Mo yeke wabatango ye ti Nzapa so lo zia bê ti lo na mo
“Ala yeke ti ala wani pëpe.”—1 ACOR. 6:19.
GI AKIRINGO TËNË NI
Kusala wa awabatango ye ti giriri ayeke sara?
Nzapa ahunda nyen na awabatango ye ti lo kue?
A yeke nzoni e bâ kusala ti e ti wabatango ye so Nzapa amû na e tongana nyen?
1. Tongana a sara tënë ti angbâa na azo, ala yeke pensé na azo wa?
A SARA ngu 2 500 tongaso awe, mbeni wasungo mbeti so ayeke Grec atene so zo oko aye ti duti ngbâa pëpe. Mingi ti azo laso ayeda na tënë so. Tongana mo sara tënë ti angbâa na azo, ala yeke pensé na azo so a forcé ala ti sara kua na amba ti ala nga so a yeke sara ye ti ngangu na ala. Ala yeke pensé na azo so ayeke sara kua me gi awa ti ala so akomande na ndo ti ala la ayeke bâ nzoni na pekoni.
2, 3. (a) A bâ angbâa ti Christ so ayeke sara ye na bê ti ala kue tongana nyen? (b) Ahundango tënë wa so andu kua ti batango ye e yeke sara tënë na ndo ni?
2 Ye oko, Jésus afa so adisciple ti lo ayeke duti azo ti kua so asara tere ti ala kete, wala angbâa. Me dutingo ngbâa ti atâ Chrétien aye pëpe ti tene so azo ayeke ne ala pëpe wala a yeke sara ye ti ngangu na ala. Ala yeke azo so zo azia bê ti lo na ala nga a ne ala. Na tapande, bâ tënë so Jésus atene na ndo ti mbeni “ngbâa” ngoi kete kozo na kuâ ti lo. Christ afa kozoni awe so lo yeke mû ande akua na mbeni “ngbâa be-ta-zo so ayeke sara ye na ndara”.—Mat. 24:45-47.
3 Bâ so na yâ ti tondo ti Luc Jésus asara kusala na mbupa “wabatango ye” me pëpe “ngbâa.” (Diko Luc 12:42-44.) Mingi ti atâ Chrétien laso ayeke pëpe amembre ti “wabatango ye so ayeke be-ta-zo” so Jésus asara tënë ti lo. Me Bible afa so, na mbeni lege, awakua ti Nzapa kue ayeke awabatango ye. Akusala wa Nzapa amû na e ti sara? A lingbi e bâ ni tongana nyen? Ti wara akiringo tënë ni, zia e sara tënë na ndo ti ye so awabatango ye ayeke sara ândö giriri.
AKUA TI AWABATANGO YE
4, 5. Akusala wa awabatango ye ti ngoi ti giriri ayeke sara? Fa ambeni tapande ni.
4 Na ngoi ti giriri, mingi ni wabatango ye ayeke mbeni ngbâa so maître ti lo azia bê ti lo na ndo ti lo ti bâ ndo na ndo ti aye ti da ti lo wala abuze ti lo. Lo yeke bâ lege ti akungba na nginza ti maître ni, nga lo yeke na komandema na ndo ti ambeni ngbâa ni. E yeke na tapande ti Eliézer. Lo la lo yeke bâ ndo na ndo ti gbâ ti aye so Abraham ayeke na ni. Peut-être lo la Abraham atokua lo na Mésopotamie ti gi mbeni wali teti molenge ti lo Isaac. Ye so ayeke lani mbeni kota kusala!—Gen. 13:2; 15:2; 24:2-4.
5 Joseph, molenge ti tara ti Abraham ayeke lani wabatango ye ti Potiphar (Gen. 39:1, 2). Bible afa so na pekoni Joseph awara nga mbeni wabatango ye ti lo wani nga atene lo yeke “kozo boi ti da ti Joseph”. Wabatango ye so la ayamba lani aita ti Joseph bale-oko nga lo bâ lege ti abezoin ti ala. Lo sara lani ye mingi na yâ ti ye so Joseph aleke ti tara na aita ti lo na lege ti kopo ti argent. Ye so afa tongana nyen amaître ayeke zia bê ti ala na awabatango ye ti ala.—Gen. 43:19-25; 44:1-12.
6. Akusala wa a-ancien ayeke sara?
6 Angu ngbangbo mingi na pekoni, bazengele Paul atene so a-ancien ayeke ‘awabatango ye ti Nzapa’. (Tite 1:7). Teti so a zia a-ancien ti bata “angasangbaga ti Nzapa”, ala yeke fa lege nga ala yeke mû li ni na yâ ti acongrégation (1 Pi. 5:1, 2). Tâ tënë, akua ti a-ancien ayeke nde nde. Na tapande, laso mingi ti a-ancien ayeke bâ lege ti mbeni congrégation oko. Asurveillant so ayeke gue na ando nde nde ayeke mû maboko na acongrégation mingi. Amembre ti Komite ti Filiale ayeke bâ lege ti acongrégation kue so ayeke na yâ ti akodoro so ayeke na gbe ti filiale ni. Me a ku ti tene ala kue asara akusala ti ala nzoni. Ala kue “ayeke na tënë ti kiri na ni” na Nzapa.—aHéb. 13:17.
7. E hinga tongana nyen so aChrétien kue ayeke awabatango ye ti Nzapa?
7 E hinga tongana nyen so gbâ ti aChrétien be-ta-zo so ayeke a-ancien pëpe ayeke nga awabatango ye? Bazengele Pierre asû mbeti na aChrétien kue, lo tene: “So zo oko oko awara mbeni matabisi, ala mû ni ala sara na kua na amba ti ala tongana anzoni wabatango ye ti kota nzobe ti Nzapa so lo yeke sara ni na alege nde nde.” (1 Pi. 1:1; 4:10). Nzapa afa kota nzobe ti lo na e na lege so lo mû na e kue amatabisi nga na akode so e lingbi ti sara kua na ni ti mû maboko na aita ti e. Tongaso, e kue so e yeke sara na Nzapa e yeke awabatango ye ti lo. Lo zia bê ti lo na e, lo ne e nga lo ku ti tene e sara kua nzoni na aye so lo mû na e.
E YEKE TI NZAPA
8. Mbeni ye so a lingbi e awabatango ye e girisa ni pëpe ayeke so wa?
8 Zia e bâ ambeni tâ tënë ota so a lingbi e aChrétien so e yeke awabatango ye ti Nzapa e girisa ni pëpe. Kozo ni: E kue e yeke ti Nzapa na e yeke na tënë ti kiri na ni na lo. Paul atene: “Ala yeke ti ala wani pëpe, teti a vo ala na mbeni ngere awe.” Ngere ni ayeke fini ti Christ so lo mû na sandaga teti asiokpari ti e (1 aCor. 6:19, 20). Teti so e yeke ti Nzapa, a lingbi e sara ye alingbi na acommandement ti lo so ayeke ye so ane pëpe (aRom. 14:8; 1 Jean 5:3). E yeke nga angbâa ti Christ. Tongana ti awabatango ye ti giriri, a mû na e gbâ ti liberté, me liberté ti e ayeke na akatikati ni. A lingbi e sara akusala ti e alingbi na ye so a fa na e. Atâa akusala wa la e yeke na ni na yâ ti bungbi ti Jéhovah, e ngbâ lakue awakua ti Nzapa nga na ti Christ.
9. Na lege wa Jésus afa songo so ayeke na popo ti mbeni maître na ngbâa ti lo?
9 Jésus amû maboko na e ti hinga songo so ayeke na popo ti mbeni maître na ngbâ ti lo. Lo fa na adisciple ti lo mbeni mbaï so na yâ ni mbeni ngbâa akiri na yanga-da na pekoni so lo sara kua na yâ ti lango ni kue. Maître ti lo ayeke tene ande atene: “Ga ge hio mo duti na tere ti table mo te kobe?” Oko pëpe. Lo yeke tene na ngbâa ni lo tene: “Leke ye na mbi si mbi te kobe ti lakui. Yü bongo ti kua na mo mû na mbi kobe juska mbi te na mbi nyon, na pekoni fade mo lingbi ti te na ti nyon ti mo.” Nyen la Jésus aye ti fa na adisciple ti lo? Jésus atene: “Tongaso ala nga, tongana ala sara aye kue so a fa na ala ti sara, ala tene: ‘E yeke gi asenge senge ngbâa. Ye so e sara ayeke gi ye so a lingbi e sara ni.’”—Luc 17:7-10.
10. Nyen la afa so Jéhovah abâ na nene ni ye kue so e sara ndali ti lo?
10 Tâ tënë, Jéhovah abâ na nene ni aye kue so e sara ndali ti lo. Bible adë bê ti e atene: “Nzapa ayeke pëpe zo so ayeke mbilimbili pëpe si lo girisa kusala ti ala nga na ndoye so ala fa teti iri ti lo.” (aHéb. 6:10). Aye so Jéhovah ahunda na e ti sara ayeke aye so e lingbi ti sara. Na ndo ni, ye kue so lo hunda na e ayeke ndali ti nzoni ti e na ahon ngangu ti e pëpe. Me tongana ti so Jésus afa, mbeni ngbâa ayeke sara pëpe gi ye so anzere na lo. Lo yeke zia na kozo ndo ye so bê ti maître ti lo aye. Legeoko nga, na ngoi so e mû tere ti e na Nzapa, e soro ti zia ye so bê ti lo aye na kozo ndo na yâ ti fini ti e. Ni la ape?
YE SO JÉHOVAH AHUNDA NA E KUE
11, 12. Sarango ye wa a lingbi e duti na ni? Aye wa a lingbi e kpe ni?
11 Use ye ni so a lingbi e girisa ni pëpe ayeke so: E so e yeke awabatango ye, aye kue so Nzapa ahunda na e ayeke legeoko. Tâ tënë, ambeni zo ayeke na ambeni kua na yâ ti bungbi ti Jéhovah so ambeni ayeke na ni pëpe. Me mingi ti akua ni ayeke ye so zo kue ayeke sara. Na tapande, a hunda na awakua ti Jéhovah kue ti ndoye amba ti ala. Jésus atene so azo ayeke hinga so e yeke adisciple ti lo tongana e ndoye amba ti e (Jean 13:35). Me e yeke ndoye gi aita ti e pëpe. E yeke sara nga ngangu ti ndoye azo so ayeke aTémoin pëpe. A yeke mbeni ye so e kue e lingbi ti sara nga a yeke nzoni e sara ni.
12 Nzapa ahunda nga na e ti sara ye so lo tene ayeke nzoni nga ti kpe aye ti sioni so Bible ake ni. Paul atene: “Atâa azo ti sarango lango-sioni, wala azo ti vorongo ayanda, wala azo ti gingo wali wala koli nde, wala akoli so azia tere ti ala na amba ti ala koli, wala akoli so alango na amba ti ala koli, wala azo ti nzi, wala azo ti sarango bê ti ye, wala angbâa ti sämba, wala azo ti zongango ndo, wala azo ti mungo ye ti zo na likisi, royaume ti Nzapa ayeke ga ti ala pëpe.” (1 aCor. 6:9, 10). A lingbi e sara ngangu si e sara ye so ayeke nzoni na lê ti Nzapa. Me tongana e sara ngangu ti sara ni, e yeke bâ nzoni na alege mingi. Na tapande, e lingbi ti duti na nzoni seni, nzoni songo na azo, nga e yeke duti na kpengba songo na Nzapa.—Diko Ésaïe 48:17, 18.
13, 14. Kusala wa Nzapa amû na aChrétien kue ti sara? A lingbi e bâ ni tongana nyen?
13 Girisa nga pëpe so wabatango ye ayeke na kua ti sarango ni. Ti e nga kue ayeke tongaso. Nzapa asara mbeni pendere ye na e. Lo fa na e tâ tënë na ndo ti lo. Lo ye si e fa ni na ambeni zo (Mat. 28:19, 20). Paul atene: “Zia azo abâ e tongana azo ti gbe ti Christ nga awabatango ye so ayeke bata atënë ti Nzapa so lo honde nda ni.” (1 aCor. 4:1). Paul ahinga so kua ti batango ye so aye ti tene ti bata nzoni “atënë ti Nzapa so lo honde nda ni” nga ti fa ni na azo tongana ti so Maître ti lo, Jésus Christ, afa na lo.—1 aCor. 9:16.
14 Tongana e fa tâ tënë na azo, e yeke fa so e ndoye ala. Biani, dutingo ti aChrétien ayeke nde nde. Kua so ala yeke sara na fango tënë ayeke legeoko pëpe. Jéhovah ahinga ni. Kota ye ni ayeke ti tene e sara ye kue so e lingbi ti sara. Tongana e sara tongaso, e fa so e gi ti ndoye Nzapa nga na amba ti e kozo.
A YEKE KOTA YE TI DUTI BE-TA-ZO
15-17. (a) Ngbanga ti nyen a lingbi mbeni wabatango ye aduti be-ta-zo? (b) Tongana nyen la Jésus afa ye so ayeke si tongana e yeke be-ta-zo pëpe?
15 Ota tâ tënë so a lingbi e girisa ni pëpe ayeke so: A lingbi e fa so e yeke be-ta-zo na lege so e yeke mä yanga. Mbeni wabatango ye alingbi ti duti na gbâ ti apendere sarango ye nga na akode, me aye so kue ayeke duti gi senge senge tongana lo mä yanga pëpe nga lo sara pëpe akua so maître ti lo amû na lo. A lingbi wabatango ye aduti be-ta-zo tongana lo ye ti sara kusala ti lo nzoni nga ti nzere na lê ti maître ti lo. Girisa pëpe so Paul atene: “Ye so a yeke gi na mbage ti awabatango ye ayeke ti tene ala duti be-ta-zo.”—1 aCor. 4:2.
16 E hinga biani so tongana e yeke be-ta-zo, Nzapa ayeke futa e. Me tongana e yeke be-ta-zo pëpe, e yeke nzere na lê ti Nzapa pëpe. Toli ti Jésus na ndo ti atalent afa tënë so polele. Maître ni agonda angbâa so ayeke be-ta-zo so “adë buze” na nginza so lo mû na ala nga lo mû na ala gbâ ti aye. Me ngbâa so amä yanga pëpe so, maître ni atene lo yeke “sioni”, lo yeke “zo ti goigoi” nga lo ‘hinga ti sara nzoni ye oko pëpe’. Maître ni azi talent ni na maboko ti lo na a bi lo na gigi.—Diko Matthieu 25:14-18, 23, 26, 28-30.
17 Na mbeni ngoi Jésus akiri afa ye so ayeke si tongana e yeke be-ta-zo pëpe, lo tene: “Mbeni koli ayeke lani dä, lo yeke zo ti mosoro na lo yeke na mbeni wabatango ye ti lo. A tene na koli ni so wabatango ye ni ayeke buba amosoro ti lo. Tongaso, zo ti mosoro so airi wabatango ye ni na lo tene na lo: ‘Tënë ti nyen si mbi yeke mä na ndo ti mo so? Mo fa na mbi peko ti aye ti mbi so mo bata, teti mo lingbi ti ngbâ wabatango ye ti da ni mbeni pëpe.’” (Luc 16:1, 2). Teti so wabatango ye ni abuba aye ti maître ti lo, maître ni azi lo na kua. Aversê so afa na e mbeni kpengba ye. E ye ti duti lakue be-ta-zo na sarango ye kue so Nzapa ahunda na e.
A YEKE LEGE TI NDARA TI HAKA TERE TI E NA AMBA TI E?
18. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni pëpe ti haka tere ti e na amba ti e?
18 E oko oko e lingbi ti hunda tere ti e: ‘Mbi yeke bâ kua ti mbi ti wabatango ye tongana nyen?’ Akpale alingbi ti londo tongana e haka tere ti e na amba ti e. Bible awa e, a tene: “Zia zo oko oko atara kua ti lo ti bâ wala a yeke tongana nyen, tongaso si lo pika kate gi ndali ti kua ti lo wani, me na hakango tere ti lo na mbeni zo nde pëpe.” (aGal. 6:4). Ahon ti haka kua ti e na ti amba ti e, a yeke nzoni e zia lê ti e gi na ndo ti ye so e lingbi ti sara. Ye so ayeke sara si e ga zo ti baba pëpe nga ayeke sara si bê ti e anze pëpe. Nga dutingo ti e alingbi ti changé. Peut-être kpale ti seni, gango mbakoro wala ambeni kusala asara si e lingbi pëpe ti sara aye kue tongana ti kozo. Wala peut-être e lingbi ti sara aye mingi ahon ti so e yeke sara na ndembe so. Tongana a yeke tongaso, ngbanga ti nyen e gi pëpe ti kono yâ ti kusala ti e?
19. Tongana a mû na e mbeni kusala pëpe, ngbanga ti nyen a yeke nzoni bê ti e anze pëpe?
19 A yeke nga nzoni pëpe ti haka tere ti e na aita so ayeke sara ambeni kusala so e ye nga ti sara. Na tapande, mbeni ita-koli aye peut-être ti sara kua ti ancien na yâ ti congrégation wala ti mû adiskur na ngoi ti akota bungbi. A yeke nzoni ti sara ngangu ti sara ye alingbi na aye so a hunda na azo so ayeke sara mara ti akusala so. Me a yeke nzoni bê ti e anze pëpe tongana a mû na e akusala ni so hio pëpe tongana ti so e ku fade. Ndali ti ambeni raison so e lingbi ti gbu ndani hio pëpe, e lingbi ti ku aninga ahon ti so e pensé na ni. Girisa pëpe so peut-être Moïse apensé lani so lo lingbi awe ti sigigi na azo ti Israël na sese ti Égypte, me a lingbi lo ku ngu 40 awe si lo sara ni. Na yâ ti ngoi ni so, lo maï asarango ye so amû maboko na lo ti mû li ni na popo ti azo ti kpengba-li so aye ti mä yanga pëpe.—Kus. 7:22-25, 30-34.
20. Nyen la e lingbi ti manda na lege ti tapande ti Jonathan?
20 Peut-être mbeni kusala ayeke dä so a lingbi ti mû ni na e lâ oko pëpe. A yeke ye so asi lani na Jonathan. Lo yeke molenge ti Saül na lo lingbi fade ti ga gbia na ndo ti azo ti Israël kue. Me Nzapa asoro David so ade maseka mingi ti ga gbia. Jonathan asara nyen? Lo yeda na ni na lo zia même fini ti lo na lê ti kuâ ti mû maboko na David. Lo tene na David, lo tene: “Fade mo ga gbia ti Israël, na fade mbi yeke na tere ti mo.” (1 Sam. 23:17). Nyen la mo lingbi ti manda na lege ti tapande ti Jonathan? Lo dema tere pëpe ndali ti ye so asi na lo, nga nde na babâ ti lo, lo sara bê na tere ti David pëpe. Ahon ti sara kota bê na tere ti aita ti e ndali ti so a mû na ala ambeni kusala so a mû na e pëpe, e kue e lingbi ti sara ngangu ti sara akusala so a mû na e. E lingbi ti hinga biani so na yâ ti fini dunia, Jéhovah ayeke mû na awakua ti lo aye kue so ayeke na lege ni so ala sara nzara ni.
21. A yeke nzoni e bâ kusala ti e ti awabatango ye tongana nyen?
21 Zia e dabe ti e lakue so e so e yeke awabatango ye ti Nzapa, e yeke pëpe angbâa so a gbu ala na ngangu ti sara kua na mbeni sioni maître. Me, Jéhovah azia bê ti lo na e nga lo ne e mingi na lege so lo mû na e kota kua ti sarango ni so ayeke fango nzoni tënë na alango ti nda ni, mbeni kua so a yeke kiri ti sara ande ni lâ oko pëpe. Nga lo mû na e kota liberté ti soro lege so e yeke sara na akusala so lo mû na e. Tongaso zia e duti awabatango ye so ayeke be-ta-zo. Nga zia e girisa pëpe so a yeke mbeni kota pasa ti sara na Jéhovah, lo so ayeke kota mingi na yâ ti dunia.
[Foto na lembeti 12]
Zia e sara kue ti sara akusala so a mû ni na e