Tene ni Alï na yâ Judaïsme, Chrétienté, nga na Islam
“Lege ti vorongo ayeke nga mbeni lege ti mu maboko na azo so amä na bê ti yeda so mbeni la a lingbi ala kui; lo lingbi ti sala tongaso na mungo zendo ti mbeni fini ti nzoni ahon na peko ti kuâ, dungo ala mbeni, wala ala use kue.”—GERHARD HERM, WASUNGO MBETI TI ZAMANI.
1. Mingi ti alege ti vorongo aleke zendo ti ala ti mbeni fini na peko ti kuâ na ndo kota tene ti mabe wa?
NA MUNGO zendo ti mbeni fini na peko ti kuâ, ndulu na alege ti vorongo kue aluti na ndo tene ti mabe so zo ayeke na mbeni âme so alingbi ti kui pepe, so na la ti kuâ ayeke gue na mbeni ndo wala alï na yâ mbeni ye nde. Tongana ti so e ba awe na mbage so aga kozoni, mabe na tene ti zo so alingbi ti kui pepe ayeke biani mbage ti alege ti vorongo ti Tö, ngbele ye so ala ba gigi. Me ti Judaïsme, Chrétienté na Islam, a yeke tongana nyen? Tongana nyen fango ye so aga mbeni kota mbage ti alege ti vorongo so kue?
Judaïsme Akamata Atene ti aGrec
2, 3. Na lege ti mbeni bakari, ambeti ti nzoni-kue ti aHébreu afa giriri tene ti âme so alingbi ti kui pepe?
2 Tongo nda ti Judaïsme alondo a sala ngu saki osio na ngoi ti Abraham. A to nda ti sû ambeti ti nzoni-kue ti aHébreu na siècle 16 K.N.E. na a hunzi ti sû ni ndulu na ngoi so Socrate na Platon ayeke sigigi na tene ti âme so alingbi ti kui pepe. Ambeti ti nzoni-kue so afa giriri so âme alingbi ti kui pepe?
3 Kota bakari (Encyclopaedia Judaica) akiri tene dä: “A yeke gi na peko ti ngoi ti sungo Bible, si mabe na ndo ti âme so alingbi ti kui pepe aba gigi polele . . . na a ga mbeni tênë ti gunda ti mabe ti aJuif na ti aChrétien.” Lo tene nga: “Na ngoi ti sungo Bible, a ba giriri zo tongana mbeni ngbongboro ye oko. Tongaso a yeke kangbi biaku pepe âme na tele.” A- Juif ti Giriri amä na bê na londongo ti awakinda, na bakari so atene, ye so “ayeke nde na mabe . . . so âme alingbi ti kui pepe.”
4-6. Tongana nyen kpengba tene ti âme so alingbi ti kui pepe aga mbeni oko ti “atênë ti gunda” ti Judaïsme?
4 Tongaso, tene ti mabe so aga mbeni “oko ti atênë ti gunda” ti Judaïsme tongana nyen? Mbaï amu kiringo tene ni. Na ngu 332 K.N.E., Alexandre ti Kota amu mbeni kota mbage ti Proche- Orient na yâ mbeni bira so ague na loro. Tongana lo si na Jérusalem, aJuif ayamba lo na ngia. Na lege ti Flavius Josèphe, wasungo tene ti mbaï ti aJuif ti kozo siècle, ala fa même na lo prophétie ti mbeti ti Daniel, so asû ni ahon ngu ngbangbo use kozoni, na so afa polele ahongo na ngangu ti Alexandre na yâ kusala ti lo tongana “gbia ti Grèce.” (Daniel 8:5 - 8, 21) Azo so aga na peko ti Alexandre angbâ ti sala kusala ti lo na maïngo asalango ye ti aGrec, si yanga ti kodoro, salango ye na senda-ndara ti aGrec amu yâ ti kodoro to-gbia ni kue. A yeke giriri ngangu ti kanga lege si na nda ni adutingo use so, ti aGrec na ti aJuif, abungbi tele.
5 Ndulu na tongo nda ti siècle ota K.N.E., ti fani oko a to nda ti kiri na Grec ambage ti Mbeti ti Nzapa so asû na yanga ti Hébreu, so ahiri ni Septante. Na lege ti lo, aGentil mingi aga ti hinga na ti yekia lege ti vorongo ti aJuif, ambeni agbian même ti mu pekoni. Na mbage, aJuif aga azo so ahinga ye mingi na ndo bibe ti aGrec, na ambeni aga awasenda-ndara, ye so ayeke biani fini ye teti aJuif. Philon ti Alexandrie, ti kozo siècle N.E., aduti mbeni oko ti ala.
6 Philon ayekia mingi Platon na lo ye ti fa nda ti Judaïsme na lege ti senda-ndara ti aGrec. Buku (Heaven—A History) atene: “Na sigingo na mbeni bibe so abungbi senda-ndara ti Platon na tene ti Bible, Philon azi lege na awandara ti aChrétien [nga na ti aJuif] so ayeke ga ande na peko.” Na tene ti Philon ayeke giriri so wa na ndo âme? Oko buku so atene: “Ti lo, kui ayeke kiri na âme na kozo ndo ti lo, ndo so lo yeke dä kozo si adü lo. Teti âme ayeke ti ndo ti yingo, fini na yâ mitele aga gi mbeni dutingo teti kete ngoi so fani mingi asi na vundu.” Na popo ti ambeni wandara ti aJuif so amä na bê na âme so alingbi ti kui pepe awara Isaac Israeli, wanganga na Juif so azo ahinga lo mingi ti siècle 10, na Moses Mendelssohn, wasenda-ndara so ayeke Juif ti Zamani ti siècle 18.
7, 8. (a) Tongana nyen Talmud asala tene ti âme? (b) Ambeti ti lingo ti aJuif so aga na pekoni atene nyen na ndo âme?
7 Mbeni buku nde asala ye mingi na ndo bibe nga na fini ti aJuif: Talmud. A yeke ndulu mbeti so arabbin aleke ni na popo ti siècle use N.E. na Moyen Âge, ti ye so ahiri ni ndia so atene na yanga, so na pekoni azia na ndo ni ambeni tene nde nde so andu ndia ni. Bakari (Encyclopaedia Judaica) atene: “Arabbin ti Talmud amä na bê so âme angbâ ti duti na fini na peko ti kuâ.” Talmud atene même so akuâ ayeke sala songo na ala so angbâ na fini. Kota bakari (Encyclopædia of Religion and Ethics) atene: “A lingbi ti tene so ngbanga ti ngangu so tene ti Platon asala na ndo ala, [arabbin] amä na bê so a-âme aduti na fini kozoni na mbeni ndo.”
8 Na pekoni, ambeti ti lingo ti aJuif, Kabbale, afa même tene ti kiringo na fini na yâ mbeni tele. Na ndo tene ti mabe so bakari (The New Standard Jewish Encyclopedia) atene: “A ba so tene ni alondo na Inde. . . . Na yâ ti Kabbale, a sigigi kozoni na yâ buku Bahir, na pekoni, a to nda ni na Zohar, azo so asala ye ti ndima ayeda na ni, na lo sala kota kusala na yâ tene ti mabe nga na ambeti ti aHassidique.” Laso na Israël, azo mingi ayeda so kiringo na fini na yâ mbeni tele nde ayeke mbeni fango ye ti aJuif.
9. Mingi ti akete lege ti Judaïsme ti laso atene nyen na ndo âme so alingbi ti kui pepe?
9 Tongaso, tene ti âme so alingbi ti kui pepe alï na yâ ti Judaïsme na lege ti senda-ndara ti aGrec, na mingi ti akete lege ti lo ayeda na ni laso. A lingbi ti tene nyen na ndo lingo ti fango ye so na yâ Chrétienté?
Chrétienté Ayeda na Abibe ti Platon
10. Mbeni kota wandara ti Espagne atene nyen na ndo mabe ti Jésus na yâ âme so alingbi ti kui pepe?
10 Tâ lege ti vorongo ti aChrétien aba gigi na Christ Jésus. Miguel de Unamuno, mbeni kota wasenda-ndara ti Espagne ti siècle 20, asû tene so na ndo Jésus: “Peut- être lo mä giriri na bê na kiringo na fini ti mitele, tongana so lege ti aJuif afa, na pepe na tene ti âme so alingbi ti kui pepe, ti bibe ti Platon [ti aGrec]. . . . A lingbi ti wara aye so afa ni na yâ ti abuku kue ti gingo nda ti Mbeti ti Nzapa so afa ye na lege ni.” Lo ko nda ti tene ni tongaso: “Tene ti âme so alingbi ti kui pepe . . . ayeke mbeni kpengba tene ti ndara ti apaïen.”
11. Lawa si senda-ndara ti aGrec ato nda ti lï na yâ lege ti vorongo ti aChrétien?
11 Lawa na tongana nyen si “kpengba tene ti ndara ti apaïen” so alï na yâ lege ti vorongo ti aChrétien? Kota bakari (New Encyclopædia Britannica) akiri tene: “A londo na popo ti siècle 2 N.E. aChrétien so ahinga giriri ye na ndo senda-ndara ti aGrec ato nda ti sala nzala ti fa tene ti mabe ti ala na lege ti senda-ndara so, teti baba ti hingango ye ti ala mveni nga ti sala si apaïen so ahinga mbeti mingi agbian ti ga Chrétien. Senda-ndara so alingbi na ala nzoni ahon ayeke tene ti Platon.”
12-14. Kusala wa Origène na Augustin asala na yâ bungbingo senda-ndara ti Platon na lege ti vorongo ti aChrétien?
12 Amara ti awasenda-ndara use tongaso ti giriri asala ye mingi na ndo atene ti mabe ti Chrétienté. Oko ayeke Origène ti Alexandrie (ndulu na 185-254 N.E.), na mbeni, Augustin ti Hippone (354 -430 N.E.). Na ndo ala, mbeni bakari (New Catholic Encyclopedia) atene: “A lingbi aku Origène na Tö na saint Augustin na Poto ti fa so âme ayeke mbeni ye ti yingo na ti tene aleke tene ti senda-ndara na ndo ni.” Origène na Augustin aleke atene ti ala na ndo âme na ndo ti ye wa?
13 Origène ayeke mbeni disciple ti Clément ti Alexandrie, so mbeni buku (New Catholic Encyclopedia) atene lo duti “kozo ti Ababâ so akamata polele afango ye na ndo âme na yâ ngobo ti salango ye ti aGrec.” A lingbi ti tene abibe ti Platon na ndo ti âme andu Origène mingi. Na yâ mbeni buku (The Harvard Theological Review), Werner Jaeger, mbeni wandara ti lege ti vorongo atene: “[Origène] asala si kota tene ti ndagigi na ndo ti âme, so lo gboto ni na mbage ti Platon, aga mbeni tene ti mabe ti aChrétien.”
14 Ambeni zo ti Chrétienté aba Augustin tongana kota wandara ahon ti giriri. Kozoni ti yeda na “lege ti vorongo ti aChrétien” tongana lo yeke na ngu 33, Augustin abi bê ti lo mingi na senda-ndara, na lo ga mbeni Néoplatonicien.a Na peko ti so lo gbian lege ti vorongo ti lo, lo ngbâ lakue ti mu peko ti Platon na yâ bibe ti lo. Bakari (The New Encyclopædia Britannica) atene: “Bibe ti lo aduti ndo so lege ti vorongo ti Fini Testament asala beoko biani na bibe ti Platon so aluti na ndo senda-ndara ti aGrec.” Bakari (New Catholic Encyclopedia) ayeda so “tene [ti âme na lege ti Augustin], so azo aye tene ni na Poto juska na nda ti siècle 12, aluti mingi . . . na ndo bibe ti Platon.”
15, 16. Bingo bê na ndo afango ye ti Aristote na siècle 13 agbian fango ye ti Église na ndo âme so alingbi ti kui pepe?
15 Na siècle 13, afango ye ti Aristote amu ndo na Poto, mingi ni ngbanga ti so awara na yanga ti Latin abuku ti awandara ti a-Arabe so asala tene mingi na ndo ti ambeti ti Aristote. Atene ti Aristote apika mingi bê ti Thomas ti Aquin, mbeni kota wandara ti aCatholique. Na lege ti ambeti ti koli so, atene ti Aristote asala ye mingi na ndo fango ye ti Église ahon ti Platon. Ye oko, ye so agbian ye pepe na ndo fango tene ti âme so alingbi ti kui pepe.
16 Aristote afa so a lingbi ti kangbi popo ti âme na mitele pepe, na lo fa pepe so zo ayeke ngbâ na fini na peko ti kuâ ti lo, nga, tongana mbeni ye so angbâ lakue lakue ayeke na yâ zo, a yeke gi mbeni senge tene ti hingango ye. Bibe na ndo âme so ayeke nde mingi na atene ti mabe ti Église so atene a-âme ti azo angbâ na fini na peko ti kuâ. Tongaso, Aquin agbian bibe ti Aristote na ndo âme na tenengo so a lingbi ti fa so âme alingbi ti kui pepe na lege ti nzoni fango nda ti ye. Ni la, mabe ti Église na ndo âme so alingbi ti kui pepe angbâ gi tongaso.
17, 18. (a) Réforme ti siècle 16 agbian fango ye na ndo âme? (b) Bibe ti mingi ti a-Église ti Chrétienté na ndo tene ti âme so alingbi ti kui pepe ayeke so wa?
17 Na asiècle 14 nga na 15, na tongo nda ti Renaissance, azo akiri abi bê ti ala mingi na tene ti Platon. Na Italie, sewa ti aMédicis so iri ti ala awu mingi, amu même maboko ti leke mbeni kota da-mbeti na Florence ti maï fango ye ti senda-ndara ti Platon. Na asiècle 16 na 17, tene ti Aristote akiri na peko. Na ngoi ti Réforme na siècle 16, akiri agbian pepe fango ye na ndo âme. Atä awagbiango ye ti aProtestant ake fango tene ti purgatoire, ala yeda na tene ti ngbanga wala matabisi teti lakue lakue.
18 A yeke nda ni la si fango ye na ndo âme so alingbi ti kui pepe angbâ na yâ a-Église mingi ti Chrétienté. Na ye so aga na mbeni wandara ti Amerika ti tene: “Biani, ti mingi ti azo ti Poto, lege ti vorongo aye ti tene fini so alingbi ti kui pepe, na gi so awe. Nzapa ayeke na gunda ti fini so alingbi ti kui pepe.”
Fini so Alingbi ti Kui Pepe na yâ Islam
19. A leke Islam lawa, na zo wa asigigi na ni?
19 Islam ato nda ni na ngoi so ahiri Mouhammad ti ga prophète tongana lo yeke ndulu na ngu 40. Fani mingi aMusulman abi bê ti ala so afa ye na lo na lege ti ye ti kpene na yâ mbeni ngoi ti ngu 20 a si na 23, a to nda ni ndulu na ngu 610 N.E. ti si na kui ti lo na 632 N.E. A sû aye so afa na lo na yâ Coran, mbeti ti nzoni-kue ti aMusulman. Na ngoi so Islam aba gigi, tene ti âme na lege ti Platon alï awe na yâ Judaïsme na Chrétienté.
20, 21. A-Musulman atene nyen na ndo ye so aga na peko ti kuâ?
20 A-Musulman ayeda so mabe ti ala ayeke nda ti afango ye so aHébreu na aChrétien be-ta-zo ti giriri awara ni. Coran afa peko ti atene so alondo na yâ ti Bible so asala na yanga ti Hébreu nga ti Grec. Ye oko, lo yeke nde na ni na lege ti fango ye na ndo ti âme so alingbi ti kui pepe. Coran afa so zo ayeke na mbeni âme so angbâ ti duti na fini na peko ti kuâ. Lo sala nga tene ti londongo ti awakinda, ti mbeni lango ti fango ngbanga, na ti ye so na nda ni aku âme: wala fini na yâ yaka ti paradis na yayu wala ngbanga na yâ mbeni enfer ti wâ.
21 A-Musulman atene so âme ti mbeni zo so akui awe ayeke gue na yâ ti Barzakh, wala “Ye so akanga lege,” “ndo so azo aduti dä na peko ti kuâ ti ku na Fango Ngbanga.” (Sourate 23:99, 100, Le Saint Coran, kete tene.) Kâ, âme ahinga ndo, na lo gbu ngangu na yâ ye so ahiri ni “Ngbanga ti Dukua” tongana zo ni aduti giriri zo ti sioni, wala lo wara ngia tongana lo duti giriri be-ta-zo. Me a lingbi abe-ta-zo aba ambeni pasi ngbanga ti akete siokpari so ala sala na ngoi so ala de na fini. Na la ti fango ngbanga, zo oko oko ayeke luti na gbele ye so ayeke ku lo teti lakue lakue, so ayeke kaï ngoi ti kungo ndo so.
22. Atene nde nde wa ambeni wasenda-ndara ti a-Arabe afa na ndo ti ye so ayeke ku âme?
22 Tene ti âme so alingbi ti kui pepe aba gigi na yâ Judaïsme nga na Chrétienté ngbanga ti tene ti Platon, me tene so ayeke na yâ Islam na tongo nda ti lo. A ye ti tene pepe so awandara ti a-Arabe agi pepe ti bungbi fango ye ti Islam na senda-ndara ti aGrec. Ti tâ tene ni, tene ti Aristote asala ye mingi na ndo sese ti a-Arabe. Na akota wandara ti a-Arabe so azo ahinga ala, tongana Avicenne na Averroès, aleke tene ti ala na ndo bibe ti Aristote. Ye oko, na tarango ti bungbi bibe ti aGrec na fango ye ti aMusulman na ndo ti âme, ala sigigi na ambeni tene so ague legeoko pepe. Na tapande, Avicenne atene âme ti zo alingbi ti kui pepe. Averroès atene ti lo mbeni ye nde. Atä so kue, tene ti âme so alingbi ti kui pepe angbâ lakue mbeni tene ti mabe ti aMusulman.
23. Bango ndo ti Judaïsme, Chrétienté na Islam ayeke tongana nyen na ndo tene ti âme so alingbi ti kui pepe?
23 Tongaso, Judaïsme, Chrétienté na Islam, ala ota kue afa tene ti âme so alingbi ti kui pepe.
[Kete Tene na Gbe Ni]
a Mbeni zo so amu peko ti Néoplatonisme, fini bango ndo ti senda-ndara ti Platon so Plotin aleke ni na Rome ti siècle ota ni.
[Foto na lembeti 14]
Mungo akodoro na ngangu ti Alexandre ti Kota asala si abungbi oko asalango ye ti aGrec na ti aJuif
[Afoto na lembeti 15]
Origène, na nduzu, na Augustin aye ti bungbi senda-ndara ti Platon na lege ti vorongo ti aChrétien
[Afoto na lembeti 16]
Avicenne, na nduzu, atene âme ti mbeni zo ayeke kui pepe. Averroès ake tene so