Yeda na komandema ti Jéhovah
“So ayeke ndoye ti Nzapa: e bata komandema ti Lo. Na komandema ti Lo ayeke tongana nengo ye pëpe.”—1 JEAN 5:3.
1, 2. (a) Ngbanga ti nyen a nzere na mingi ti azo laso pëpe ti tene a komande na ndo ti ala? (b) Azo so atene zo oko ayeke komande na ndo ti ala pëpe ayeke sara biani gi ye so bê ti ala wani aye? Fa nda ni.
TI MINGI ti azo, a nzere na ala pëpe ti tene mbeni zo akomande na ndo ti ala. Ni la azo so ayeke na mara ti bibe tongaso ayeke tene ka atene: “Mbi ye pëpe si mbeni zo afa na mbi ye so a lingbi mbi sara.” Ye oko, ye so aye ti fa biani so zo oko ayeke fa na ala pëpe ye so a lingbi ala sara? A yeke biani tongaso pëpe. Mingi ti azo tongaso ayeke mû peko ti sarango ye ti gbâ ti azo so ayeke “tambela na lege ti sese so”. (aRom. 12:2). Ahon ti sara gi ye so bê ti ala wani aye, ala yeke “angbâa ti ye ti futi,” tongana ti so bazengele Pierre atene (2 Pi. 2:19). Ala yeke tambela “na lege ti sese so, na lege ti mokonzi ti angangu ti nduzu”, Satan Zabolo.—aEph. 2:2.
2 Mbeni zo ti sungo buku apika kate ti lo, lo tene: “Mbi zia lege pëpe na babâ na mama ti mbi wala prêtre wala mbeni mokonzi-nzapa . . . wala Bible ti fa na mbi tâ ye so a lingbi mbi sara.” Ti tâ tënë ni, ambeni zo alingbi ti sara ye ahon ndo ni na ngangu ti komande so ala yeke na ni, na a sara si e bâ so ala kpa pëpe ti tene e mä yanga ti ala. Me, a yeke na lege ni ti tene so e yeke na bezoin ti zo oko pëpe ti fa lege na e? Tongana e bi lê ti e kete na ndo ti akota li ti tënë ti ambeti-sango wala e mä radio, a yeke fa na e so e yeke tâ na bezoin ti tene a fa lege na e laso. Ye ti mawa ni ayeke so mingi ti azo ayeke nduru pëpe ti yeda ti tene a fa lege na ala.
Lege so e yeke bâ na komandema
3. Na lege wa akozo Chrétien afa so a yeke aye kue so azo ti komande ahunda na ala la ala yeke sara ni pëpe?
3 E so e yeke aChrétien, bango ndo ti e ayeke nde na ti tanga ti azo. Ye so aye pëpe ti tene so e yeke yeda ti sara ye kue so a hunda na e ti sara ni. Ngoi na ngoi, e yeke ke ti sara ye so azo ahunda na e ti sara atâa tongana azo ni ayeke azo ti komande. A yeke ye so akozo Chrétien nga asara lani. Na tapande, mbeni lâ, kota sacrificateur nga na ambeni kota zo ti Sanhédrin ahunda na abazengele ti zia ti fa tënë. Ala ke ti yeda na ni. Ala ke ti zia lege ti nzoni ye so ala yeke sara si ala nzere na lê ti azo ti komande.—Diko Kusala 5:27-29.
4. Atapande wa na yâ ti mbage ti Bible so a sû na yanga ti Hébreu afa so gbâ ti awakua ti Jéhovah ake ti sara ye tongana ti tanga ti azo?
4 Gbâ ti awakua ti Jéhovah ti ngoi so aga kozoni na aChrétien asara ye nga tongaso. Na tapande, Moïse ‘aye pëpe si azo adi iri ti lo molenge ti molenge ti Pharaon ti wali, teti lo ye ti wu pono legeoko na azo ti Nzapa’, atâa so sarango tongaso asara si “ngonzo ti gbia” alondo na tere ti lo (aHéb. 11:24, 25, 27). Na ngoi so wali ti Potiphar ahunda na Joseph ti bungbi na lo, Joseph ake atâa so lo hinga so wali so alingbi ti ga na lo kpale tongana lo ke (Gen. 39:7-9). Daniel aleke na “bê ti lo si lo sara lo mveni ti ga sioni na nzo kobe ti gbia pëpe,” atâa so a yeke duti ande ngangu na kota zo ti yangbo ti gbia ti Babylone so ayeke bâ lege ti ala ti yeda na ye so Daniel ahunda (Dan. 1:8-14). Atapande so afa so ngbene ye giriri, awakua ti Jéhovah ayeke luti ngangu ndali ti ye so ayeke na lege ni, atâa akpale so alingbi ti ga na pekoni. Ala ke ti sara ye so bê ti azo aye si ala nzere na lê ti ala. A yeke nga ye so a lingbi e sara.
5. Na lege wa bango ndo ti e na ndo ti komandema ayeke nde na ti tanga ti azo?
5 Atâa so e yeke sara ye na mbeto pëpe, ye so aye pëpe ti tene so e yeke sara kpengba-li; a ye nga pëpe ti fa so e yeke sara ye tongana ti ambeni zo so ayeke sara kpengba-li na mbeni ngorogbia so ayeke komande. Me, a ye ti fa so e leke na bê ti e ti yeda na komandema ti Jéhovah ahon ti yeda na komandema ti azo. Tongana ndia ti azo ague nde na ndia ti Nzapa, a yeke ngangu na e pëpe ti hinga ye so a lingbi e sara. Legeoko tongana ti abazengele, e yeke mä yanga ti Nzapa ahon ti mä yanga ti azo.
6. Ngbanga ti nyen ti mä yanga ti Jéhovah ayeke lakue ndali ti nzoni ti e?
6 Nyen la ayeke mû maboko na e ti yeda na komandema ti Nzapa? Ye ni ayeke ti yeda na ye so aProverbe 3:5, 6 atene: “Zia bê ti mo kue na L’Eternel, na zia bê ti mo na hingango ye ti mo mveni pëpe. Mo bi bê ti mo na Lo na lege ti mo kue, na fade Lo sara si lege ti mo aga mbilimbili.” E hinga na bê ti e kue so aye so Nzapa ahunda na e ayeke ndali ti nzoni ti e. (Diko Deutéronome 10:12, 13.) Biani, Jéhovah afa lani na azo ti Israël so lo yeke ‘Lo so awa ala si ala ga nzoni, Lo so afa na ala lege so a lingbi ala tambela dä.’ Lo kiri lo tene: ‘O, tongana ala mä komandema ti Mbi giriri! ka siriri ti ala aga tongana ngu so asua, na mbilimbili ti ala aga tongana mapo ti kota ngu ti ingo.’ (Es. 48:17, 18). E yeda na bê ti e kue na atënë so. E hinga na bê ti e kue so mango yanga ti Nzapa ayeke ga lakue na ye ti nzoni na e.
7. Tongana Nzapa ahunda na e na yâ ti Bible ti sara mbeni ye so e hinga nda ni kue pëpe, a yeke nzoni e sara nyen?
7 E yeke yeda na komandema ti Jéhovah nga e yeke mä yanga ti lo atâa tongana Nzapa ahunda na e ti sara mbeni ye so e hinga nda ni kue pëpe na yâ ti Bible. Ye so aye pëpe ti tene so e yeke yeda gi tongaso na aye so a hunda; me a ye ti fa so e zia bê ti e kue na Jéhovah. A fa so e hinga na bê ti e kue so Jéhovah ahinga ye so ayeke nzoni ndali ti e. Ti mä yanga ti Nzapa afa nga so e ye lo, ndali ti so bazengele Jean atene: “So ayeke ndoye ti Nzapa: e bata komandema ti Lo.” (1 Jean 5:3). Me ti mä yanga andu nga mbeni ye nde so a yeke nzoni e bâ ni na nene ni.
Gi ti bâ popo ti aye nzoni
8. Na lege wa ti gi ti bâ popo ti aye nzoni ague oko na yengo dä na komandema ti Jéhovah?
8 Bible afa na e so a yeke nzoni e ‘kpengba na lege ti sarango ye’, wala e gi ti gbu li si e “hinga [popo ti] nzoni na sioni.” (aHéb. 5:14). Tongaso, ye so e zia na gbele e ti sara ayeke pëpe ti mä yanga ti Nzapa gi tongaso. Me, e ye ti duti azo so ayeke sara kusala na akpengba-ndia ti Nzapa ti “hinga [popo ti] nzoni na sioni.” E ye ti hinga so a yeke na lege ti ndara ti sara ye tongana ti so Jéhovah afa, ti tene bibe ti e ague oko na ti zo ti sungo psaume so atene: “Ndia ti Mo ayeke na yâ bê ti mbi.”—Ps. 40:9.
9. E yeke sara nyen ti tene yingo-ti-hinga ti e ague oko na akpengba-ndia ti Nzapa? Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti sara tongaso?
9 Ti hinga nene ti andia ti Nzapa tongana ti zo ti sungo psaume, a yeke nzoni e gbu li ti e na ndo ti ye so e diko na yâ ti Bible. Na tapande, na ngoi so e manda mbeni ye so Jéhovah ahunda, e lingbi ti hunda tere ti e, e tene: ‘Ngbanga ti nyen ndia so wala kpengba-ndia so ayeke mbeni tënë ti ndara? Ngbanga ti nyen ti yeda na ni ayeke ndali ti nzoni ti mbi? Aye ti sioni wa asi na azo so ake ti mä wango ti Nzapa na ndo ti tënë so?’ Tongana yingo-ti-hinga ti e ague oko na aye so Jéhovah afa, kite ayeke dä pëpe so e yeke mû adesizion so ague oko na ye so bê ti lo aye. Ye so ayeke sara si e “hinga nda ti ye so Seigneur aye” nga na pekoni e yeke mä yanga ti lo lakue (aEph. 5:17). Me a yeke lakue kete ye pëpe ti sara tongaso.
Satan agi ti buba komandema ti Nzapa
10. Mbeni lege so Satan agi ti buba komandema ti Jéhovah ayeke so wa?
10 A yeke ngbene ye giriri la Satan agi ti buba komandema ti Nzapa. Lo ye ti sara gi ye ti li ti lo, na a yeke bâ ni na alege nde nde. Na tapande, Nzapa so azia gere ti mariage na sese abâ ni na nene ni mingi, me azo ayeke bâ ni tongana ti lo pëpe. Ambeni koli na ambeni wali asoro ti mû tere sân ti sara mariage. Ti ambeni, ala leke na mayele ti sara divorce na koli wala wali ti ala. Bungbi ti azo so kue ayeda peut-être na tënë ti mbeni wali ti sarango cinéma so atene: “Zo alingbi pëpe ti duti be-ta-zo na koli oko wala wali oko.” Lo kiri lo tene: “Mbi bâ ti mbi pëpe mbeni zo so aduti be-ta-zo wala aye ti duti be-ta-zo na koli wala wali ti lo.” Na ngoi so mbeni koli ti sarango cinéma adabe ti lo na songo ti lo na ambeni wali so lo na ala aye tere lani, me so songo ti ala atambela nzoni pëpe, lo tene: “Mbi hinga pëpe wala zo alingbi biani ti duti be-ta-zo na wali oko wala koli oko na yâ ti fini ti lo kue.” A yeke nzoni e hunda tere ti e: ‘Mbi yeda na bibe ti Jéhovah na ndo ti mariage, wala mbi zia si sioni bibe so mingi ti azo ayeke na ni na ndo ti mariage asara ngangu na ndo ti mbi?’
11, 12. (a) Ngbanga ti nyen a lingbi ti duti ngangu na amaseka ti yeda na komandema ti Jéhovah? (b) Ye wa so asi afa so a yeke na lege ti ndara pëpe ti doro andia na akpengba-ndia ti Jéhovah?
11 Mo yeke mbeni maseka so ayeke na yâ ti bungbi ti Jéhovah? Tongana a yeke tongaso, Satan aye mbilimbili si mo bâ so komandema ti Jéhovah ayeke kanga lege na mo ti bâ nzoni. “Nzara nde nde so asara apendere,” nga ngangu so amba ti mo amaseka ayeke sara na ndo ti mo alingbi ti pusu mo ti bâ so andia ti Nzapa ayeke ne zo nengo (2 Tim. 2:22). Zia si mara ti ye tongaso asi na mo pëpe. Sara ngangu ti bâ so akpengba-ndia ti Nzapa ayeke atënë ti ndara. Na tapande, Bible atene na mo ti “kpe ye ti pitan”. (1 aCor. 6:18). Ge nga kue, hunda tere ti mo na atënë so: ‘Ngbanga ti nyen komandema so ayeke tënë ti ndara? Na lege wa ti yeda na komandema so ayeke ga na mbi aye ti nzoni?’ Peut-être mo hinga ambeni zo so ake ti sara ye alingbi na wango ti Nzapa so, na so na pekoni ala wara gbâ ti akpale ndali ti faute so ala sara. Ala yeke biani na ngia fadeso? Fini ti ala ayeke nzoni ahon ti so ala yeke na ni na ngoi so ala ngbâ lani na yâ ti bungbi ti Jéhovah? Ala wara biani mbeni ye so amû lege na ala ti duti na ngia, mbeni ye so awakua ti Jéhovah so ayeke be-ta-zo awara ni pëpe?—Diko Esaïe 65:14.
12 Bâ tënë so Sharon so ayeke mbeni Chrétien atene a ninga awe: “Teti so mbi sara ye alingbi na ndia ti Jéhovah pëpe, mbi wara kobela ti SIDA. Fani mingi, mbi yeke tara ti dabe ti mbi na angu mingi so mbi wara ngia na yâ ti kua ti Jéhovah.” Ita-wali so abâ so a yeke na lege ti ndara pëpe ti doro ndia ti Jéhovah nga so a yeke nzoni fade ti tene lo bâ ni na nene ni mingi. Andia ti Jéhovah ayeke ye ti batango e. Sharon akui yenga mbasambala na pekoni so lo sara tënë so. Tongana ti so ye ti mawa so asi na Sharon afa, Satan ayeke na mbeni ye ti nzoni oko pëpe ti mû na azo so amû peko ti lo. Satan so ayeke “babâ ti mvene” amû gbâ ti azendo so angbâ gi senge senge, legeoko tongana ti so zendo so lo mû na Eve angbâ gi senge senge (Jean 8:44). Biani, a yeke lakue nzoni mingi ti tene e yeda na komandema ti Jéhovah.
Kpe ti sara gi ye so bê ti mo wani aye
13. Na yâ ti ye wa a lingbi e kpe ti sara gi ye ti bê ti e wani?
13 Ti yeda na komandema ti Jéhovah aye nga ti tene ti kpe ti sara gi ye so bê ti e wani aye. Bibe ti baba alingbi ti sara si e bâ so e yeke na bezoin pëpe ti tene mbeni zo afa lege na e. Na tapande, e lingbi ti ke wango so aita so amû li ni na yâ ti bungbi ti Jéhovah amû na e. Nzapa aleke si ngbâa be-ta-zo na ti ndara amû na e kobe ti yingo na ngoi so alingbi (Mat. 24:45-47). Na tâ be-ti-molenge, a yeke nzoni e hinga so a yeke na lege ti ngbâa so si Jéhovah ayeke bâ lege ti azo ti lo laso. Zia e sara ye tongana abazengele so ayeke lani be-ta-zo. Na ngoi so bê ti ambeni disciple ti Jésus aso na tere ti lo na ala zia ti mû peko ti lo, Jésus ahunda abazengele ti lo, lo tene: “I nga, i ye ti zia Mbi?” Pierre akiri tënë, lo tene: “Seigneur, fade e gue na zo nyen? Mo yeke na tënë so amû fini ti lakue lakue.”—Jean 6:66-68.
14, 15. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni ti yeda na tâ be-ti-molenge na wango ti Bible?
14 Ti yeda na komandema ti Jéhovah ahunda nga ti yeda na awango so ayeke na yâ ti Mbeti ti lo. Na tapande, ngbâa be-ta-zo na ti ndara awa e ti ‘bata, na ti duti na donzi.’ (1 aThes. 5:6). Mara ti wango tongaso alingbi biani na lâ ti nda ni so, mbeni ngoi so azo mingi ‘andoye tere ti ala mveni, na ala ndoye nginza’. (2 Tim. 3:1, 2). Mara ti azo tongaso alingbi ti sara ngangu na ndo ti e? En. Ti gi ti sara ambeni ye nde ahon ti zia aye ti yingo na gbele e alingbi ti sara si e lango na lege ti yingo wala e lingbi ti bâ gingo mosoro tongana kota ye (Luc 12:16-21). Ni la, a yeke na lege ti ndara ti yeda na awango ti Bible nga ti kpe ti sara gi ye so bê ti e wani aye tongana ti so azo so ayeke na gbe ti ngangu ti Satan ayeke sara ni.—1 Jean 2:16.
15 Ngbâa be-ta-zo na ti ndara ayeke sigigi na kobe ti yingo. A-ancien so a zia ala na yâ ti akongregation nde nde ayeke kangbi kobe so na aita. Bible awa e atene: “I mä tënë ti ala so afa lege na i, na i yeda na tënë ti yanga ti ala, teti ala yeke sara sinziri ti âme ti i, tongana azo so a yeke ngbanga ti ala ti kiri tënë mbeni lâ. Zia ala sara so na tâ ngia, na vundu pëpe, teti tënë ti vundu so asara nzoni na i pëpe.” (aHéb. 13:17). Ye so aye ti tene so a-ancien ayeke sara faute pëpe? Ên-ën. Ala kue ayeke sara faute. Nzapa abâ afaute ti ala nzoni mingi ahon so e azo e lingbi ti bâ. Me, lo ku na mbage ti e ti mä yanga ti ala. Ti sara kua maboko na maboko na a-ancien, atâa so ala yeke sara afaute, afa so e yeda na komandema ti Jéhovah.
Nene ti dutingo na tâ be-ti-molenge
16. E yeke fa tongana nyen so e ne Jésus so ayeke mokonzi ti kongregation ti aChrétien?
16 A lingbi e girisa lâ oko pëpe so Jésus ayeke biani mokonzi ti kongregation (aCol. 1:18). So ayeke mbeni raison so asara si na tâ be-ti-molenge e yeke yeda na fango lege ti a-ancien na lege so e “yekia ala mingi”. (1 aThes. 5:12, 13). Ti tâ tënë ni, a-ancien alingbi ti fa so ala nga kue ayeke mä yanga na lege so ala yeke sara ye na hange na ngoi so ala yeke fa tënë ti Nzapa na aita ahon ti fa tënë ti bê ti ala wani. Ala yeke “sara gi ye so Mbeti ti Nzapa atene” ahon ti gi ti ga na aita ti sara gi ye so bê ti ala aye.—1 aCor. 4:6.
17. Ngbanga ti nyen a yeke sioni ti duti na bibe ti warango kota ndo?
17 A lingbi azo kue so ayeke na yâ ti kongregation ahinga so gingo ti wara gonda ayeke ga na aye ti sioni (aProv. 25:27). A yeke polele so mara ti kpale so asi na mbeni disciple so bazengele Jean atingbi lani na lo. Jean atene: “Diotrèphe, lo so aye kozo ndo na popo ti ala, lo mä e pëpe. Teti tënë so, tongana mbi ga, fade mbi dabe azo na kusala so lo yeke sara, teti lo sara sio tënë ti mbana na tere ti e.” (3 Jean 9, 10). E nga kue laso e yeke na mbeni ye ti manda na yâ ti tënë so. E yeke na mbeni nzoni nda ti tënë ti zi na yâ ti bê ti e abibe kue so ayeke pusu zo ti gi ti wara kota ndo. Bible atene na e atene: “Fandara aga kozoni si futingo ye aga, na be-kota aga kozoni si tingo ni aga.” A lingbi azo so ayeda na komandema ti Nzapa akpe ti duti na bibe ti baba, ndali ti so sarango tongaso ayeke gue na ala ti wara kamene.—aProv. 11:2; 16:18.
18. Nyen la ayeke mû ande maboko na e ti yeda na komandema ti Jéhovah?
18 Aita, e leke na bê ti e ti ke bibe ti mingi ti azo so aye gi ti sara ye so bê ti ala wani aye na e yeda na komandema ti Jéhovah. E gbu li nzoni ngoi na ngoi na ndo ti kota pasa so e yeke na ni ti duti awakua ti Jéhovah. So e yeke na popo ti awakua ti Jéhovah afa polele so lo la lo sara kusala na yingo vulu ti lo ti sara si e ga nduru na lo (Jean 6:44). E bâ ni tongana mbeni senge senge ye pëpe. E sara ngangu ti tene na yâ ti fini ti e kue e fa so e ke ti sara gi ye ti li ti e wani na e yeda na komandema ti Jéhovah.
Mo dabe ti mo na ni?
• Ti yeda na komandema ti Jéhovah andu nyen?
• Na lege wa gingo ti bango popo ti aye nzoni ague oko na yengo dä na komandema ti Jéhovah?
• Na yâ ti aye wa Satan atara ti buba komandema ti Jéhovah?
• Ngbanga ti nyen dutingo na tâ be-ti-molenge ayeke mû maboko na e ti yeda na komandema ti Jéhovah?
[Foto na lembeti 24]
“A yeke ngbanga ti e ti mä Nzapa ahon ti mä azo”
[Foto na lembeti 26]
A yeke lakue na lege ti ndara ti sara ye alingbi na akpengba-ndia ti Nzapa