Mû tapande ti aprophète: Nahum
1. Nyen la e manda na lege ti buku ti Nahum?
1 Tongana ti so prophète Nahum afa lani, aye so angbâ na peko ti futingo ti ngbene gbata ti Ninive afa so Jéhovah ayeke futa kula na awato ti Lo nga angangu wato ti Lo alingbi pëpe ti luti na gbele Lo (Na. 1:2, 6). Tongana e gi nda ti prophétie ti Nahum nzoni, e lingbi ti wara ambeni ye ti manda so ayeke mû maboko na e na fango tënë.
2. Nyen la e lingbi ti sara ti tene fango tënë ti e adë bê ti azo?
2 Dë bê ti azo nga mû na ala beku: Gi na kozo dikongo ni, buku ti Nahum akpa mbeni buku so afa gi tënë ti ngbanga na ndo ti Ninive, kota gbata ti Assyrie ti giriri so ayeke sara ye na baba (Na. 1:1; 3:7). Me, tënë ni so ayeke lani nzoni tënë ndali ti awakua ti Jéhovah. Nahum, so nda ti iri ti lo aye ti tene “zo so adë bê ti zo,” adë bê ti amba ti lo Juif so na yâ ti ngoi kete awato ti ala ayeke duti dä mbeni pëpe! Nahum afa nga lani so Jéhovah ayeke “Gbada Ti Bira na lâ ti vundu”. (Na. 1:7). Na fango tënë, e nga kue e yeke fa nzoni tënë na e yeke wa azo ti gi ti bata tere na mbage ti Jéhovah.—Na. 2:1.
3. Tongana nyen la e lingbi ti sara kua na atapande nga na ahakango ye tongana ti Nahum?
3 Sara kua na atapande nga na ahakango ye: Yingo ti Jéhovah apusu lani prophète Nahum ti haka tingo ti Ninive na tingo ti Thèbes wala No-Amon so ayeke mbeni gbata ti Égypte, so Assyrie la afuti ni lani (Na. 3:8-10). Na ngoi so e yeke fa tënë na azo na ndo ti futingo sioni dunia so, e lingbi ti gboto lê ti ala mingi na ndo ti aprophétie ti Bible so afa so atënë kue so Jéhovah atene ayeke ga gi tâ tënë. Na tapande, na ngoi so azo ti Babylone nga na ti Médie aga ti sara bira na Ninive na ngu 632 kozo ti Christ, ngu-nzapa so apika ngangu asara si Ngu ti Tigre asuku mingi, na ye so asara si mbeni mbage ti gbagba ni so ala pensé so awato alingbi ti mû ni ape atuku na sese. Na awato amû gbata ti Ninive gi hio tongana ti so Jéhovah asara tënë ni lani.—Na. 1:8; 2:7.
4. Na fango tënë, tongana nyen la e lingbi ti sara tënë polele nga ti tene azo agbu nda ni nzoni?
4 Sara tënë polele nga ti tene azo agbu nda ni: Nahum asû buku ti lo na mbeni lege so afa anzene nzene tënë ni kue nga na aye ti ngangu so ayeke si ande. Akota tënë ti lo ni ayeke polele (Na. 1:14; 3:1). Legeoko nga, e ye ti sara kua na atënë so akpengba ape ti tene azo agbu nda ni nzoni (1 aCor. 14:9). Na kozo tingbingo tere na azo ni, fa na ala polele ndani so mo ga ti bâ ala. Na ngoi so mo yeke manda Bible na ala, mû maboko na ala ti tene ala mä na bê na Jéhovah ngangu nga na Tënë ti lo nga ti tene ala wani abâ tongana nyen ti sara ye alingbi na aye so ala manda.—aRom. 10:14.
5. Tënë ti dengo bê wa e wara na yâ ti prophétie ti Nahum?
5 Confiance so Nahum ayeke na ni na yâ ti gango tâ tënë ti atënë ti Jéhovah asigigi polele na yâ ti buku ti Bible so iri ti lo ayeke na ndo ni. Teti so futingo ti sioni dunia ti Satan so aga nduru, e wara dengo bê na yâ ti tënë ti Nzapa so: “Fade ye ti vundu alingbi londo lege use pëpe.”—Na. 1:9.