YE TI MANDA 41
Tënë so azo agbu nda ni
TONGANA mo yeke sala tënë, fa gi asango pëpe. Sala kue ti sala si azo so ayeke mä mo agbu nda ti ye so mo yeke tene. Ye so alingbi ti mû maboko na mo ti fa ye na azo pendere mingi, atâa mo yeke sala tënë na kongregation wala na azo so ayeke aTémoin pëpe.
Aye so asala si azo agbu nda ti atënë ayeke mingi. A bâ ambeni awe na yâ Ye ti manda 26, “Lekengo atënë ti devoir na lege ni.” A bâ ambeni nde na Ye ti manda 30, “Fa so mo yeke bi bê na azo.” Na yâ ye ti manda so, e yeke bâ ande ambeni kete tënë na ndo ni.
Atënë nga kode ti salango tënë so akpengba pëpe. Atënë so akpengba pëpe nga so ayeke ndulu ayeke angangu gbakuru ti fa ye na azo. Fango ye ti Jésus na ndo ti Hoto ayeke mbeni pendere tapande ti diskur so azo alingbi ti gbu nda ni, atâa ala yeke zo wa wala ala londo na ndo wa. Atënë ni alingbi ti duti fini ye na lê ti ala. Ye oko, ala gbu nda ti ye so Jésus asala tënë ni ngbanga ti so lo sala tënë na ndo ti aye so agbu bê ti e kue. Lo fa tongana nyen ti duti na ngia, tongana nyen ti leke songo na amba ti e si a ga nzoni, tongana nyen ti hon ndo ti agingo bê nga tongana nyen ti hinga ye so fini ayeke biani. Nga Jésus afa atënë ti lo na yanga so azo ayeke tene lâ oko oko (Mat., chap. 5-7). Biani, Bible amû atapande mingi ti alege nde nde ti lekengo yâ ti atënë nga na yongo ti ala. A lingbi ye so mo zia na gbele mo ayeke ti fa atënë so ayeke na yâ ti li ti mo na mbeni lege so ayeke polele si azo agbu nda ni.
Atâa tongana mo yeke sala tënë na ndo mbeni ye so akpengba ngangu, kode ti salango tënë so akpengba pëpe alingbi ti mû maboko ti sala si a yeke ngangu pëpe ti gbu nda ni. Mo lingbi ti si na ye so tongana nyen? Tuku pëpe na ndo ti azo so ayeke mä mo anzene nzene tënë senge senge. Leke yâ ti atënë ti mo si ala mû ngangu na ngbongboro tënë ti mo. Soro nzoni anene versê so mo ye ti diko. Ahon ti diko mbeni versê na ti gue hio na mbeni nde, diko aversê so na sala tënë na ndo ni. Sala pëpe si atënë so mo diko gbâ ni gbâ ni amene mbeni pendere bibe.
Tongana mo yeke manda Bible na mbeni zo, sala kusala na a-oko kpengba-ndia so. Gi lege pëpe ti fa nda ti anzene nzene tënë kue. Mû maboko na wamandango ye ni ti gbu nda ti akota bibe ni nzoni. Ande, na yâ mandango ye ti lo mveni nga na abungbi ti kongregation, lo lingbi ti manda anzene nzene ye so.
A hunda ti leke tele nzoni ti fa tënë na mbeni lege so akpengba pëpe. A lingbi mo gbu nda ti tënë ni mo mveni nzoni tongana mo ye ti sala si azo agbu nda ni. Tongana mo gbu nda ti mbeni ye biani, mo lingbi ti fa ngbanga ti nyen a yeke tongaso. Mo lingbi nga ti fa ni na lege ti atënë ti mo mveni.
Fa nda ti atënë so azo ahinga ni pëpe. Ngoi na ngoi, ti sala si azo agbu nda ti aye, a hunda ti fa nda ti atënë so azo ni ahinga pëpe. Tene pëpe so azo ni ahinga ye mingi, na nga bâ tongana mbumbuse ye pëpe hingango ye ti ala. Ndali ti aye mingi so mo manda na yâ ti Bible, mo lingbi ti sala kusala na atënë so ambeni zo alingbi peut-être ti hinga li ti ala na ni pëpe. Tongana mo fa nda ni pëpe, azo so ayeke bungbi oko na aTémoin ti Jéhovah ayeke hinga ande pëpe so tënë “tanga ti azo”, “ngbâa be-ta-zo na ti ndara”, “ambeni ngasangbaga” na “azo mingi so asi singo” aye ti sala tënë ti ambeni bungbi ti azo (aRom. 11:5; Mat. 24:45, NW; Jean 10:16; Apoc. 7:9). Legeoko nga, tongana mbeni zo ahinga bungbi ti aTémoin ti Jéhovah nzoni mingi pëpe, lo lingbi peut-être pëpe ti gbu nda ti atënë tongana “wafango tënë,” “pionnier,” “surveillant so ague na ndo nde nde” nga na “Mémorial.”
A lingbi peut-être a fa nda ti ambeni tënë ti Bible so azo so ayeke aTémoin ti Jéhovah pëpe ayeke sala na kusala mingi. Ti azo mingi, “Harmaguédon” aye ti tene kota futingo na lege ti anene ngombe. Ala lingbi ti tene so “Royaume ti Nzapa” ayeke dutingo ti bê ti zo wala ayeke na yayu, me pëpe mbeni ngorogbia. Tënë ti “âme” alingbi ti zingo na yâ ti li ti zo atënë so a tene a yeke mbeni mbage ti azo so ayeke ti yingo, so ayeke ngbâ na fini na peko ti kuâ ti mitele. Azo kutu mingi amanda so “yingo vulu” ayeke mbeni zo, mbeni mbage ti nzapa ota na yâ oko. Teti so azo mingi adö andia ti Bible na ndo nzoni salango ye azia, a lingbi peut-être a mû maboko na ala ti gbu nda ti ye so Bible aye ti tene tongana lo tene: “Kpe ye ti pitan!”—1 aCor. 6:18.
Tongana azo ni ayeke diko Bible lakue pëpe, ala lingbi peut-être pëpe ti gbu nda ti tënë ti mo tongana mo tene, “Paul atene . . . ” wala “Luc atene . . . ” Ambeni kamarade wala azo so ayeke ndulu na da ti ala alingbi ti duti na mara ti a-iri tongaso. Ni la, a lingbi mo fa nda ti ambeni tënë na ndo ni ti fa so zo ni ayeke mbeni bazengele wala zo so asû Bible.
Fani mingi, a lingbi a mû maboko na azo ti ngoi ti e ti gbu nda ti aversê so a wara na yâ ni asalango ye nga akode ti dikongo na yongo ti aye ti ngoi ti giriri. Na tapande, tënë so atene arche ti Noé ayo coudée 300, yâ ni akono coudée 50 nga ayo na nduzu coudée 30 alingbi ti tene ye oko pëpe na ala (Gen. 6:15). Me tongana mo mû yongo ti aye so mo haka ni na ambeni da so azo ti ndo so mo yeke dä ahinga ni nzoni, azo so ayeke mä mo ayeke bâ hio yongo ti arche ni.
Fa nda ti aye so a hunda. Ti sala si azo so ayeke mä mo agbu nda ti mbeni ye, a hunda ye mingi ahon gi ti fa nda ti mbeni tënë oko. Na Jérusalem na ngoi ti Esdras, na pekoni so a diko Ndia, a fa nda ni. Ti mû maboko na azo ni ti gbu nda ni, azo ti kete mara ti Lévi afa nda ti Ndia ni nga tongana nyen ti tingbi ni na ye so azo ni ayeke na gbele ni na ngoi ni kâ (Néh. 8:8, 12). Legeoko nga, mû ngoi ti fa nda ti aversê so mo diko nga tongana nyen ti sala ye alingbi na ni.
Na peko ti kuâ ti Jésus nga na londongo ti lo na popo ti akuâ, lo tene na adisciple ti lo so ye so alondo ti si ayeke gango tâ tënë ti Mbeti ti Nzapa. Lo gboto nga lê na ndo kungba ti ala ti duti atémoin ti aye so (Luc 24:44-48). Tongana mo mû maboko na azo ti bâ tongana nyen a lingbi ye so a fa na ala asala ngangu na ndo fini ti ala, ala yeke duti ande ndulu ti gbu nda ti ye so aye biani ti tene.
Ye so bê ayeke sala. Biani, atâa tongana mo fa nda ti aye polele, ambeni ye nde alingbi peut-être ti sala si zo ni agbu nda ni wala pëpe. Tongana bê ti mbeni zo ayeke ndulu pëpe ti yeda na ye, ye so ayeke kanga lege na lo ti gbu nda ti ye so a tene (Mat. 13:13-15). Ti azo so ala ye ti ala ti bâ aye gi na lege ti mitele, aye ti yingo ayeke ye ti buba (1 aCor. 2:14). Tongana mbeni zo afa mara ti bibe tongaso, a yeke peut-être lege ti ndara ti kaï lisoro ni ge, kamême gi teti ngoi ni so.
Ye oko, bê ti zo ayeke ndulu ti yeda na ye pëpe ndali ti aye ti ngangu so asi na lo. Tongana a mû na lo lege ti mä tâ tënë ti Bible fani mingi, bê ti mara ti zo tongaso alingbi peut-être ti duti ndulu ti yeda na ye. Na ngoi so Jésus atene na abazengele ti lo so azo ayeke pika lo na ayeke fâ lo ande, ala gbu nda ni pëpe. Ngbanga ti nyen? A yeke pëpe ye so ala ku la, nga a yeke biani pëpe ye so ala ye! (Luc 18:31-34). Ye oko, tongana ngoi ayeke hon, 11 ti abazengele so agbu lani nda ti ye ni, na ala fa ni na lege so ala sala ye alingbi na ye so Jésus afa na ala ti sala.
Ye so nzoni tapande ayeke sala. A yeke gi pëpe na lege ti atënë ti yanga si a yeke mû maboko na azo ti gbu nda ti ye, me nga na lege ti asalango ye ti e. Na ndo kozo ngoi so ala ga na Da ti Royaume, azo mingi atene so ala dabe ti ala na ndoye so asigigi polele, me pëpe na ye so a tene. Legeoko nga, ngia so e yeke fa na gigi amû maboko na azo mingi ti yeda na tâ tënë ti Bible. Teti so ala bâ nzobe so azo ti Jéhovah ayeke fa na popo ti ala nga bingo bê so ala yeke na ni na mbage ti azo so ayeke na akpale, ambeni atene na nda ni so aTémoin ayeke na tâ vorongo. Tongaso, na ngoi so mo yeke sala ngangu ti mû maboko na azo ti gbu nda ti tâ tënë ti Bible, bi bê na lege so mo yeke fa na nda ni nga na ndo tapande ti mo.