“Azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe” ayeke beoko na yâ ti tâ vorongo
“Fade awande aga azo ti fâ yaka ti i na azo ti bata vigne ti i. Me fade a di iri ti i asacrificateur ti L’Éternel.”—ÉS. 61:5, 6.
KIRINGO TËNË TI MO AYEKE SO WA?
Bibe wa ambeni zo ayeke na ni na ndo ti awande? Bible atene ti lo nyen na ndo ni?
Nyen la a tisa azo ti amara kue ti sara?
Na lege wa awande ayeke laso pëpe na popo ti aTémoin ti Jéhovah?
1. Pensé wa ambeni zo ayeke na ni na ndo ti awande? Ngbanga ti nyen a yeke sioni ti pensé tongaso?
ARTICLE so ahon afa so ambeni zo aye pëpe awande, wala azo so alondo na ambeni kodoro nde. Ala lingbi ti pensé so ala yeke nzoni mingi ahon awande. Me mara ti pensé so ayeke nzoni pëpe. Mbeni zo so ayeke nzoni mingi ahon amba ti lo ayeke dä pëpe. Na yâ ti mbeni mbeti (The Races of Mankind) a tene so azo ti amara nde nde ayeke aita gi tongana ti so Bible afa. Atâa so sarango ye ti aita alingbi ti duti nde nde, ala yeke lakue aita.
2, 3. Jéhovah abâ awande tongana nyen?
2 Na ngoi ti giriri, Jéhovah amû zendo ti sara si azo ti Israël aga azo ti lo so lo soro. Atâa so ala yeke lani na mbeni kpengba songo na Jéhovah Nzapa, Ndia ahunda na ala ti sara ye na azo so ayeke azo ti Israël pëpe na lege ni nga ti ne ala. A yeke mbeni ye so a lingbi e nga kue e sara ni laso. Na yâ ti akodoro kue a yeke wara awande. A lingbi aChrétien apensé pëpe so ala yeke nzoni mingi ahon ambeni zo. Ngbanga ti nyen? Bazengele Pierre atene: “Ti tâ tënë ni, mbi bâ so Nzapa ayeke sara kangbi na popo ti azo pëpe, me na yâ ti amara kue, zo so akpe mbeto ti lo na asara ye so ayeke mbilimbili, lo yeke nzere na lê ti Nzapa.”—Kus. 10:34, 35.
3 Awande so ayeke lani na kodoro ti Israël abâ nzoni na lege ti kpengba songo so ayeke na popo ti ala na amolenge ti kodoro ni. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so Jéhovah abâ awande na nzoni lê. Angu mingi na pekoni, bazengele Paul asara tënë ti Jéhovah, lo tene: “Nzapa ayeke gi Nzapa ti aJuif awe? Lo yeke nga Nzapa ti azo ti amara pëpe? Biani, lo yeke nga Nzapa ti azo ti amara.”—aRom. 3:29; Joël 2:32.
4. Ngbanga ti nyen e lingbi ti tene so awande ayeke pëpe na yâ ti “Israël ti Nzapa”?
4 Na pekoni so Nzapa ate fini mbele na congrégation ti aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, mara ti Israël na lege ti mitele ayeke na kpengba songo na Nzapa mbeni pëpe. Congrégation ti aChrétien so a soro ala ti gue na yayu aga “Israël ti Nzapa.” (aGal. 6:16). Paul afa so na yâ ti fini mara so, “Grec wala Juif ayeke dä pëpe, fango ganza wala fango ganza pëpe ayeke dä pëpe, wala wande, wala zo ti Scythe, wala ngbâa, wala zo so ayeke ngbâa pëpe ayeke dä pëpe; me Christ si ayeke aye kue na lo yeke na yâ ti aye kue.” (aCol. 3:11). Ye so asara si a lingbi pëpe ti bâ mbeni zo tongana wande na yâ ti congrégation ti aChrétien.
5, 6. (a) Ngbanga ti nyen ambeni zo alingbi ti hunda tere ti ala na ndo ti versê ti Ésaïe 61:5, 6? (b) Azo wa la ayeke “asacrificateur ti L’Éternel” na “awande” so Ésaïe asara tënë ti ala? (c) Na lege wa “asacrificateur ti L’Éternel” na “awande” ayeke sara kusala legeoko?
5 Ambeni zo alingbi ti hunda tere ti ala na ndo ti tënë so ayeke na Ésaïe chapitre 61 so asara tënë ti mbeni prophétie so aga tâ tënë na ndo ti congrégation ti aChrétien. Versê 6 ni asara tënë ti azo so ayeke sara ande kusala tongana “asacrificateur ti L’Éternel”, wala aprêtre. Me versê 5 asara tënë ti “awande” so ayeke mû maboko na aprêtre so, nga ala na ala ayeke sara kua. Ngbanga ti nyen a sara tënë ti “awande”?
6 “Asacrificateur ti L’Éternel” so ayeke aChrétien so a soro ala ti gue na yayu so azingo “na kozo zingongo ti akuâ” nga so ‘ayeke duti ande aprêtre ti Nzapa na ti Christ na ayeke komande ande tongana agbia legeoko na Christ na yâ ti ngu saki oko ni.’ (Apoc. 20:6). A yeke wara nga gbâ ti ambeni Chrétien be-ta-zo so ayeke na beku ti wara fini na yâ ti Paradis na ndo ti sese. Ala na aChrétien so ayeke sara ande kua na yayu abungbi oko ti sara kusala. Me teti so ala so ayeke na beku ti wara fini na sese ayeke pëpe na yâ ti “Israël ti Nzapa”, ala yeke tongana awande. Ala yeke na ngia ti sara kusala na tere ti “asacrificateur ti L’Éternel” tongana ‘azo ti fango yaka’ nga ‘azo ti batango vigne’ na yâ ti kua ti fango lê ti kobe. Ala yeke mû maboko na aChrétien so a soro ala ti gue na yayu ti gonda Nzapa na lege ti fango tënë nga na mungo maboko na azo ti hinga tâ tënë. A-Chrétien so a soro ala ti gue na yayu nga na “ambeni ngasangbaga” ayeke fa tâ tënë na azo nga na ndoye ala yeke mû maboko na azo ni ti sara ye alingbi na ni.—Jean 10:16.
“AZO SO AGA TI SARA KODORO TI NINGA PËPE” AYEKE TONGANA ABRAHAM
7. Na lege wa aChrétien ti laso ayeke tongana Abraham na ambeni be-ta-zo ti giriri?
7 Tongana ti so e bâ na yâ ti article so ahon, atâ Chrétien ayeke tongana awande, wala azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe, na yâ ti sioni dunia ti Satan. Na yâ ti sioni dunia ti Satan so, ala yeke tongana Abraham na ambeni be-ta-zo ti giriri so a sara tënë ti ala atene “ala yeke awande nga azo so aga ti sara kodoro ti ninga pëpe na yâ ti kodoro ni.” (aHéb. 11:13). Atâa beku ti e ayeke ti wara fini na yayu wala na sese, e lingbi ti duti na mara ti kpengba songo so Abraham ayeke lani na ni na Jéhovah. Jacques afa so “‘Abraham amä na bê na Jéhovah, ndali ti mabe ti lo Nzapa adiko lo tongana zo ti mbilimbili,’ na a iri lo ‘kamarade ti Jéhovah.’”—Jacq. 2:23.
8. Zendo wa Jéhovah amû na Abraham? Bibe ti Abraham na ndo ti zendo so ayeke tongana nyen?
8 Nzapa amû zendo so na lege ti Abraham na ahale ti lo, asewa ti sese kue ayeke wara ye ti nzoni, me pëpe gi mbeni mara oko. (Diko Genèse 22:15-18.) Atâa so gango tâ tënë ti zendo ti Nzapa so angbâ lani ti yo, Abraham ayeke na confiance so zendo so ayeke ga tâ tënë. Teti angu mingi, Abraham na azo ti sewa ti lo ague na ando nde nde nga lo ngbâ lakue kamarade ti Jéhovah.
9, 10. (a) E lingbi ti mû tapande ti Abraham tongana nyen? (b) Nyen la e lingbi ti mû maboko na azo ti sara laso?
9 Atâa so Abraham ahinga pëpe lawa la zendo so Jéhovah amû na lo ayeke ga tâ tënë, lo ngbâ lakue ti ndoye Jéhovah nga ti voro lo. Teti so Abraham adabe ti lo lakue so lo ga ti sara kodoro ti ninga pëpe, lo gi pëpe ti sara kodoro biani biani na mbeni ndo (aHéb. 11:14, 15). A lingbi e mû peko ti tapande ti Abraham nga e gi ti duti na aye mingi pëpe. A lingbi e zia pëpe si bibe ti warango gbâ ti akungba, ti tene iri ti e awu, wala ti warango nzoni kua ti nginza aduti ye so ayeke kota mingi na yâ ti fini ti e. Teti so na yâ ti kete ngoi a yeke futi dunia so, ngbanga ti nyen ti gi ti duti na fini tongana ti tanga ti azo kue? Ngbanga ti nyen ti ndoye dunia so ayeke gi teti kete ngoi? Legeoko tongana ti Abraham, e yeke ku mbeni ye so ayeke nzoni mingi ahon dunia so. E yeke nduru ti kanga bê ti ku juska ti tene azendo ti Nzapa aga tâ tënë.—Diko aRomain 8:25.
10 Jéhovah angbâ ti tisa azo ti amara kue ti wara ye ti nzoni na lege ti ngongoa ti Abraham. “Asacrificateur ti L’Éternel” so ayeke aChrétien so a soro ala ti gue na yayu nga na “awande”, wala ambeni ngasangbaga, ayeke fa na azo na yâ ti dunia kue na ayanga ti kodoro ahon 600 so Nzapa atisa ala ti gi ti hinga aye ti nzoni so.
NDOYE AZO TI AMARA KUE
11. Tënë wa Salomon atene so andu même azo so ayeke azo ti Israël pëpe?
11 Na ngoi so Salomon amû lani temple na Jéhovah na ngu 1026 kozo ti Christ, nga ti gue oko na zendo so Jéhovah amû na Abraham, Salomon abâ so azo ti amara kue ayeke bungbi ande ti gonda Jéhovah. Lo sambela na bê ti lo kue, lo tene: “Tongana wande ayeke, lo so ayeke ti azo ti Mo Israël pëpe, lo so alondo na mbeni sese yongoro, na lo ga tënë ti iri ti Mo (teti fade ala mä tënë ti kota iri ti Mo, na tënë ti tïtî Mo ti ngangu, na tënë ti tïtî ti Mo so Mo ye na ndo azo); tongana lo ga lo bâ ndo na mbage ti da so na lo sambela; Mo mä tënë so na yayu, ndo ti duti ti Mo, na Mo sara ye kue so wande so ahunda Mo dä, si azo kue ti sese alingbi hinga iri ti Mo, si ala kpe mbeto ti Mo legeoko tongana azo ti Mo Israël asara.”—1 aGbia 8:41-43.
12. Ngbanga ti nyen aTémoin ti Jéhovah ayeke tongana awande na yâ ti akodoro so ala yeke dä?
12 Wande ayeke mbeni zo so aga ti ninga pëpe na yâ ti mbeni kodoro wala zo so ayeke na yâ ti kodoro so ayeke ti lo pëpe. A-Témoin ti Jéhovah ayeke tongana awande. Ala yeke na yâ ti gbâ ti akodoro na yâ ti dunia, me ala yeke mû maboko gi na Royaume ti Nzapa so ayeke na yayu nga na Gbia ni, Jésus Christ. Ni la ala yeke yôro tere ti ala pëpe na yâ ti atënë ti poroso ti akodoro so ala yeke dä, même tongana ambeni zo apensé so a yeke nzoni ala sara aye ti poroso.
13. (a) Na lege wa e lingbi ti gi ti bâ mbeni zo pëpe tongana wande? (b) Na tongo nda ni Jéhovah aye ti tene azo kue abâ amba ti ala tongana nyen?
13 Mingi ni a lingbi ti hinga awande na lege ti sarango tënë ti ala, ngobo ti ala, gi na bango ala, wala même fason ti yungo bongo ti ala. Me aye so asara si azo ti amara kue ayeke legeoko la ayeke kota mingi ahon aye so e sara tënë ni na nduzu ge. Ni la tongana e gi pëpe ti bâ aye so asara si mbeni zo ayeke nde na e, peut-être e yeke bâ ande lo pëpe tongana mbeni wande. Tongana azo ti sese kue ayeke fade gi na gbe ti ngorogbia oko, ka mbeni wande ayeke duti dä pëpe. Na tongo nda ni Jéhovah aye lani ti tene azo kue aduti sewa oko na gbe ti komandema ti lo. Laso lege ayeke dä ti tene azo ti amara kue azia ti bâ amba ti ala tongana awande?
14, 15. Tongana a mû aTémoin ti Jéhovah tongana mbeni groupe, nyen la ala wara lege ti sara?
14 E yeke na yâ ti mbeni dunia so azo mingi ayeke bi bê gi na ndo ti ala wani na ala pensé so kodoro ti ala la ayeke nzoni mingi. Me a yeke nzoni ti hinga so ambeni zo ayeke dä so aye azo ti amara kue. Biani, a hunda peut-être ti sara ngangu si e changé bango ndo ti e na ndo ti ambeni zo. Ted Turner, so asigigi na mbeni da-singale (CNN), asara kua na azo so ayeke na akode mingi so alondo na akodoro nde nde. Lo tene: “Mbi bâ azo so alondo na ambeni kodoro nde tongana ‘awande’ pëpe, me amba ti mbi so mbi na ala e sara kodoro oko.” Lo sigigi na mbeni ndia so amû lege pëpe na azo ti kua ti lo ti sara kua na tënë “wande.” A yeke nzoni ala sara kua na ambeni tënë nde.
15 Na yâ ti dunia, aTémoin ti Jéhovah la ayeke oko groupe ti azo so ayeke bâ azo ti amara kue tongana ti so Nzapa ayeke bâ na ala. Ala manda ti bâ azo tongana ti so Jéhovah abâ na ala, ye so asara si ala changé bango ndo ti ala nga na pensé ti ala na ndo ti azo. Ala ke pëpe azo so alondo na ambeni kodoro nde si aga nga ala bâ pëpe awande tongana azo so zo alingbi pëpe ti zia bê na ndo ti ala. Anzere na aTémoin ti Jéhovah ti bâ so azo ayeke nde nde nga ala yeke na akode so ayeke nde nde. Mo bâ tongana nyen aTémoin ti Jéhovah, tongana a mû ala tongana mbeni groupe, awara lege ti sara kota ye so? Nga mo bâ tongana nyen e kue e yeke wara aye ti nzoni na lege so e changé bango ndo ti e na ndo ti amba ti e?
MBENI DUNIA SO WANDE AYEKE DÄ PËPE
16, 17. Ye ti nzoni wa mo yeke wara ande na ngoi so Apocalypse 16:16 na Daniel 2:44 aga tâ tënë?
16 Na yâ ti kete ngoi azo ti amara kue ayeke londo ti tiri bira na komandema ti Nzapa, a iri bira ni so “na yanga ti Hébreu a tene: Harmaguédon.” (Apoc. 16:14, 16; 19:11-16). Ahon ngu 2500 awe, prophète Daniel afa na lege ti prophétie ye so ayeke si na angorogbia ti azo so ake ye so Nzapa aleke ti sara. Lo tene: “Na lâ ti agbia so, fade Nzapa ti yayu ayä royaume so afuti lâ oko pëpe, na Lo zia royaume ni na tïtî ambeni zo nde pëpe; me fade royaume so afâ mbeni royaume so kue nduru nduru, na a sara si royaume nde nde so kue awe; na fade royaume so angbâ lakue lakue.”—Dan. 2:44.
17 Tara ti bâ ye ti nzoni so mo yeke wara ande na ngoi so atënë so ayeke ga ande tâ tënë. Laso, e kue e lingbi ti bâ tere ti e tongana awande, ndali ti so na yâ ti dunia a yeke wara gbâ ti akodoro na akatikati ti ala. Me na peko ti Harmaguédon, akatikati ti akodoro ayeke duti dä mbeni pëpe. Nga atâa so sarango ye ti azo ayeke ngbâ lakue ti duti nde nde, ye so ayeke fa ande apendere ye nde nde so Nzapa azia na yâ ti création ti lo. Teti so pendere gigi ti kekereke ayeke ku e, a yeke nzoni e sara kue ti ngbâ ti sepela Wasarango e nga ti gonda lo.
18. Tapande wa afa so aTémoin ti Jéhovah abâ amba ti ala pëpe tongana awande?
18 Azo ti dunia alingbi biani ti bâ amba ti ala pëpe tongana awande? E hinga biani so na yâ ti ngoi so ayeke ga mbeni zo ti bâ mba ti lo tongana wande ayeke duti ande dä ape. Même laso, aTémoin ti Jéhovah ayeke bâ amba ti ala pëpe tongana awande. Na tapande, na yâ ti angu so ahon ade ti ninga ape, a bungbi ambeni kete filiale ti aTémoin ti Jéhovah oko. Ndani ayeke ti yapu yâ ti kua na aita tongaso si a sara kua ti fango tënë nzoni mingi ahon ti kozo (Mat. 24:14). A luti pëpe na ndo ti akatikati ti akodoro ti mû adesizion so gi tongana ndia ahunda ti tene a sara ni. Jésus Christ, Gbia ti Royaume ti Nzapa, ayeke mû maboko na aTémoin ti Jéhovah ti zia pëpe si akatikati ti akodoro akangbi yâ ti ala. Na yâ ti kete ngoi, lo yeke zi akatikati ti akodoro kue na ngoi so lo yeke “hunzi songo benda” ti lo.—Apoc. 6:2.
19. Nyen la tâ tënë amû lege na aTémoin ti Jéhovah ti sara?
19 A-Témoin ti Jéhovah ayeke na yâ ti akodoro mingi nga ala yeke tene ayanga ti kodoro mingi. Me tâ tënë asara si ala yeke beoko nga yâ ti ala ayeke kangbi lâ oko pëpe. (Diko Sophonie 3:9.a) Ala yeke na yâ ti mbeni sewa so ayeke na ndo ti sese kue. Atâa so laso ala yeke na yâ ti mbeni sioni dunia, ala mû mbage ti dunia ni pëpe. So sewa so ayeke beoko laso afa biani so na yâ ti fini dunia, a yeke bâ mbeni zo tongana wande pëpe. Zo kue na ndo ti sese ayeke duti ande na ngia ti bâ azo ti amara kue na ti akodoro kue tongana aita.
[Kete tënë na gbe ni]
a Sophonie 3:9 (FD): “Na ndembe ni so, mbi yeke sara si azo atene yanga ti kodoro so ayeke tâ nzoni ni, si ala kue asepela iri ti Jéhovah, ti tene ala sara na lo maboko na maboko.”
[Foto na lembeti 25]
Mo yeke ngbâ ti zia lê ti mo gi na ndo ti gango tâ tënë ti azendo ti Nzapa tongana ti so Abraham asara lani?
[Foto na lembeti 27]
Na lê ti Jéhovah, zo oko na popo ti ala ayeke wande pëpe
[Nduru tënë na lembeti 28]
Mo yeke ku kungo dunia so akatikati ti akodoro ayeke duti dä pëpe na ngoi so a yeke bâ ande mbeni zo tongana “wande” pëpe?