Tene ni Alï na yâ Alege ti Vorongo ti Tö
“Mbi ba ti mbi giriri so tene ti âme so ayeke kui pepe ayeke mbeni tâ tene so azo ti sese kue ayeda na ni. Tongaso bê ti mbi apika biani ti mä so ambeni kota zo ti ndara ti Tö na ti Do adë kite na ni ngangu. Fadeso mbi yeke hunda tongana nyen tene ti fini so alingbi ti kui pepe alï na yâ bibe ti aHindou.”—MBENI WAMANDANGO MBETI SO AKONO NA YÂ LEGE TI VORONGO TI HINDOUISME.
1. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni ti hinga tongana nyen tene ti zo so alingbi ti kui pepe alondo na amu yâ ti alege ti vorongo nde nde?
TONGANA NYEN tene so atene zo ayeke na âme so alingbi ti kui pepe alï na yâ ti Hindouisme nga na yâ ambeni lege ti vorongo ti Tö? Tene ni andu nga azo ti Poto so ahinga nzoni pepe alege ti vorongo so, teti tene ti mabe so andu bango ndo ti azo kue na ndo ti gigi ti kekereke. Teti awara fango ye na ndo zo so alingbi ti kui pepe na yâ ti mingi ti alege ti vorongo ti laso, na hingango tongana nyen tene ni amu ndo mingi, a lingbi biani ti gbu nda ni na ti sala lisoro na ndo ni nzoni ahon.
2. Ngbanga ti nyen Inde asala biani ye mingi na ndo lege ti vorongo na mbage ti Asie?
2 Ninian Smart, wafango ye na ndo alege ti vorongo na Da Senda-gi ti Lancaster na Grande-Bretagne, asala tene so: “Ndo so asala ye mingi na ndo alege ti vorongo na mbage ti Asie ayeke Inde. A yeke gi pepe ngbanga ti so na Inde ambeni lege ti vorongo mingi aba gigi: Hindouisme, Bouddhisme, Jaïnisme, Sikhisme, na ambeni, me ngbanga ti so mbeni oko na popo ni, Bouddhisme, asala kusala mingi na ndo dutingo ti Tö kue ti Asie.” Nikhilananda, mbeni wandara ti aHindou, atene so ambeni mara mingi so tene so andu ala “aba lakue Inde tongana kodoro ti ala ti yingo.” Tongaso, tongana nyen fango ye na ndo fini so alingbi ti kui pepe alï na Inde nga na ambeni mbage ti Asie?
Ye so Hindouisme Afa na ndo Kiringo na Fini na yâ Mbeni Tele
3. Na lege ti mbeni zo ti mbaï, zo wa aga peut- être na tene ti âme so ayeke duti na fini na yâ tele nde nde na peko ti kui na Inde?
3 Na siècle omene K.N.E., na ngoi so na Grèce Pythagore na azo so amu peko ti lo ayeke sala tene ti âme so ayeke duti na yâ ambeni tele nde nde na peko ti kui, na Inde, awandara ti aHindou so aduti na yanga ti ngu ti Indus na ti Gange ayeke sigigi na oko tene so. Mbeni wasungo mbaï, Arnold Toynbee, atene: Sigingo ti tene ti mabe so na yâ ngoi oko “na sese ti Grèce nga na ti Inde aga gi tongaso pepe.” Toynbee akiri atene: “Mbeni lingu oko [so asala ngangu] ayeke peut- être mara ti aEurasien so atambela na ndo nde nde, na so, na siècle 8 nga na 7 K.J.C., azu na Inde, na Banga-do ti Asie, na yando so alondo na yanga ti kota Ngu-ingo ti Vuko na mbage ti banga ti si na sese-zoa ti Balkans na ti Anatolie.” A yeke peut- être amara ti aEurasien so ague na ndo nde nde si aga na tene ti âme so aduti na yâ ti ambeni tele nde nde na peko ti kui na sese ti Inde.
4. Ngbanga ti nyen tene ti âme so ayeke duti na fini na yâ tele nde nde na peko ti kui anzere na awandara ti aHindou?
4 Hindouisme aba gigi na Inde ngu mingi kozoni, legeoko na singo ti a-Aryen ndulu na ngu 1500 K.N.E. Na tâ tongo nda ni, Hindouisme ayeke na tene ti mabe so atene âme ayeke nde na tele na lo yeke ngbâ na fini na peko ti kuâ. Tongaso aHindou ayeke voro akotara na ayeke zia kobe ti tene âme ti azo ti ala so akui awe ate ni. Angu ngbangbo mingi na pekoni, tongana lo si na Inde, tene ti âme so aduti na yâ ambeni tele nde nde na peko ti kui anzere na awandara ti aHindou so ayeke pika patara na ndo kota tene ti sioni na ti sana na popo ti azo. Na bungbingo tene ti âme so ayeke duti na yâ tele nde nde na peko ti kui na ye so ahiri ni ndia ti Karma, ndia ti ye so adü mbeni ye nde, awandara ti aHindou aleke tene ti kiringo na fini na yâ mbeni tele, na lege so ayeke futa wala afâ ngbanga na yâ fini so ayeke ga ande na ndo anzoni ye wala asioni ye so zo asala na yâ fini so ahon awe.
5. Na lege ti Hindouisme, ye nyen âme ayeke gi ti wara na nda ni?
5 Me mbeni tene nde agbian nga afango ye ti aHindou na ndo âme. Mbeni bakari (Encyclopædia of Religion and Ethics), atene: “A lingbi ti tene so na oko ngoi so tene ti âme so aduti na fini na yâ tele nde nde na peko ti kui nga na ti karma ayeke ba gigi, wala même kozo na ni, mbeni tene nde ayeke ba gigi yeke yeke na yâ mbeni kete bungbi ti awandara ti Banga ti Inde: tene ti ndara ti Brahman-Âtman [Brahman ti kota ahon na ti lakue lakue, tâ ye ti nda ni].” A bungbi tene so na tene ti âme so akiri na fini na yâ atele nde nde ti fa ye so aHindou ayeke gi ti si dä na nda ni: zingo tele na molongo ti kiringo na fini na yâ atele nde nde ti duti oko na tâ ye ti nda ni. A-Hindou abi bê ti ala so zo alingbi ti wara lege so na salango ngangu ti duti na mbeni tambela so ayeke nzoni na ti wara tâ hingango ye ti bibe ti aHindou.
6, 7. Hindouisme ti laso afa nyen na ndo ye so aga na peko ti kuâ?
6 A yeke tongaso si awandara ti aHindou agbian tene ti âme so ayeke duti na fini na yâ tele nde nde na peko ti kui na tene ti kiringo na fini na yâ mbeni tele na bungbingo tene so na ndia ti Karma nga na bibe ti Brahman. Octavio Paz, wasungo poème, so awara palata ti Nobel ti siriri nga ngbele lembe ti Mexique na Inde, atene: “Maïngo ti Hindouisme asala si mbeni tene so ayeke na gunda ti tene ti Brahmanisme, Bouddhisme, na ambeni lege ti vorongo ti Asie amu ndo: métempsycose, âme so ayeke kiri na fini na yâ atele nde nde na peko ti kui.”
7 Tene ti kiringo na fini na yâ mbeni tele ayeke gunda ti Hindouisme ti laso. Nikhilananda, wasenda-ndara ti aHindou, atene: “Anzoni Hindou kue amä na bê so ti wara fini so ayeke kui pepe ayeke gi pepe ti mbeni kete bungbi ti azo so asoro ala, me zo oko oko alingbi na ni na ngoi so adü lo.”
Molongo ti Kiringo na Fini na yâ Bouddhisme
8-10. (a) Tongana nyen Bouddhisme afa nda ti dutingo na fini? (b) Tongana nyen mbeni wandara ti aBouddhiste afa nda ti kiringo na fini?
8 Bouddhisme aba gigi na Inde ndulu na ngu 500 K.N.E. Na lege ti tene ti aBouddhiste, mbeni molenge ti gbia ti Inde, so iri ti lo ayeke Siddhârtha Gautama, so awara iri ti Bouddha na pekoni so lo wara mbeni hingango ye na lege ti ye ti kpene, asigigi na tene ti Bouddhisme. Teti so tene ni alondo na yâ Hindouisme, afango ye ti lo aye ti gue legeoko na ti Hindouisme. Na lege ti Bouddhisme, dutingo na fini ayeke mbeni molongo so nda ni ayeke pepe ti kiringo na fini na ti kui, nga legeoko tongana ti Hindouisme, dutingo ti zo na yâ fini ague legeoko na akusala ti lo na yâ mbeni fini so lo yeke na ni giriri.
9 Me Bouddhisme afa nda ti fini pepe tongana mbeni âme ti zo oko oko so angbâ na fini na peko ti kuâ. Arnold Toynbee atene: “[Bouddha] aba na yâ mongoli ti zo gi mbeni senge molongo ti adutingo na lege ti bibe nde nde, so gi nzala ti ye si atingbi ala.” Ye oko, Bouddha ayeda so mbeni ye, mbeni dutingo wala mbeni ngangu, ayeke londo na mbeni fini ti gue na mbeni nde. Walpola Rahula, wandara ti aBouddhiste, afa nda ni:
10 “Zo ayeke gi mbeni bungbi ti angangu wala ti akota ngangu ti mitele na ti bibe. Ye so e hiri ni kuâ, ayeke lutingo biani ti akusala ti tele. Angangu so kue ayeke luti biani na hunzingo ti akusala ti tele? Bouddhisme atene: ‘Pepe.’ Ye so bê aye, ngangu nzala ti duti na fini, ti ngbâ lakue, ti kiri lakue na yâ mbeni tele, ayeke mbeni kota ngangu so ayeke sala kusala na yâ fini kue ti azo, même sese kue. A yeke ngangu ti kota ahon kue, kota ngangu ahon kue so ayeke na sese. Na lege ti Bouddhisme, ngangu so ayeke kaï pepe tongana tele ti e azia ti sala kusala, so na lë ti e ayeke kuâ; me lo ngbâ ti sala kusala na mbeni lege nde, sigingo na mbeni fini so ahiri ni dungo zo mbeni.”
11. Na yâ ti Bouddhisme ye so aga na peko ti kuâ ayeke nyen?
11 Na yâ Bouddhisme, ba tongana nyen a sala tene ti fini so aga na peko ti kuâ: Fini ayeke na nda ni pepe juska zo awara ye ti nda ni, Nirvana, so ayeke sigingo na yâ molongo ti kiringo na fini. Nirvana ayeke pepe mbeni ndo ti kota ngia ti lakue lakue, wala mbeni ndo so zo ayeke sala beoko na tâ ye ti nda ni. A yeke gi ti duti mbeni pepe, ndo “so kui ayeke da pepe” so ayeke nde na dutingo na fini ti azo. Mbeni bakari (Grand dictionnaire encyclopédique Larousse) afa nda ti “Nirvana” tongana ‘hunzingo ti anzala kue ti sese, so ayeke zi zo na yâ pasi, asuma nga na hingango ye pepe ti lo.’ A hon ti gi fini so nda ni ayeke dä pepe, awa aBouddhiste ti hon ni na lege ti warango Nirvana.
12-14. Tongana nyen alege nde nde ti Bouddhisme akangbi tene ti fini so nda ni ayeke dä pepe?
12 Na ngoi so lo yeke mu ando nde nde na Asie, Bouddhisme agbian afango ye ti lo ti lingbi na atene ti mabe ti ando oko oko so. Na tapande, Bouddhisme ti Mahâyâna, so amu ndo mingi na Chine nga na Japon, ayeke na mbeni tene ti mabe na yâ aBodhisattva ti yayu, wala ala so ayeke ga ande aBouddha. A-Bodhisattva ayeke pusu na peko Nirvana ti ala teti afini mingi ti sala kusala na ambeni zo na ti mu maboko na ala ti wara ni. Tongaso zo oko oko alingbi ti soro ti ngbâ na yâ molongo ti kiringo na fini atä so lo si na Nirvana awe.
13 Mbeni ye so agbian ni so andu ye mingi na Chine nga na Japon ayeke tene ti Sese ti Mbilimbili ti Do, so Bouddha Amitâbha, wala Amida, aleke ni. Ala so adi iri ti Bouddha na mabe ayeke kiri na fini na ndo Sese ti Mbilimbili, wala paradis, ndo so pasa ayeke dä ti si na kota hingango ye ti nda ni. Ye nyen asi na peko ti fango ye so? Wafango ye Smart, so asala tene ti lo kozo, atene: “Tongana ti so a lingbi ti ku, na nda ni, aye ti pendere ti paradis, so asala tene ni na kode mingi na yâ ti ambeni mbeti ti Mahâyâna, aga ye ti nda ni so azo agi ti wara na place ti nirvana.”
14 Bouddhisme ti Tibet ayeke na ambeni tene ti mabe ti mbage kâ. Na tapande, buku ti akuâ ti aTibétain asala tene ti ye so ayeke si na mbeni zo na ngoi so lo yeke ku kozoni ti kiri na fini. Lo tene azia akuâ na gbe ti kota lumière so asu ngangu ti tâ ye ti nda ni, na ala so alingbi pepe ti ba lumière so ayeke wara pepe lege ti sigigi, me ayeke ngbâ na yâ molongo ti akiringo na fini. Biani, a yeke wara tene ti fini so nda ni ayeke pepe na yâ alege nde nde ti Bouddhisme.
Vorongo Akotara na yâ Shinto ti Japon
15-17. (a) Tongana nyen vorongo ayingo ti akotara aba gigi na yâ Shinto? (b) Na lege wa mabe na âme so alingbi ti kui pepe ayeke kota ye na yâ Shinto?
15 Lege ti vorongo ayeke giriri na Japon kozoni na singo ti Bouddhisme na siècle omene ti N.E. A yeke la ni mbeni lege ti vorongo so iri ni ayeke dä pepe, so asala na lege ti atene ti mabe, andia ti tambela na asalango ye ti ndo ni. Ye oko, na singo ti Bouddhisme, a lingbi akangbi popo ti lege ti vorongo ti Japon so na fini lege ti vorongo so aga na ni. A yeke tongaso si asigigi na iri ti “Shinto,” so aye ti tene “lege ti anzapa.”
16 Tene ti mabe ti Shinto ti giriri na ndo tene ti ye so asi na peko ti kuâ ayeke so wa? A diko na yâ ti mbeni bakari (Kodansha Encyclopedia of Japan): Na peko ti lekengo akozo yaka ti loso so ayeke na gbe ti ngu, “a yeke gi abungbi ti azo so aduti na ndo oko na aleke tele nzoni si alingbi ti fa mara ti ayaka tongaso. A yeke na ngoi ni so si ambeni salango ye ti vorongo so andu fango yaka aba gigi, so na pekoni amu kota ndo na yâ Shinto.” Mbito ti âme ti azo so akui apusu azo ti giriri so ti sigigi na ambeni salango ye ti dë bê ti akinda. Asalango ye so adü vorongo ti ayingo ti akotara.
17 Na yâ tene ti mabe ti Shinto, âme ayeke bata salango ye ti zo so akui, me kuâ asala si lo ga sioni. Tongana sewa ti kuâ ni asala aye ti dango bê, âme ayeke ga nzoni na lo glisa ye ti sioni kue ti wara mbeni dutingo so ayeke na siriri nga na nzobe. Tongana ngoi ayeke hon, yingo ti kotara so aglisa aga nzapa ti akotara wala wabatango zo. Na dutingo na tele ti Bouddhisme, Shinto ayeda na ambeni fango ye ti aBouddhiste, tongana tene ti paradis. Tongaso, e ba so tene ti fini so nda ni ayeke dä pepe ayeke mbeni kota ye na yâ Shinto.
Fini so Nda Ni Ayeke Dä Pepe na yâ Taoïsme, Vorongo Akotara na yâ Confucianisme
18. Bibe ti aTaoïste na ndo fini so nda ni ayeke dä pepe ayeke nyen?
18 A yeke Lao-tseu, so atene lo duti na fini na Chine na siècle omene K.N.E., si asigigi na Taoïsme. Na yâ Taoïsme, nda ti fini ayeke ti bungbi oko akusala ti zo na Tao, lege ti ndagigi. A lingbi ti fa ndulu bibe ti Taoïsme na ndo fini so nda ni ayeke pepe tongaso: Tao ayeke ye so akomande ndagigi. Tao ayeke na tongo nda ni pepe, nga na nda ni pepe. Na dutingo alingbi na Tao, mbeni zo aga mbage ni na lo duti teti lakue lakue.
19-21. Agingo nda ti ye ti aTaoïste ague na ala ti gi nyen?
19 Na ngoi so ala yeke sala ngangu ti ga oko na ndagigi, bê ti aTaoïste apika ngbanga ti so lo yeke teti lakue lakue nga lo yeke na ngangu ti leke tele ti lo mbeni. Ala tene so tongana zo aduti beoko na Tao, wala lege ti ndagigi, lo lingbi peut- être ti hinga nda ti atene ti lingo ti ndagigi na ti bata tele na aye so asala sioni na mitele, akobela, même na kui.
20 A-Taoïste ayeke bi tele ti ala mingi na akota lege ti gbungo li, akode ti hungo pupu, na ambeni lege ti tengo kobe, so a tene alingbi ti pusu na peko gango mbakoro na kui. A ninga pepe, atene ti tere ato nda ti hon, so asala tene ti ambeni zo so ayeke kui mbeni pepe so alingbi ti hulu na nduzu na ndo ambinda, nga ti si na gbele azo na ti glisa tongana ti so bê ti ala aye, so ayeke duti na fini teti angu mingi mingi na ndo ahoto ti nzoni-kue wala azoa so ayeke na yongoro ndo, so ayeke te mamio wala ale-ti-keke so mbeni ngangu ayeke na yâ ni. Mbaï ti Chine afa so na ngu 219 K.N.E. Shi Huangdi, to-gbia Qin, atokua mbeni bungbi ti amangboko so na yâ ni awara amolenge ti koli na ti wali saki ota, ti gue ti gi zoa ti Peng Lai so atene ti tere asala tene ni, paradis ti azo so alingbi ti kui pepe, ti ga na kugbe so amu fini so nda ni ayeke dä pepe. Tongana ti so e lingbi ti hinga, ala ga pepe na yorö so asala nzala ni mingi.
21 Gingo fini ti lakue lakue aga na aTaoïste ti tara ti leke na lege ti win mbeni yorö ti ngbâ na fini. Na yâ bibe ti aTaoïste, fini aga na lege ti bungbingo angangu so ayeke nde nde ti yin na yang (mbage ti wali/mbage ti koli). Tongaso, na salango si plomb (so avuko, yin) na mercure (so aza, yang) aga tongana ngu, awandara atara ti mu peko ti mbeni ye ti ndagigi so na lege ni ala tene ala lingbi ti wara mbeni yorö so asala si zo akui mbeni pepe.
22. Bouddhisme asala ye wa na ndo vorongo ti aChinois?
22 Na siècle mbasambala ti N.E., Bouddhisme alï na yâ lege ti vorongo ti Chine. Ye ti pekoni ayeke bungbingo ti aye so alondo na Bouddhisme, vorongo ayingo sioni, na vorongo akotara. Wafango ye Smart atene: “Bouddhisme na Taoïsme adü mbeni lege na mbeni gunda teti atene ti mabe na ndo fini na peko ti kui so ayeke giriri gi asenge tene na yâ vorongo ti akotara ti aChinois ti kozoni.”
23. Bibe ti Confucius na ndo vorongo akotara ayeke giriri so wa?
23 Confucius, mbeni kota wandara ti Chine so aduti na fini na siècle omene K.N.E., so bibe ti lo adü gunda ti Confucianisme, asala tene ti ye so aga na peko ti kui mingi pepe. Nde na so, lo luti mingi na ndo nene ti nzobe na tambela so ayeke na lege ni. Me lo yeda na vorongo ti akotara na lo hunda mingi ti tene abata asalango ye na amatanga so andu ayingo ti akotara so akui awe.
Ambeni Lege ti Vorongo ti Tö
24. Jaïnisme afa nyen na ndo ti âme?
24 Tene ti Jaïnisme aba gigi na Inde na siècle omene K.N.E. Walekengo ni, Mahâvîra, afa giriri so aye kue so ayeke na fini ayeke na âme so alingbi ti kui pepe na a lingbi ti lungula âme na yâ azingere ti Karma gi tongana zo agbanzi ye mingi na tele ti lo na lo kanga ngangu nzala ti tele ti lo nga tongana lo ke ti sala ye ti ngangu na mbage ti ye kue so ayeke na fini. A - Jaïn angbâ lakue ti bata atene ti mabe so.
25, 26. Atene ti mabe ti aHindou wa awara ni na yâ Sikhisme?
25 Sikhisme, mbeni lege ti vorongo so azo kutu 19 asala ni, aba nga gigi na Inde. Lege ti vorongo so asigigi na siècle 16 tongana Guru Nânak alondo ti bungbi aye ti nzoni ahon ti Hindouisme na Islam ti ga mbeni lege ti vorongo oko. Sikhisme akamata atene ti mabe ti aHindou na ndo âme so alingbi ti kui pepe, tene ti kiringo na fini na yâ mbeni tele nga na ti Karma.
26 Biani, tene ti mabe ti fini so angbâ na peko ti kui ti mitele ayeke mbeni kota mbage ti mingi ti alege ti vorongo ti Tö. Me, ti Chrétienté, ti Judaïsme, na ti Islam, a yeke tongana nyen?
[Carte na lembeti 10]
ASIE CENTRALE
CACHEMIRE
TIBET
CHINE
CORÉE
JAPON
Bénarès
INDE
Bodhgayâ
MYANMAR
THAÏLANDE
SRI LANKA
CAMBODGE
JAVA
SIÈCLE 3 K.N.E.
SIÈCLE 1 K.N.E.
SIÈCLE 1 N.E.
SIÈCLE 4 N.E.
SIÈCLE 6 N.E.
SIÈCLE 7 N.E.
Bouddhisme andu mbage ti Tö ti Asie kue
[Foto na lembeti 9]
Tene ti kiringo na fini ayeke gunda ti Hindouisme
[Foto na lembeti 11]
Na dutingo beoko na ndagigi, mbeni Taoïste atara ti duti na fini so ahunzi pepe
[Foto na lembeti 12]
Confucius ayeda giriri na vorongo akotara