Christ afa beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese na azo?
“Fade [Nzapa ayeke] mbô ngu ti lê kue na lê ti ala, kuâ ayeke duti ande dä mbeni pëpe.”—APOC. 21:4.
MBENI maseka-koli so ayeke zo ti mosoro nga so ayeke kota zo amû loro aga na Jésus, lo kuku na gbe ti lo, na lo hunda lo: “Nzoni Wafango ye, a lingbi mbi sara nyen ti wara ande fini ti lakue lakue?” (Marc 10:17). Maseka-koli ni ahunda ti hinga ye na ndo ti warango fini ti lakue lakue; me fini ti lakue lakue ni na ndo wa? Tongana ti so e bâ na yâ ti article so ahon awe, a sara angu saki mingi awe so Nzapa amû na aJuif beku ti zingongo ti akuâ nga ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese. Tënë ti beku so agbu lani bê ti aJuif mingi na ngoi ti akozo Chrétien.
2 A yeke polele so Marthe so ayeke mbeni kamarade ti Jésus ayeke bi bê lani na ndo ti kiringo na azo so akui awe na fini na ndo ti sese tongana lo tene na ndo ti ita ti lo ti koli so akui awe, lo tene: “Mbi hinga so lo yeke zingo ande na kuâ na lango ti nda ni.” (Jean 11:24). A yeke tâ tënë so aSadducéen ayeda lani pëpe na tënë ti zingongo ti akuâ (Marc 12:18). Ye oko, na yâ ti buku ti George Foot Moore (Judaism in the First Centuries of the Christian Era), lo tene: “Ambeti so a sû . . . na yâ ti ngu 200 tongaso kozo ti tene a dü Jésus afa so azo mingi aku ti tene na mbeni ngoi na yâ ti mbaï ti azo, azo so akui ândö awe akiri na fini na ndo ti sese.” Zo ti mosoro so aga na Jésus aye lani ti wara fini ti lakue lakue na ndo ti sese.
3 Laso, abungbi ti vorongo nzapa mingi nga na azo so ayeke gi nda ti atënë ti Bible atene so Jésus afa pëpe tënë ti beku ti warango fini ti lakue lakue na ndo ti sese. Mingi ti azo aku ti tene na peko ti kuâ ti ala, ala duti na fini na ndo ti ayingo. Ni la tongana azo so ayeke diko mbage ti Bible so aChrétien asû ândö na Grec atï na ndo ti tënë “fini ti lakue lakue”, gbâ ti ala apensé so tënë so aye lakue ti sara tënë ti dutingo na fini na yayu. A yeke tâ tënë? Jésus aye lani ti tene nyen tongana lo sara tënë ti fini ti lakue lakue? Adisciple ti lo amä na bê lani na nyen? Mbage ti Bible so aChrétien asû ândö na Grec afa so azo ayeke wara ande fini ti lakue lakue na ndo ti sese?
Fini ti lakue lakue “na ngoi so a yeke kiri ti leke aye kue ti ga fini”
4 Bible afa so a yeke zingo ande aChrétien so a soro ala ti gue na yayu si kâ ala yeke komande ande na ndo ti sese (Luc 12:32; Apoc. 5:9, 10; 14:1-3). Ye oko, na ngoi so lani Jésus asara tënë ti fini ti lakue lakue, lo yeke bi bê lakue pëpe gi na ndo ti groupe ti aChrétien so. Bâ ye so lo tene na adisciple ti lo na pekoni so maseka-koli so ayeke na mosoro ahon na vundu na bê na pekoni so Christ atisa lo ti zia aye ti lo kue nga ti ga disciple ti lo. (Diko Matthieu 19:28, 29.) Jésus atene na abazengele ti lo so fade ala yeke duti na popo ti azo so ayeke ga agbia na ajuge na ndo ti “akete mara bale-oko na use ti Israël”, so ti tene so azo so ayeke nde na ala so ayeke komande ande na yayu (1 aCor. 6:2). Lo sara nga tënë na ndo ti futa so “zo kue” so amû peko ti lo ayeke wara. Mara ti azo tongaso nga ayeke “wara ande fini ti lakue lakue.” Aye so kue ayeke si ande “na ngoi so a yeke kiri ti leke aye kue ti ga fini”.
5 Jésus aye lani ti tene nyen tongana lo sara tënë ti “ngoi so a yeke kiri ti leke aye kue ti ga fini”? Mbeni bible (La Bible en français courant) akiri peko ti tënë so na tënë “fini dunia.” Teti so Jésus asara tënë so sân ti fa nda ni, a yeke polele so lo yeke sara tënë ti beku so aJuif ayeke na ni a ninga mingi awe. Ala hinga so fade a yeke kiri ti leke aye kue ti ga fini na ndo ti sese, si ye kue akiri aga tongana ti so a yeke lani na yâ ti yaka ti Éden kozo ti tene Adam na Ève asara siokpari. Ngoi so a yeke kiri ti leke aye kue ti ga fini ayeke sara ande si zendo so Nzapa amû ti “créé ayayu ti fini na sese ti fini” aga tâ tënë.—És. 65:17.
6 Jésus akiri asara tënë ti fini ti lakue lakue na yâ ti tënë so lo yeke tene lani na ndo ti ngoi so aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi (Mat. 24:1-3). Lo tene: “Na ngoi so Molenge ti zo ayeke ga na yâ ti gloire ti lo na a-ange kue na tere ti lo, fade lo yeke duti na ndo ti trône ti lo ti gloire. Fade a yeke bungbi amara kue na gbele lo. Na lo yeke kangbi popo ti azo tongana ti so berger ayeke kangbi popo ti angasangbaga na angasa.” Ala so a fâ ngbanga na ndo ti ala “ayeke wara kuâ teti lakue lakue, me azo ti mbilimbili ayeke gue ti wara fini ti lakue lakue.” “Azo ti mbilimbili” so awara fini ti lakue lakue ayeke ala so na bê ti ala kue amû maboko na “aita” ti Christ so a soro ala na lege ti yingo vulu (Mat. 25:31-34, 40, 41, 45, 46). Teti so a soro aChrétien so ti ga agbia na yâ ti Royaume ti yayu, “azo ti mbilimbili” ni ayeke biani azo so ayeke duti ande na ndo ti sese na gbe ti Royaume ni. Bible afa kozoni awe atene: “Fade royaume ti [Gbia so Jéhovah asoro lo] akomanse na kota ngu ti ingo, a gue juska na mbeni kota ngu ti ingo, na a komanse na Ngu ti Euphrate, a gue juska na nda ti sese.” (Ps. 72:8). Azo ti gbe ti Royaume so ayeke wara ande fini ti lakue lakue na ndo ti sese.
Évangile ti Jean afa nyen?
7 Tongana ti so a sû na yâ ti Évangile ti Matthieu, ti Marc nga na ti Luc, Jésus asara kusala na tënë “fini ti lakue lakue” na yâ ti aversê so e bâ ni fade awe. Évangile ti Jean afa so Jésus asara kusala na tënë fini ti lakue lakue fani 17 tongaso. Zia e bâ ambeni ti aversê so ti bâ ye so Jésus atene na ndo ti beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese.
8 Jean atene so kozo zo so Jésus asara tënë ti fini ti lakue lakue na lo ayeke Nicodème so ayeke mbeni Farizien. Lo tene na Nicodème: “Tongana a dü zo na ngu nga na yingo pëpe, lo lingbi pëpe ti lï na yâ ti royaume ti Nzapa.” Azo so ayeke lï na yâ ti Royaume ti yayu, a lingbi ‘a kiri a dü ala mbeni’. (Jean 3:3-5). Jésus aluti gi ge pëpe. Na pekoni, lo sara tënë ti beku so azi na azo kue ti dunia. (Diko Jean 3:16.) Jésus ayeke sara lani tënë ti fini ti lakue lakue teti adisciple ti lo so a soro ala ti gue na yayu nga na ti ala so ayeke ngbâ na ndo ti sese.
9 Na pekoni so Jésus asara tënë na Nicodème na Jérusalem, lo mû lege ti banga ti gue na Galilée. Na lege, lo tingbi na mbeni wali so ayeke tö ngu na dungu ti Jacob nduru na gbata ti Sychar na Samarie. Lo tene na wali ni: “Zo so anyon ngu so mbi yeke mû ande na lo, nzara ti ngu ayeke sara lo oko pëpe, me ngu so mbi yeke mû na lo ayeke ga tongana mbeni li ti ngu na yâ ti lo na ayeke sigigi ti mû na zo fini ti lakue lakue.” (Jean 4:5, 6, 14). Ngu ni so aye ti sara tënë ti aye so Nzapa aleke ti mû lege na azo kue ti kiri ti wara fini ti lakue lakue; na popo ti azo so, a yeke wara azo so ayeke duti ande na ndo ti sese. Na yâ ti mbeti ti Apocalypse, a fa so Nzapa wani ayeke tene: “Zo so nzara ti ngu asara lo, fade mbi yeke mû na lo ngu so alondo na li ti ngu so amû fini na zo nga mbi yeke mû ni na lo senge senge.” (Apoc. 21:5, 6; 22:17). Tongaso, Jésus asara tënë na wali ti Samarie so na ndo ti fini ti lakue lakue teti azo so a soro ala ti gue na yayu ti ga ahéritier ti Royaume nga teti azo so amä na bê na so ayeke na beku ti ngbâ na ndo ti sese.
10 Na ngu ti pekoni, Jésus akiri ague na Jérusalem. Kâ, lo sava kobela ti mbeni koli na lende ti ngu ti Bethzatha. Jésus afa na aJuif so akasa lo ndali ti ye so lo sara so “Molenge ni alingbi pëpe ti sara mbeni ye oko tongaso na bê ti lo wani, me lo yeke sara gi ye so lo bâ Babâ ni na sarango ni.” Na pekoni so Jésus atene na ala so Babâ ni ‘azia fango ngbanga ni kue na maboko ti Molenge ni,’ lo tene: “Zo so amä tënë ti mbi na lo mä na bê na zo so atokua mbi, lo yeke na fini ti lakue lakue.” Jésus akiri atene: “Ngbonga ni ayeke ga so ala kue so ayeke na yâ ti asende ti kuâ ayeke mä ande go ti [Molenge ti zo] na ala yeke sigigi. Ala so asara aye ti nzoni, zingongo ti ala na kuâ ayeke ti wara fini, na ala so asara aye ti sioni, zingongo ti ala na kuâ ayeke ti wara ngbanga.” (Jean 5:1-9, 19, 22, 24-29). Jésus ayeke tene lani na aJuif so ayeke sara aye ti ngangu na lo so Nzapa asoro lo ti sara si beku ti aJuif ti warango fini ti lakue lakue na ndo ti sese aga tâ tënë nga so lo yeke sara ni na lege ti zingongo ti akuâ.
11 Na Galilée, azo saki na saki so aye lani mapa so Jésus amû na ala na lege ti miracle ato nda ti tambela na peko ti lo. Jésus asara tënë na ala na ndo ti mbeni mara ti mapa nde: “mapa so amû fini na zo.” (Diko Jean 6:40, 48-51.) Lo tene: “Mapa so mbi yeke mû ni ande ayeke nyama ti tere ti mbi.” Jésus amû fini ti lo ndali ti azo so ayeke komande ande legeoko na lo na yâ ti Royaume ti yayu nga lo mû ni “ndali ti fini ti dunia so”, so ti tene azo so alingbi ti tene a zi ala. “Tongana mbeni zo ate mapa so,” so ti tene lo mä na bê na ngangu so sandaga ti Jésus ayeke na ni ti zi azo, lo yeke duti na beku ti fini ti lakue lakue. Biani, tënë ‘ngbango na fini lakue lakue’ andu beku so aJuif ayeke na ni a ninga awe ti ngbâ na fini teti lakue lakue na ndo ti sese na ngoi ti komandema ti Messie.
12 Na pekoni, na ngoi ti Matanga ti mungo temple na Nzapa na Jérusalem, Jésus atene na awato ti lo, lo tene: “Ala mä na bê na ni pëpe ngbanga ti so ala yeke angasangbaga ti mbi pëpe. Angasangbaga ti mbi amä go ti mbi, mbi hinga ala, na ala mû peko ti mbi. Na mbi mû na ala fini ti lakue lakue.” (Jean 10:26-28). Jésus ayeke sara lani gi tënë ti dutingo na fini na yayu wala lo yeke bi bê nga na ndo ti fini ti lakue lakue na yâ ti paradis na ndo ti sese? Ade ti ninga mingi pëpe, Jésus adë bê ti adisciple ti lo na lege ti atënë so: “Kete kundu, ala sara mbeto pëpe, ngbanga ti so Babâ ti ala abâ so a yeke nzoni ti mû na ala royaume ni.” (Luc 12:32). Ye oko, na ngoi ti oko matanga so, Jésus atene: “Mbi yeke na ambeni ngasangbaga so ayeke ti gbagba so pëpe. A lingbi mbi ga na ala so nga.” (Jean 10:16). Ni la, na ngoi so Jésus ayeke sara tënë na awato ti lo, atënë ti lo andu abeku use so kue: beku ti fini na yayu teti “kete kundu” nga na beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese teti “ambeni ngasangbaga” kutu na kutu.
Mbeni beku so ayeke polele
13 Na ngoi so Jésus ayeke kui yeke yeke na ndo ti keke ti pasi, lo fa na mbeni lege so zo alingbi pëpe ti ke beku so azo ayeke na ni. Mbeni zo ti sioni so a kanga lo na ndo ti keke na tere ti Jésus atene: “Jésus, dabe ti mo na mbi tongana mo ga na yâ ti royaume ti mo.” Jésus amû zendo so na lo: “Ti tâ tënë ni, mbi tene na mo laso: Mo yeke duti ande na mbi na Paradis.” (Luc 23:42, 43). Teti so koli so ayeke mbeni Juif, lo yeke na bezoin pëpe ti tene a fa na lo ye so a iri ni Paradis. Lo hinga ye na ndo ti beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese na yâ ti dunia so ayeke ga.
14 Ye oko, ye so a hunda ti tene a fa nda ni ayeke tënë ti beku ti guengo na yayu so Jésus asara tënë ni. Na ngoi so Jésus asara tënë na adisciple ti lo na ndo ti guengo ti lo na yayu ti leke ndo teti ala, ala gbu nda ti tënë so pëpe. (Diko Jean 14:2-5.) Mbeni lâ, Jésus atene na ala: “Mbi yeke na aye mingi ti tene na ala, me ala lingbi ti gbu nda ni fadeso pëpe. Me tongana wamungo maboko ni aga, yingo ti tâ tënë, fade lo yeke fa lege na ala na yâ ti tâ tënë kue.” (Jean 16:12, 13). A yeke gi na peko ti Pentecôte ti ngu 33, na ngoi so a tuku yingo ti Nzapa na ndo ti ala ti ga ande agbia, si adisciple ti Jésus aga ti hinga so atrône so a sara tënë ni na ala ayeke na yayu (1 aCor. 15:49; aCol. 1:5; 1 Pi. 1:3, 4). Beku ti warango ye ti héritier na yayu ayeke lani mbeni tënë so Nzapa afa na ala, nga na pekoni mbage ti Bible so aChrétien asû ândö na Grec asara tënë mingi na ndo ni. Me mbage ti Bible so afa biani so azo ayeke na beku ti warango fini ti lakue lakue na sese?
Ambeti so a sû na gbe ti yingo atene nyen?
15 Na yâ ti mbeti ti bazengele Paul na aHébreu, lo sara tënë ti amba ti lo aChrétien tongana “aita so ala yeke nzoni-kue, ala so a iri ala nga ti gue na yayu”. Ye oko, lo tene nga so Nzapa azia “sese so azo ayeke duti ande dä” na gbe ti Jésus (aHéb. 2:3, 5; 3:1). Na yâ ti mbage ti Bible so aChrétien asû ândö na Grec, tënë so a sara kusala lani na ni ti sara tënë ti ‘sese so azo ayeke duti dä’ aye lakue ti sara tënë ti sese so azo ayeke na ndo ni. Ni la, “sese so azo ayeke duti ande dä” ayeke aye ti ngoi so ayeke bâ ande gigi na ndo ti sese na gbe ti komandema ti Jésus Christ. Na pekoni, Jésus ayeke sara si zendo ti Nzapa so aga tâ tënë: “Sese ni aga ye ti héritier ti azo ti mbilimbili, na fade ala duti dä lakue.”—Ps. 37:29.
16 Yingo apusu nga bazengele Pierre ti sara tënë na ndo ti kekereke ti azo. Lo tene: “A bata ayayu na sese ti fadeso ti ku na wâ, na a bata ni ti ku lango ti ngbanga nga ti futingo azo so akpe Nzapa pëpe.” (2 Pi. 3:7). Nyen la ayeke mû ande place ti ayayu ti fadeso wala angorogbia ti azo nga na azo ti sioni kue ti laso? (Diko 2 Pierre 3:13.) Ye so ayeke mû ande place ni ayeke “afini yayu”, so ti tene Royaume ti Nzapa so ayeke na gbe ti Messie nga na “fini sese”, so ti tene azo kue ti mbilimbili so ayeke voro tâ Nzapa.
17 Ndangba mbeti ti Bible asara si bê ti e ayeke na ngia ndali ti so na yâ ti mbeni suma a fa so azo ayeke kiri ande ti lingbi kue. (Diko Apocalypse 21:1-4.) So ayeke ye so azo so amä na bê ayeke ku ni kungo ngbene ye so azo alingbi kue mbeni pëpe na yaka ti Éden. Azo ti mbilimbili ayeke duti ande na fini teti lakue lakue na yâ ti Paradis na ndo ti sese sân ti tene ala ga mbakoro. A yeke wara biani tënë ti beku so na yâ ti mbage ti Bible so a sû ândö na Hébreu nga na ti so aChrétien asû ândö na Grec; nga juska laso, beku so angbâ lakue ti kpengba mabe ti awakua ti Jéhovah so ayeke be-ta-zo.—Apoc. 22:1, 2.
Mo lingbi ti fa nda ni?
• Jésus aye lani ti tene nyen tongana lo sara tënë ti “ngoi so a yeke kiri ti leke aye kue ti ga fini”?
• Jésus asara tënë na Nicodème na ndo ti nyen?
• Zendo wa Jésus amû na zo ti sioni so a kanga nga lo na keke na tere ti lo?
• Na lege wa mbeti na aHébreu nga na atënë ti Pierre afa biani tënë ti beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1, 2. E hinga tongana nyen so aJuif ti ngoi ti akozo Chrétien ayeke lani na beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese?
3. Ahundango tënë wa e yeke bâ ande na yâ ti article so?
4. Ye wa ayeke si ande “na ngoi so a yeke kiri ti leke aye kue ti ga fini”?
5. Ti mo, “ngoi so a yeke kiri ti leke aye kue ti ga fini” ayeke nyen?
6. Toli ti angasangbaga na ti angasa afa na e nyen na ndo ti beku ti fini ti lakue lakue?
7, 8. Abeku use wa Jésus asara tënë ni lani na Nicodème?
9. Jésus asara tënë na wali ti Samarie na ndo ti beku wa?
10. Na pekoni so Jésus asava kobela ti mbeni koli na lende ti ngu ti Bethzatha, ye wa lo tene na awato ti lo na ndo ti tënë ti fini ti lakue lakue?
11. E hinga tongana nyen so tënë so Jésus atene na so a sû ni na Jean 6:48-51 andu beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese?
12. Jésus ayeke sara lani tënë ti beku wa na ngoi so lo tene na awato ti lo so ‘ni yeke mû na angasangbaga ti ni fini ti lakue lakue’?
13. Jésus aye lani ti tene nyen tongana lo tene: “Mo yeke duti ande na mbi na Paradis”?
14. (a) Nyen la afa so a yeke ngangu lani na abazengele ti gbu nda ti tënë ti beku ti guengo na yayu? (b) Na ngoi wa adisciple ti Jésus agbu nda ti beku ti guengo na yayu polele?
15, 16. Na lege wa mbeti na aHébreu so a sû na gbe ti yingo nga na atënë ti Pierre asara tënë ti beku ti fini ti lakue lakue na ndo ti sese?
17. Na lege wa Apocalypse 21:1-4 asara tënë na ndo ti beku ti azo?
[Foto na lembeti 15]
Azo so ayeke tongana angasangbaga ayeke wara ande fini ti lakue lakue na ndo ti sese
[Afoto na lembeti 16]
Jésus asara tënë na azo na ndo ti fini ti lakue lakue