Asambela ti mo ague oko na atënë ti Jésus?
“Tongana Jésus ahunzi atënë so awe, li ti gbâ ti azo ni so akpe ngbanga ti kode ti fango ye ti lo.”—MAT. 7:28.
1, 2. Ngbanga ti nyen li ti azo akpe lani ndali ti kode ti fango ye ti Jésus?
AYEKE nzoni e yeda na atënë ti Jésus Christ, oko Molenge ti Nzapa, na e sara ye alingbi na ni na yâ ti fini ti e. Zo oko ti sara tënë tongana ti lo ayeke dä pëpe. Ndani la li ti azo akpe lani ngbanga ti kode so lo fa na ye na ndo ti hoto.—Diko Matthieu 7:28, 29.
2 Molenge ti Jéhovah afa ye lani pëpe tongana ti ascribe so ayongoro diskur ti ala aluti na ndo ti fango ye ti azo, so ayeke mbilimbili-kue pëpe. Christ afa ye “tongana zo so awara komandema” ndali ti so ye so lo yeke tene alondo na Nzapa (Jean 12:50). Tongaso, zia e bâ ye so ambeni tënë so Jésus afa na yâ ti Fango ye ti lo na ndo ti hoto alingbi ti sara na ndo ti asambela ti e.
Sambela lâ oko pëpe tongana ti awahandango lê ti zo
3. Fa na nduru tënë atënë ti Jésus so ayeke na Matthieu 6:5.
3 Sambela ayeke mbeni kota ye mingi na yâ ti tâ vorongo, na a lingbi e sambela Jéhovah lakue. Me, a lingbi asambela ti e ague oko na atënë so Jésus afa na ndo ti hoto. Lo tene: “Tongana ala yeke sambela, a lingbi ala sambela pëpe tongana ti awahandango lê ti zo. Teti azo ni so aye ti luti ti sambela na yâ ti asynagogue nga na ando so akota lege atingbi tere dä ti tene azo abâ ala. Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Azo ni so awara futa ti ala kue awe.”—Mat. 6:5.
4-6. (a) Ngbanga ti nyen aFarizien aye mingi “ti luti ti sambela na yâ ti asynagogue nga na ando so akota lege atingbi tere dä”? (b) Na lege wa awahandango lê ti zo so “awara futa ti ala kue awe”?
4 Na ngoi so adisciple ti Jésus ayeke sambela, a lingbi ala mû pëpe tapande ti “awahandango lê ti zo” tongana aFarizien so abâ tere ti ala wani tongana azo ti mbilimbili na so ala ye ti tene azo abâ so ala la aye Nzapa mingi (Mat. 23:13-32). Awahandango lê ti zo so aye mingi ti “luti ti sambela na yâ ti asynagogue nga na ando so akota lege atingbi tere dä”. Ndali ti nyen? Ti tene “azo abâ ala.” A yeke na yâ ti sarango ye ti aJuif ti ngoi ti akozo Chrétien ti bungbi oko ti sambela na ngoi ti mungo sandaga ti nyama so a zö ni na yâ ti temple (na ngbonga 9 ti ndapre nga na ngbonga 3 ti peko ti bekombite). Azo mingi ti Jérusalem ayeke sambela legeoko na gbâ ti azo so ayeke bungbi na yâ ti gbagba ti temple. Na gigi ti gbata so, mingi ni aJuif so ayeke voro Nzapa ayeke sambela fani use na yâ ti lango oko na ngoi so ala yeke ‘luti na yâ ti asynagogue’.—Bâ nga Luc 18:11, 13.
5 Teti so mingi ti azo ayeke nduru na temple wala na mbeni synagogue pëpe na angbonga ti sambela so, ala lingbi ti sambela na ndo so angbonga so awara ala dä. Ambeni ayeke sara kue ti tene angbonga ti sambela so awara ala “na ando so akota lege atingbi tere dä”. Ala ye si “azo” so ayeke hon na ando so “abâ ala.” Awahandango lê ti zo so, so aye si azo abâ so ala ye Nzapa mingi, ayeke “tene ayongoro sambela” ti tene azo so ayeke bâ ala agonda ala (Luc 20:47). A lingbi e kpe ti duti na mara ti bango ndo tongaso.
6 Jésus atene so awahandango lê ti zo so “awara futa ti ala kue awe.” Ala yeke na kota nzara ti tene azo ahinga ye so ala yeke sara nga agonda ala, na so ayeke ye kue so ala wara tongana futa. A yeke futa ti ala kue la ala wara ni awe so ndali ti so Jéhovah ayeke kiri ande tënë pëpe na asambela ti awahandango lê ti zo so. Me Nzapa ayeke kiri tënë na asambela ti atâ disciple ti Christ, tongana ti so atënë so Jésus atene na pekoni afa.
7. So Jésus awa e ti sambela na yâ ti “kubu” ti e aye ti tene nyen?
7 “Me mo, tongana mo yeke sambela, mo lï na yâ ti kubu ti mo na mo kanga yanga-da na peko ti mo. Mo sambela Babâ ti mo so ayeke na ndo so ahonde, na fade Babâ ti mo so abâ ye na ndo so ahonde ayeke futa mo.” (Mat. 6:6). So Jésus awa azo ti sambela na yâ ti kubu ti ala na pekoni so ala kanga yanga-da ti ala aye pëpe ti tene so zo alingbi pëpe ti sambela na iri ti congrégation. Lo mû wango so ti tene azo asambela pëpe na gbele azo gi ti gboto lê ti azo na ndo ti ala si azo ni agonda ala. A lingbi e girisa wango so pëpe na ngoi so e wara pasa ti sambela Nzapa na iri ti congrégation. Zia e sara nga ye ague oko na ambeni wango so Jésus amû na ndo ti sambela.
8. Ti gue oko na atënë ti Matthieu 6:7, ye wa so ayeke na lege ni pëpe a lingbi e kpe ni na yâ ti sambela ti e?
8 “Tongana mo yeke sambela, mo kiri gi na ndo ti tënë oko fani mingi pëpe. Azo ti amara ayeke sara tongaso, ngbanga ti so ala bâ ti ala atene na sarango tënë mingi si fade Nzapa ayeke mä ala.” (Mat. 6:7). Jésus akiri afa mbeni ye so ayeke na lege ni pëpe, so azo ayeke sara na ngoi ti sambela: kiringo na ndo ti oko tënë fani mingi. Lo ye lani pëpe ti tene so a yeke sioni ti tene e kiri na ndo ti oko tënë so alondo na bê ti e nga atënë so e tene na Nzapa ti kiri singila na lo. Na yâ ti yaka ti Gethsémané na bï so aga kozoni na kuâ ti Jésus, lo kiri na ndo ti “oko tënë” lege mingi na ngoi so lo yeke sambela.—Marc 14:32-39.
9, 10. Na lege wa a lingbi e kiri na ndo ti oko tënë pëpe na ngoi so e yeke sambela?
9 A yeke na lege ni pëpe ti tene na yâ ti sambela ti e, e kiri gi na ndo ti oko tënë tongana ti “azo ti amara”. “Fani mingi”, ala yeke kiri na ndo ti atënë so ala bata na li ti ala, so mingi ti atënë ni ayeke gi asenge senge tënë. Azo so ayeke voro lani Baal airi lo “a komanse na ndapre juska la-kota, ala tene, O Baal, mo kiri tënë na e!” Me ala wara kiringo tënë pëpe na sambela ti ala (1 aGbia 18:26). Azo kutu mingi laso ayeke tene ayongoro sambela so na yâ ni ala yeke kiri fani mingi gi na ndo ti oko tënë, na ala pensé ti ala so “fade Nzapa ayeke mä ala.” Me Jésus amû maboko na e ti bâ so “sarango tënë mingi” na yâ ti yongoro sambela nga kiringo fani mingi gi na ndo ti oko tënë ayeke ye oko pëpe na lê ti Jéhovah. Jésus akiri atene:
10 “Ni la, ala sara ye tongana ti azo so pëpe, teti Nzapa, Babâ ti ala, ahinga aye so ala yeke na bezoin ni kozoni si ala hunda ni na lo.” (Mat. 6:8). Gbâ ti amokonzi-nzapa ti aJuif asara ye tongana ti azo ti amara na lege so ala yeke diko gbâ ti atënë na yâ ti asambela ti ala. Asambela so alondo na bê, so na yâ ni a yeke wara atënë so e tene na Nzapa ti gonda lo, ti kiri singila na lo nga ti hunda na lo ye so agbu bê ti e ayeke kota ye mingi na yâ ti tâ vorongo (aPhil. 4:6). Ye oko, a yeke na lege ni pëpe ti tene e tene gi oko tënë fani mingi na e pensé so a hunda ti sara tongaso si Nzapa agirisa pëpe ye so e yeke na bezoin ni. Na ngoi so e yeke sambela, a lingbi e girisa pëpe so e yeke sara tënë na Lo so ‘ahinga aye so e yeke na bezoin ni kozoni si e hunda ni na lo.’
11. Tongana e wara pasa ti sambela na iri ti congrégation, a lingbi e dabe ti e na nyen?
11 A yeke nzoni atënë so Jésus atene na ndo ti asambela so Nzapa ake adabe ti e so angbongboro tënë nga na asenge senge tënë so azo ayeke zia na yâ ti asambela ti ala alingbi pëpe ti sara ye na ndo ti Nzapa. Zia e bâ nga so tongana e yeke sambela na iri ti congrégation, a yeke ngoi ni la pëpe ti tene e gi ti pika bê ti azo so ayeke mä e wala ti sara si ala hunda tere ti ala ti hinga na ngoi wa ala lingbi ti tene “Amen.” Tongana e mû sambela tongana mbeni ngoi ti fango atokua wala ti mungo wango na azo so ayeke mä e, andâ e yeke sara ye ague nde na atënë so Jésus afa na yâ ti Fango ye ti lo na ndo ti hoto.
Jésus afa na e tongana nyen ti sambela
12. Ti mo, tënë “zia a sara si iri ti mo aga nzoni-kue” aye ti tene nyen?
12 Atâa so Jésus awa adisciple ti lo ti kpe aye so ayeke na lege ni pëpe ti tene zo asara na ngoi ti sambela, lo fa na ala tongana nyen ti sambela. (Diko Matthieu 6:9-13.) A hunda pëpe ti tene e manda tapande ti sambela so Jésus afa nga e tene peko ni fani mingi. Ahon ti sara tongaso, tapande so amû lege na e ti hinga lege ti sambela. Na tapande, ti to nda ti sambela so Jésus afa, lo zia Nzapa kozoni, lo tene: “Babâ ti e so mo yeke na yayu, zia a sara si iri ti mo aga nzoni-kue.” (Mat. 6:9). A yeke na lege ni ti tene e iri Jéhovah “Babâ ti e” ndali ti so lo yeke Wasarango e so ayeke “na yayu,” so ayeke yongoro mingi na sese (Deut. 32:6; 2 Chron. 6:21; Kus. 17:24, 28). A yeke nzoni ti tene tënë “e” adabe ti e so amba ti e aChrétien nga ayeke na kpengba songo na Nzapa. Tongana e tene “zia a sara si iri ti mo aga nzoni-kue”, e yeke hunda na Jéhovah ti sara mbeni ye ti zi asioni tënë kue so a bi na ndo ti iri ti lo ngbene ye na ngoi so azo ake yanga na Éden. Ti kiri tënë na sambela so, Jéhovah ayeke zi ande aye ti sioni kue na ndo ti sese, na tongaso lo sara si iri ti lo aga nzoni-kue.—Ézéch. 36:23.
13. (a) Tënë “zia royaume ti mo aga” ayeke ga ande tâ tënë na lege wa? (b) Sarango ye so bê ti Nzapa aye na ndo ti sese andu nyen?
13 “Zia royaume ti mo aga. Zia a sara ye so bê ti mo aye, na yayu legeoko nga na ndo ti sese.” (Mat. 6:10). Ti gue oko na tënë so Jésus atene ge na yâ ti tapande ti sambela so, a yeke nzoni e dabe ti e so “royaume” ni ayeke ngorogbia ti yayu so Christ na “azo ti be-vulu” ayeke komande na ndo ni (Dan. 7:13, 14, 18; És. 9:5, 6). Tongana e sambela ti tene Royaume ti Nzapa “aga”, e yeke hunda ti tene ngorogbia so aga na tere ti azo kue so ayeke gi ti kanga lege na komandema ti Nzapa na ndo ti sese. A yeke ye so ayeke si ande na yâ ti kete ngoi ti sara si sese aga paradis so mbilimbili, siriri nga maïngo ti aye ayeke duti dä (Ps. 72:1-15; Dan. 2:44; 2 Pi. 3:13). A yeke sara ye so bê ti Jéhovah aye na yayu; na tongana e hunda ti tene a sara ye so bê ti Nzapa aye na sese, e yeke hunda ti tene Nzapa asara aye so lo leke na bê ti lo ti sara na ndo ti sese ti e, so na popo ni a yeke wara zingo awato ti lo tongana ti so lo zi ala giriri.—Diko Psaume 83:2, 3, 14-19.
14. Ngbanga ti nyen a yeke na lege ni ti hunda Nzapa teti “kobe ti e ti lango ni”?
14 “Laso mû na e kobe ti e ti lango ni.” (Mat. 6:11; Luc 11:3). Tongana e zia tënë so na yâ ti sambela ti e, e yeke hunda na Nzapa ti mû na e kobe so e yeke na bezoin ni na yâ ti “lango ni.” Ye so afa so e hinga na bê ti e kue so Jéhovah ayeke mû na e aye so e yeke na bezoin ni lâ oko oko. Ge, e yeke sambela pëpe ti wara ye ahon ti so e yeke na bezoin ni. Ti sambela ti wara ye so e yeke na bezoin ni lâ oko oko adabe ti e na yanga so Nzapa amû na azo ti Israël ti gue “lâ na lâ” ti bungbi manne “alingbi na lâ oko”.—Ex. 16:4.
15. Tënë “mo pardone akuda so ayeke na li ti e tongana ti so e nga e pardone ti azo so kuda ti e ayeke na li ti ala” aye ti tene nyen?
15 Na pekoni, Jésus afa na e mbeni ye so a lingbi e sara ni. Jésus atene: “Mo pardone akuda so ayeke na li ti e tongana ti so e nga e pardone ti azo so kuda ti e ayeke na li ti ala.” (Mat. 6:12). Évangile ti Luc afa so “akuda” ni so ayeke “asiokpari”. (Luc 11:4). Jéhovah ayeke pardone gi azo so ‘apardone’ awe azo so asara sioni na ala. (Diko Matthieu 6:14, 15.) A lingbi e pardone azo na bê ti e kue.—aÉph. 4:32; aCol. 3:13.
16. Tongana e hunda ti tene a zi e na yâ ti handa nga na tïtî zo ti sioni, e yeke hunda ti tene a sara nyen?
16 “Mo gue na e na yâ ti tara pëpe, me mo zi e na maboko ti Zo ti sioni.” (Mat. 6:13). A lingbi e gbu nda ti atënë use so, so aye ti gue oko so, tongana nyen? Tâ tënë ni ayeke so: Jéhovah ayeke sara pëpe si bê ti e apusu e ti sara ye ti sioni. (Diko Jacques 1:13.) Satan so ayeke “Zo ti sioni” ayeke tâ “Wahanda”. (Mat. 4:3). Ye oko, Bible atene so Nzapa asara aye na lege so lo zia lege si aye ni asi (Ruth 1:20, 21; Zo-ti. 11:5). Ni la, tongana e tene “mo gue na e na yâ ti tara pëpe,” e yeke hunda na Jéhovah ti zia pëpe si e tï na ngoi so bê ti e apusu e ti ke yanga ti lo. Na nda ni, tongana e tene “mo zi e na maboko ti Zo ti sioni”, e yeke hunda na Jéhovah ti zia pëpe si Satan ahon e na ngangu. Nga e hinga na bê ti e kue so ‘Nzapa ayeke zia ande pëpe si a tara e ahon ti so e lingbi ti kanga bê dä’.—Diko 1 aCorinthien 10:13.
‘Ala ngbâ ti hunda ye, ti gi ye na ti pika yanga-da’
17, 18. Ti ‘ngbâ ti hunda ye, ti gi ye na ti pika yanga-da’ aye ti tene nyen?
17 Bazengele Paul awa amba ti lo aChrétien, lo tene: “Ala ngbâ lakue ti sambela.” (aRom. 12:12). Jésus amû mara ti oko wango tongaso, tongana lo tene: “Ala ngbâ ti hunda ye, na fade a yeke mû ni na ala. Ala ngbâ ti gi ye, na fade ala yeke wara ni. Ala ngbâ ti pika yanga-da, na fade a yeke zi ni na ala. Teti zo kue so ayeke hunda ye ayeke wara ni, zo kue so ayeke gi ye ayeke wara ni na zo kue so ayeke pika yanga-da, fade a yeke zi ni na lo.” (Mat. 7:7, 8). A yeke na lege ni ti “ngbâ ti hunda ye” kue so ague oko na ye so bê ti Nzapa aye. Ti gue oko na atënë ti Jésus, bazengele Jean atene: “Bê so e zia na ndo ti [Nzapa] ayeke so: Atâa ye wa e hunda, tongana a gue oko na ye so bê ti lo aye, lo yeke mä e.”—1 Jean 5:14.
18 Awango so Jésus amû ti ‘ngbâ ti hunda ye na ti gi ye’ aye ti fa so a lingbi e sambela na bê ti e kue na e ngbâ lakue ti sara ni. A yeke nga kota ye ti tene e “ngbâ ti pika yanga-da” ti lï na yâ ti Royaume ti Nzapa na ti wara aye ti nzoni nga na futa so Royaume ni ayeke ga na ni. Me, e lingbi biani ti ku ti tene Nzapa akiri tënë na sambela ti e? En, e lingbi biani ti sara tongaso tongana e duti be-ta-zo na Jéhovah, teti Christ atene: “Zo kue so ayeke hunda ye ayeke wara ni, zo kue so ayeke gi ye ayeke wara ni na zo kue so ayeke pika yanga-da, fade a yeke zi ni na lo.” Gbâ ti aye so asi na awakua ti Jéhovah afa so Nzapa ayeke biani ‘Lo so Lo mä sambela’.—Ps. 65:3.
19, 20. Na lege wa atënë ti Jésus na Matthieu 7:9-11 afa so Jéhovah ayeke tongana mbeni babâ ti ndoye?
19 Jésus ahaka Nzapa na mbeni babâ ti ndoye so ayeke mû anzoni ye na molenge ti lo. Tara ti bâ so mo yeke lani dä na mo yeke mä Fango ye ti Jésus na ndo ti hoto, na mo mä lo tene: “Na popo ti ala so, zo wa la tongana molenge ti lo ahunda na lo mapa, fade lo yeke mû na lo tênë? Wala, peut-être molenge ni ahunda na lo susu, fade lo yeke mû na lo ngbo? Tongaso, asinga ala so, atâa so ala yeke sioni, ala hinga tongana nyen ti mû amatabisi so ayeke nzoni na amolenge ti ala, si fade Babâ ti ala so ayeke na yayu ayeke mû anzoni ye na azo so ahunda ni na lo pëpe?”—Mat. 7:9-11.
20 Mbeni babâ, atâa so a lingbi ti tene so lo yeke “sioni” ndali ti so lo yeke wasiokpari, lo yeke ye ka molenge ti lo. Lo yeke handa molenge ti lo pëpe me lo yeke sara ngangu ti mû na molenge ni “amatabisi so ayeke nzoni”. Teti so Jéhovah abâ e tongana amolenge ti lo, Babâ ti e ti yayu so aye e mingi ayeke mû na e “anzoni ye”, na tapande yingo vulu ti lo (Luc 11:13). Yingo so alingbi ti mû ngangu na e ti sara na Jéhovah tongana ti so bê ti lo aye, lo so lo yeke Zo ti mungo “nzoni matabisi kue nga na matabisi so alingbi kue”.—Jacq. 1:17.
Ngbâ ti wara aye ti nzoni na lege ti atënë ti Jésus
21, 22. Ye wa agbu bê ti mo na yâ ti Fango ye ti Jésus na ndo ti hoto? Mo tene ti mo nyen na ndo ti atënë ti Jésus so?
21 Fango ye ti Jésus na ndo ti hoto ayeke biani diskur so ahon atanga ti diskur kue so a sara na ndo ti sese so. A yeke mbeni kpengba diskur mingi ndali ti so a fa ye na ndo ti Nzapa nga atënë ni ayeke polele. Tongana ti so atënë so e bâ na yâ ti a-article ota so afa, e lingbi ti wara aye ti nzoni mingi na lege ti diskur so tongana e sara ye ague oko na awango ti yâ ni. Atënë ti Jésus so alingbi ti sara si gigi ti e ti laso aga nzoni mingi ahon ti kozo nga ayeke sara si e duti na pendere beku ti kekereke.
22 Na yâ ti a-article so, e bâ gi ambeni mbage ti anzoni ye so Jésus afa na yâ ti Fango ye ti lo na ndo ti hoto. A yeke ye ti dongo bê pëpe so “li ti gbâ ti azo” so amä diskur ti lo “akpe ngbanga ti kode ti fango ye ti lo”. (Mat. 7:28). Kite ayeke dä pëpe so e nga kue li ti e ayeke kpe tongana e sara si bibe ti e nga na bê ti e asi na anzoni tënë so nga na ambeni nzoni tënë ti Kota Wafango ye, Jésus Christ.
Mo yeke kiri tënë tongana nyen?
• Jésus atene nyen na ndo ti sambela so azo ayeke sara gi ti handa na lê ti zo?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e kpe ti kiri gi na ndo ti oko tënë na ngoi so e yeke sambela?
• Na yâ ti tapande ti sambela so Jésus afa, a yeke wara aye wa so e lingbi ti hunda na Nzapa?
• Na lege wa e lingbi ti ‘ngbâ ti hunda ye, ti gi ye na ti pika yanga-da’?
[Foto na lembeti 17]
Mo hinga ndani so a yeke na lege ni ti sambela ndali ti kobe ti e ti lâ oko oko?