ye pëpe si mênë ti azo so ayeke wara peut-être ande kuâ aga na li ti e (Ezéchiel 33:1-7). Tongaso, a yeke kota ye mingi ti tene e ngbâ lakue ti sara ngangu ti “fa Tënë ni”.—Diko 2 Timothée 4:1, 2, 5.
3. Atënë wa e yeke bâ ande ni na yâ ti article so nga na a-article use ti peko?
3 Na yâ ti article so, mo yeke hinga ande tongana nyen ti hon ndo ti aye so ayeke kanga lege na mo ti sara kusala so ayeke sö fini ti azo. Nga mo yeke hinga ande tongana nyen mo lingbi ti mû maboko na azo mingi ti sö fini ti ala. Article so ayeke ga na peko ti so ayeke mû ande maboko na mo ti wara anzoni kode so mo lingbi ti fa na akpengba tâ tënë ti Bible. Ota article ni ayeke fa ande ambeni nzoni ye so awafango tënë ti Royaume na ndo ti sese kue awara. Ye oko, kozo ti tene e bâ atënë so, a yeke nzoni ti kiri ti bâ nda ni so ngoi ti e laso ayeke ngangu mingi.
Nda ni so azo mingi ayeke na beku pëpe
4, 5. Aye wa ayeke si na ndo ti sese? Na aye so ayeke sara nyen na ndo ti azo?
4 Aye so ayeke si na ndo ti sese afa so e yeke na “nda ti ngoi so”, na aye ti ngoi so aga nduru ti hunzi awe. Aye so Jésus na adisciple ti lo atene ayeke si ande na “lâ ti nda ni” ayeke si biani na azo laso. “Gua”, wala vundu so akpa songo yâ ti wali so aye ti dü, andu aye tongana abira, kota nzara, yengingo ti sese nga na ambeni ye ti vundu nde nde so azo ayeke wara. Sarango ye so ague nde na ndia, kion nga kengo tënë ti Nzapa amû ndo kue. Même azo so ayeke gi ti sara ye ague oko na akpengba-ndia ti Bible abâ so e yeke na “lâ ti ye ti ngangu”.—Matthieu 24:3, 6-8, 12; 2 Timothée 3:1-5.
5 Ye oko, mingi ti azo ahinga pëpe tâ nda ti aye so ayeke si na ndo ti sese. Ni la, azo mingi ayeke gi bê ti ala na ndo ti nzoni duti ti ala nga na ti asewa ti ala. Azo mingi ayeke na vundu ndali ti so mbeni zo so ala ye lo akui wala mbeni ye ti vundu nde asi na ala. Teti so azo so ahinga mbilimbili pëpe ngbanga ti nyen mara ti aye tongaso asi nga ala hinga pëpe ye so alingbi ti mû maboko na ala ti leke akpale ti ala, a sara si ala yeke na beku pëpe.—aEphésien 2:12.
6. Ngbanga ti nyen “Kota Babylone” alingbi pëpe ti mû maboko na azo so ayeke na yâ ti abungbi ti lo?
6 “Kota Babylone,” so ayeke abungbi ti nzapa ti wataka kue asara ye mingi pëpe ti dë bê ti azo. Nde na so, na lege ti “vin ti ye ti pitan ti lo”, lo sara si li ti azo mingi mingi ague kirikiri na ndo ti tënë ti vorongo Nzapa. Na ndo ni, na sarango ye tongana mbeni wali ti pitan, abungbi ti vorongo nzapa ti wataka ahanda “agbia ti sese” na akomande na ndo ti ala. Abungbi ti vorongo nzapa so ayeke fa atënë ti wataka nga ala yeke sara ye ti yorö ti sara si azo aye gi dä na komandema ti amokonzi ti poroso. Na sarango tongaso, abungbi ti vorongo nzapa ti wataka awara ngangu ti komande azo na ti sara ye mingi na ndo ti ala. Me na oko ngoi ni, abungbi ti nzapa so ake biani biani atâ ye so Bible afa.—Apocalypse 17:1, 2, 5; 18:23.
7. Ye wa alingbi ti si ande na mingi ti azo? Me e lingbi ti sara nyen ti mû maboko na ala?
7 Jésus afa lani so mingi ti azo ayeke mû kota lege so ayeke gue na futingo (Matthieu 7:13, 14). Ambeni zo ayeke mû kota lege so ndali ti so ala wani ayeda ti ke aye so Bible afa. Me ti ambeni, ala yeke mû ni ndali ti so amokonzi-nzapa ti ala ahanda ala na afa na ala pëpe tâ ye so Jéhovah aku na mbage ti ala. Peut-être ambeni ti ala alingbi ti changé asarango ye ti ala tongana a fa na ala tâ nda ni so Bible ahunda na ala ti sara tongaso. Me azo so angbâ na yâ ti Kota Babylone nga so angbâ ti ke akpengba-ndia so ayeke na yâ ti Bible ayeke sö ande fini ti ala pëpe na ngoi ti “kota ye ti vundu”.—Apocalypse 7:14.
“Zia pëpe” ti fa tënë
8, 9. Akozo Chrétien asara ye tongana nyen na ngoi so a gi ti kanga lege na kusala ti ala? Ngbanga ti nyen?
8 Jésus atene so fade adisciple ti lo ayeke fa nzo tënë ti Royaume nga ala yeke sara si azo aga adisciple (Matthieu 28:19, 20). Tongaso, atâ Chrétien ayeke bâ lakue fango tënë tongana mbeni kpengba ye so afa so ala yeke be-ta-zo na Nzapa nga tongana mbeni kota ye so a hunda na ala ti sara ti fa so ala yeke na mabe. Ni la, akozo disciple ti Jésus angbâ lakue ti fa tënë atâa so a gi ti kanga lege na kusala ti ala. Ala zia bê ti ala kue na Jéhovah ti mû ngangu na ala, ala sambela lo ti mû ngangu na ala ti ngbâ lakue ti “fa tënë ti [lo] na mbeto pëpe.” Ye ti pekoni ayeke so Jéhovah asara si ala si singo na yingo ti lo, nga na mbeto pëpe, ala fa tënë ti yanga ti Nzapa.—Kusala 4:18, 29, 31.
9 Tongana azo so ayeke gi lani ti kanga lege na kusala ti adisciple ti Jésus asara ye ti ngangu na ala, ala zia lege ti fango nzo tënë? Ên-ën! Teti so fango tënë ti abazengele azia ngonzo na bê ti amokonzi-nzapa ti aJuif, ala gbu abazengele, ala tene so ala yeke sara sioni na ala nga ala pika ala. Ye oko, abazengele ni ‘azia pëpe ti fa nda ti tënë, na ti fa Tene-nzoni ti Jésus, Lo so ayeke Christ.’ Ala hinga biani so a yeke ngbanga ti ala ti “mä Nzapa ahon ti mä azo.”—Kusala 5:28, 29, 40-42.
10. Akpale wa aChrétien ayeke wara laso? Me, ye wa alingbi ti ga na peko ti anzoni kusala so ala sara?
10 A yeke pika pëpe mingi ti awakua ti Jéhovah laso wala a yeke kanga ala pëpe ndali ti fango tënë. Ye oko, atâ Chrétien ayeke tingbi na mara ti atara nde nde. Na tapande, yingo-ti-hinga ti mo so Bible afa lege nzoni na ni alingbi ti pusu mo ti sara ye ague nde na so tanga ti azo ayeke sara, wala a lingbi ti sara si azo abâ so sarango ye ti mo ayeke ti lo nde. Amba ti mo ti place ti kua, akamarade ti mo ti ekole wala avoizin ti mo alingbi ti gi li ti ala na mo gbä ndali ti so adesizion ti mo ayeke luti na ndo ti akpengba-ndia ti Bible. Ye oko, atâa ala tene sioni tënë ti mo, zia si ye so awoko mo pëpe. Na lege ti yingo, azo ti sese ti laso ayeke na yâ ti vukongo ndo, me a lingbi aChrétien ‘asu tongana asungo ye.’ (aPhilippien 2:15). Peut-être ambeni zo so ayeke bâ ye nzoni ayeke bâ so e sara mbeni pendere kusala, na a sara si ala mû gonda na Jéhovah.—Diko Matthieu 5:16.
11. (a) Ambeni zo alingbi ti sara ye tongana nyen na ngoi so e yeke fa tënë? (b) Mara ti akangango lege wa bazengele Paul awara lani? Lo hon ndo ni tongana nyen?
11 A hunda ti tene e sara ye na mbeto pëpe tongana e ye ti ngbâ ti fa tënë ti Royaume. Ambeni zo, même afami ti mo alingbi ti he mo wala alingbi ti gi na ambeni lege nde ti sara si mo zia ti fa tënë (Matthieu 10:36). Fani mingi, a pika bazengele Paul ndali ti so lo fa tënë. Bâ ye so lo sara na ngoi so a gi lani ti kanga lege na kusala ti lo. Lo tene: “Tongana e wu pono awe, na ala sara ye ti kamene na e na kodoro ti Philippes, e yeke na mbeto pëpe na yâ Nzapa ti e ti fa Tene-nzoni ti Nzapa na i na yâ tiri mingi.” (1 aThessalonicien 2:2). A hunda biani na Paul ti ngbâ ti sara ngangu si lo fa nzo tënë na pekoni so a gbu lo, a zi bongo na tere ti lo, a pika lo na keke nga a bi lo na da ti kanga (Kusala 16:19-24). Ye wa amû ngangu na lo ti ngbâ ti fa tënë? Kota nzara so lo yeke na ni ti sara kua ti fango tënë so Nzapa amû na lo la amû ngangu na lo.—1 aCorinthien 9:16.
12, 13. Akpale wa ambeni ita ayeke wara? Ye wa ala sara ti gi ti hon ndo ti akpale so?
12 A lingbi nga ti duti ngangu ti ngbâ ti fa tënë mingi na yâ ti aterritoire so a yeke ngangu ti wara azo na yanga-da ti ala wala so gi kete wungo ti azo si ayeke dengi mê na tënë ti Royaume so e yeke fa. Ye wa e lingbi ti sara tongana mara ti aye tongaso asi na e? E lingbi ti bâ so a yeke kota ye ti tomba mbeto na ti fa tënë na ando kue so e yeke wara azo dä. A yeke hunda peut-être nga na e ti leke yâ ti kapa ti e wala ti fa tënë mingi na ando so e lingbi ti wara azo mingi dä.—Bâ Jean 4:7-15; Kusala 16:13; 17:17.
13 Teti so aita mingi aga mbakoro nga ala yeke na kpale ti seni, aye so asara si ala lingbi pëpe ti fa tënë mingi. Tongana a yeke kpale ti mo la, zia si aye so awoko mo pëpe. Jéhovah ahinga nzoni mingi aye so akanga lege na mo ti fa tënë mingi nga lo bâ aye so mo yeke sara na nene ni. (Diko 2 aCorinthien 8:12.) Peut-être azo ayeke kanga lege na mo wala ala yeke sara nzara ti mä tënë ti mo pëpe. Wala peut-être mo yeke na kpale ti seni. Tongana mo yeke na yâ ti mara ti akpale so, sara ye kue so mo lingbi ti sara ti fa nzo tënë na azo.—aProverbe 3:27; bâ Marc 12:41-44.
‘Mo bata kusala so a mû na mo’
14. Tapande wa bazengele Paul azia lani na amba ti lo aChrétien? Wango wa lo mû ni?
14 Bazengele Paul abâ kusala so a mû na lo na nene ni mingi na lo wa amba ti lo aChrétien nga ti bâ kusala so a mû na ala na nene ni (Kusala 20:20, 21; 1 aCorinthien 11:1). Mbeni mbilimbili zo so Paul awa lo na ngoi ti akozo Chrétien ayeke Archippe. Na yâ ti lettre so Paul atokua na aChrétien ti Colosses, lo hunda ti tene a tene na Archippe ti “bata kusala ti Seigneur so Lo mû na [lo] si [lo] sara kue.” (aColossien 4:17). Wala Archippe ni ayeke zo wa wala dutingo ti lo ayeke tongana nyen? E hinga pëpe. Me, a yeke polele so Jésus amû na lo lani mbeni kusala ti sara. Tongana mo yeke mbeni Chrétien so amû tere ti lo kue na Jéhovah, mo nga kue a mû na mo mbeni kusala. Mo ngbâ lakue ti sara ni na bê ti mo kue?
15. Mungo tere ti e na Nzapa aye ti tene nyen? A sara si ahundango tënë wa alondo?
15 Kozo ti tene e wara batême, e mû tere ti e awe na Jéhovah na e fa ni na lo na yâ ti mbeni sambela so e sara ni na bê ti e kue. Ye so aye ti tene so e leke na bê ti e awe ti sara ye so bê ti lo aye. Tongaso, a yeke nzoni e hunda tere ti e fadeso, e tene: ‘Sarango ye so bê ti Nzapa aye ayeke biani kota ye mingi na yâ ti fini ti mbi?’ E lingbi peut-être ti sara gbâ ti akua nde nde so Jéhovah aku na mbage ti e ti sara, kua tongana bango lege ti sewa ti e (1 Timothée 5:8). Me, tongana nyen e yeke sara ye na tanga ti ngoi ti e nga na ngangu ti e? Kozo ye so e ye ti sara na yâ ti gigi ti e ayeke so wa?—Diko 2 aCorinthien 5:14, 15.
16, 17. Akusala wa aChrétien so ade maseka wala so ayeke na ambeni zo ti bâ lege ti ala pëpe alingbi ti gbu li na ndo ni?
16 Mo yeke mbeni Chrétien so ade maseka, so ahunzi mandango mbeti ti lo na lycée awe wala so aga nduru ti hunzi ni awe? Peut-être ade mo wara ambeni zo na gbe ti mo ti bâ lege ti ala pëpe. Tongaso, ye wa mo leke ti sara na yâ ti gigi ti mo? Adesizion wa ayeke mû lege na mo ti sara ye alingbi na zendo so mo mû ti sara ye so bê ti Jéhovah aye? Ambeni maseka mingi aleke tere ti ala ti sara kua ti pionnier, na ala wara kota ngia mingi na pekoni.—Psaume 110:3; Zo-ti-fa-tene 12:3.
17 Peut-être mo ga koli wala wali awe. Mo yeke sara kua ti nginza, mingi ni ti bâ gi lege ti abezoin ti mo wani ndali ti so mo yeke na ambeni zo na gbe ti mo ti bâ lege ti ala pëpe. Kite ayeke dä pëpe so a nzere na mo mingi ti sara akusala ti Jéhovah legeoko na aita ti kongregation, alingbi na ngoi so mo yeke na ni. Mo ye ti wara ngia mingi ahon ti kozo? Mo pensé ti kono yâ ti kusala ti mo? (Psaume 34:9; aProverbe 10:22). Na yâ ti ambeni territoire, a yeke na bezoin ti fa tënë mingi ti sara si azo kue amä tâ tënë so ayeke sö fini ti azo. Peut-être mo yeke na nzara ti sara kusala na mbeni ndo so bezoin ti awafango tënë ti Royaume ayeke mingi dä. Mo bâ so mo lingbi ti changé ambeni ye na yâ ti fini ti mo ti mû lege na mo ti sara ni?—Diko 1 Timothée 6:6-8.
18. Ye wa mbeni koli na wali ti lo achangé na yâ ti fini ti ala? Ye ti pekoni ayeke so wa?
18 Bâ tapande ti Kévin na Elena, so ayeke na kodoro ti Amerika.a Tongana ti so amaseka so asara mariage fini fini ayeke sara ka na ndo so ala yeke dä, ala bâ so a lingbi ala vo da. Ala use kue asara kua ti nginza ti mû lege na ala ti vo aye so bê ti ala aye. Ye oko, kua ti nginza ti ala nga na akua ti da asara si ala yeke na ngoi mingi pëpe ti fa tënë. Ala bâ so ala mû mingi ti ngoi ti ala nga na ngangu ti ala ti bâ lege ti aye so ala yeke na ni. Me, tongana ala bâ ngia ti mbeni koli na wali ti lo so ayeke apionnier, so ayeke na aye mingi pëpe na fini ti ala, Kévin na Elena amû desizion ti changé ye so ala yeke gi kozoni ti sara na yâ ti gigi ti ala. Na pekoni so ala sambela Jéhovah ti fa na ala ye ti sara, ala kä da ti ala nga ala gue ala loué mbeni kete da. Elena akiri na wungo ti angbonga ti kua ti nginza ti lo na peko na lo ga pionnier. Teti so Kévin abâ aye ti nzoni so wali ti lo ayeke wara na fango tënë, lo zia kua ti nginza ti lo na lo to nda ti sara kua ti pionnier. A si na mbeni ngoi, ala gue na mbeni kodoro ti Amerika ti Mbongo so bezoin ti awafango tënë ti Royaume ayeke dä mingi. Kévin atene: “E yeke lakue na ngia na yâ ti mariage ti e. Me na ngoi so e gi ti sara ye mingi ahon ti kozo na yâ ti kusala ti Jéhovah, e kiri e wara ngia mingi ahon ti kozo.”—Diko Matthieu 6:19-22.
19, 20. Ngbanga ti nyen fango nzo tënë ayeke kota kusala so ahon atanga ni kue laso?
19 Fango nzo tënë ayeke kota kusala so ahon atanga ni kue so a yeke sara laso na ndo ti sese (Apocalypse 14:6, 7). A yeke mbeni kusala so asara si iri ti Jéhovah aga nzoni-kue (Matthieu 6:9). Ngu oko oko, tënë ti yâ ti Bible asara si fini ti azo mingi mingi so ayeda na ni aga nzoni ahon ti kozo, na ye so alingbi ti sara ande si ala sö fini ti ala. Ye oko, bazengele Paul ahunda tënë, lo tene: “Tongana zo ti fa tënë ayeke pëpe, ala lingbi mä . . . tongana nyen?” (aRomain 10:14, 15). Biani, tongana mbeni zo afa tënë pëpe, a yeke duti ngangu ti tene azo amä ni. A yeke nzoni mo leke na bê ti mo ti sara ye kue so alingbi na ngangu ti mo ti sara kusala ti mo kue.
20 Ti fa ye nzoni ahon ti kozo ayeke sara si mo mû maboko na azo ti bâ so e yeke biani na lâ ti aye ti ngangu. A yeke sara nga si mo mû maboko na azo ti hinga aye so ayeke ga na peko ti adesizion so ala yeke mû. Article ti peko ayeke fa ande na mo tongana nyen ti fa ye nzoni ahon ti kozo.
[Kete tënë na gbe ni]
a A changé airi ni.
Mo yeke kiri tënë tongana nyen?
• Kota kusala wa a mû na aChrétien ti sara ndali ti azo?
• A yeke nzoni e sara nyen ti hon ndo ti akangango lege na fango tënë ti e?
• Na lege wa e lingbi ti ngbâ lakue ti sara kusala so a mû na e?
[Foto na lembeti 9]
A hunda ti sara ye na mbeto pëpe si e fa tënë na ngoi so a gi ti kanga lege na kusala ti e
[Foto na lembeti 10]
Ye wa mo lingbi ti sara tongana mo yeke fa tënë na yâ ti mbeni territoire so a yeke ngangu ti wara azo na yanga-da ti ala?