Mataupu 31
E Faapefea Ona Ou Iloa po o se Alofa Moni?
ALOFA—i manatu o i latou ua fetosinaaʻi ae lē o matuā sagatonu lelei le mafaufau, o se mea uigaese ua taia faafuaseʻi ai oe, o se faalogona e faatasi lava ona tupu i le olaga atoa ua matuā lofitūina ai oe i le fiafia. Ua latou talitonu o le alofa, o se mataupu e patino atu lava i le loto, o se mea e lē mafai ona malamalama i ai, ae o se mea e tofo i ai. O le alofa e toʻilalo ai mea uma ma e tumau e faavavau . . .
O faaupuga masani na o le alofa fetosinaaʻi. Ma e lē masalomia, o le matuā alofa atu i se tasi o le isi ituaiga e mafai ona avea ma se mea e sili ona manaia e oo i ai. Ae po o le ā tonu lava le alofa moni?
Alofa i le Uluaʻi Vaai?
Sa faatoʻā feiloaʻi lava Tavita ia Ianeta i se patī. Sa ia tosina atu loa i lona fuaitino lelei ma le auala e toʻulu ifo ai ona laulu i lona mata pe a ʻata. Sa tosina atu Ianeta ia Tavita i ona mata lanu enaena ma le mālie o lana talanoa. Na foliga mai ua alofa le tasi i le isi i le uluaʻi vaai!
I le tolu vaiaso na sosoo ai, ua lē mafai ona māvaevae Tavita ma Ianeta. O lea i se tasi po, na maua ai e Ianeta se telefoni na matuā faanoanoa ai mai lana uō tama na fai muamua. Sa ia telefoni atu ia Tavita mo se faamāfanafanaga. Ae peitaʻi na lagona e Tavita le fefe ma le lē mautonu, ma ia tali atu ai ma le lē fiafia ia te ia. O le alofa lea na la manatu i ai o le a tumau e faavavau, na uma ai lava i lena po.
O ata tifaga, tusi ma polokalame i televise e faatalitonuina ai oe faapea o le alofa i le uluaʻi vaai e tumau e faavavau. O le mea moni ua iloa, o le lalelei i le tino e masani lava ona avea ma mea muamua e mātauina ai e le tasi le isi. E pei ona faaupu ai e se tasi o alii talavou: “E faigatā ona ‘iloa’ atu uiga totino o se tagata.” Peitaʻi o le ā le mea lea ua “alofa” i ai se tasi pe afai o le mafutaga e na o ni nai itula po o ni nai aso foʻi le umi? Pe lē na o foliga ea na ua vaai atu i ai? O le mea moni lava, e lē o lava lou iloaina o mea o loo mafaufau i ai lena tagata, faamoemoega, popolega, fuafuaga, amioga, tomai, po o mea e na te mafaia. Ua e feiloaʻi atu i le tagata i le tino mai fafo, ae lē o le “tagata lilo o le loto.” (1 Peteru 3:4) O le ā le umi e mafai ona tumau ai lea alofa?
O Foliga e Faasesēina Ai
E lē gata i lea, o foliga vaaia i fafo e mafai ona faasesēina ai. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le matagofie e pepelo lea, o le mea faatauvaa le lalelei.” O le feilafi o pepa o loo afīfī ai se meaalofa e lē mafai ona taʻu atu ai ia te oe mea o loo iai i totonu. O le mea moni, o pepa afīfī e aupito sili ona matagofie atonu o loo afīfī ai se meaalofa e lē aogā.—Faataoto 31:30.
Ua faapea mai le Faataoto: “O le mama auro i le isu o le puaa, o le fafine lalelei lea ua teʻa ma le mafaufau.” (Faataoto 11:22) O mama i isu o se teuteu sa lauiloa i taimi anamua o le Tusi Paia. Sa matuā mananaia lava, ma e masani ona faia i le auro maoʻi. O tulaga masani, o lena mama o se teuga lea a se fafine e te mātauina muamua.
Ua talafeagai la ona faatusatusa atu e le faataoto le lalelei mai o le tino o se fafine o lē e leai se “mafaufau” i se “mama auro i le isu o le puaa.” O le lalelei e lē fetaui ma se fafine ua leai se mafaufau; ae ua na o se teuga lē aogā ia te ia. I le tulaga moni, e lē mafai ona faaleleia moni ai o ia e pei foʻi ona lē mafai e se mama auro matagofie o i le isu ona faaaulelei ai se puaa! Pagā le sesē o lena mea, o le faagau ‘alofa’ ona o foliga vaaia o se tasi—ma lē amanaʻia ai le ituaiga tagata o loo iai o ia i totonu.
“E Sili le Faaoleole . . . i Mea Uma”
Peitaʻi, o nisi ua lagona faapea, o le loto o le tagata e lē masesē i le faia o faaiʻuga i le alofa fetosinaaʻi. Ua latou finau mai, ‘Tau lava ina ia e faalogo atu i lou loto. O le a e iloa lava pe afai o se alofa moni!’ E faanoanoa ai, ua feteenaʻi lenei faaupuga ma mea moni. Na faia se suʻesuʻega na aafia ai ni talavou e 1,079 (e i tausaga o le 18 i le 24), na lipotia mai ai se fuafaatatau pe ā ma le faafitu ona latou aafia i le alofa fetosinaaʻi i lena vaitaimi. O le toʻatele na taʻutino mai faapea o le alofa fetosinaaʻi na iai muamua ua na o se alofa faavalea—o se faalogona e mou ese, ma galo atu. Peitaʻi o nei talavou ua “masani ona latou faamatalaina a latou faigauō o loo faia i le taimi nei faapea o le mea tonu lea e taʻua o le alofa”! Ae peitaʻi, o le toʻatele o le a foliga mai e iai se aso o le a latou vaai ai i faauōga o loo latou faia i le taimi nei e pei ona vaai i faauōga sa fai i taimi ua mavae—ua na o ni faiga alofa faavalea.
O le mea e leaga ai ona o le faitau afe o ulugalii ua faaipoipo i tausaga taʻitasi ua faasesēina i le manatu faapea ua ‘matuā faatumulia i le alofa,’ ae toe iloa mulimuli ane ua latou matuā sesē lava. O le alofa faavalea e “maileia ai tane ma fafine e lē o mataala, i ni faaipoipoga leaga e pei o mamoe ua taʻitaʻiina e fasia,” o le tala lea a Ray Short i lana tusi Sex, Love, or Infatuation.
“O le ua faatuatua i lona lava loto, o le vale ia.” (Faataoto 28:26) I le tele o taimi, o loo taʻitaʻisesēina ai faaiʻuga a o tatou loto. O le mea moni ua faapea mai le Tusi Paia: “E sili le faaʻoleʻole o le loto i mea uma.” (Ieremia 17:9) Peitaʻi o le faataoto lea na taʻua muamua atu ua faaauau e faapea: “A o lē savali ma le poto, e laveaiina o ia.” E mafai foʻi ona e ʻalofia mea mataʻutia ma lagona lē taulau ua pagatia ai isi talavou, pe afai e te aʻoaʻoina le eseesega o le alofa faavalea ma le ituaiga alofa o faamatalaina i le Tusi Paia—o le alofa lea e lē uma.
Le Eseesega o le Alofa Moni ma le Alofa Faavalea
Ua taʻutino mai e Kalavini e 24 ona tausaga e faapea: “O le alofa faavalea e tauaso ma e manaʻo e tumau ai faapena. E lē manaʻo e mafaufau i tulaga moni.” O se teine e 16 ona tausaga o Keni, sa ia faaopoopo mai, “Pe a e alofa faavalea i se tagata, e te manatu o mea uma lava na te faia e matuā lelei atoatoa.”
O le alofa faavalea o se alofa e faatagāfai. E lē amanaʻia tulaga moni ma e manatu faapito. O tagata e ulufia i le alofa faavalea e tele ina faapea mai: ʻOu te lagonaina loʻu tāua tele pe a ma faatasi ma ia. E lē mafai ona ou moe. Ou te matuā lē talitonu i le manaia tele o lenei mea’ po o le, ‘E na te aumaia ia te aʻu se lagona e sili ona lelei.’ Mātau pe faafia ona taʻua le “ou” po o “aʻu”? O se faiā e faavae i manatu faapito e iʻu ina lē taulau! Peitaʻi, ia mātau le faamatalaga a le Tusi Paia i le alofa moni: “E onosai le alofa, e agamalu, e le losilosi le alofa, e le mitamita vale le alofa, e le faafefeteina, e le amio matagā, e le sailia e ia ana lava mea, e le faaitaitagofie, e le faitau leaga ua tuuina mai e nisi.”—1 Korinito 13:4, 5, LF.
Talu ai e na te “le sailia e ia ana lava mea,” o le alofa e faavae i mataupu silisili faale-Tusi Paia e lē manatu ifo na o ia lava ma e lē manatu faapito foʻi. E moni, e mafai ona iai faalogona malolosi o le alofa ma le fetosinaaʻi i se faigauō. Ae o nei faalogona e faapaleniina e ala i le mafaufau lelei ma le faaaloalo loloto mo le isi tagata. Pe a moni lou alofa atu, e te manatu mamafa la i le lelei ma le fiafia o le isi tagata e pei lava foʻi o oe ia te oe. E te lē faatagaina faalogona malolosi e faalēaogāina ai faaiʻuga lelei.
Se Faataʻitaʻiga o le Alofa Moni
O le faamatalaga a le Tusi Paia ia Iakopo ma Rasela ua faataʻitaʻia ai ma le manino lenei mea. Na feiloaʻi le toʻalua lenei i le vaiʻeli lea sa sau i ai Rasela e faainu ai mamoe a lona tamā. Sa vave ona tosina atu Iakopo ia te ia e lē na o lona ‘lalelei i le tino ma e lalelei foi i ona mata’ ae peitaʻi o ia foʻi o se tagata e tapuaʻi atu ia Ieova.—Kenese 29:1-12, 17.
Ina ua uma le masina atoa o nofo i le aiga o Rasela, sa faailoa atu ai loa e Iakopo lona alofa ia Rasela ma ua manaʻo e faaipoipo ia te ia. Pe na o se alofa fetosinaaʻi faavalea? E matuā leai lava! I totonu o lena masina, sa ia vaaia ai Rasela i lona tulaga moni o loo iai—le auala e feutagaʻi ai o ia ma ona mātua ma isi, le auala e na te faia ai lana galuega o se teine leoleomamoe, lona manatu mamafa i le tapuaʻiga ia Ieova. E lē taumatea sa ia vaaia o ia i ona tulaga e “sili ona lelei” ma tulaga pito “sili ona leaga.” O le alofa o Iakopo ia Rasela sa leʻi taʻitaʻia e se faalogona lē pulea ae o se alofa lē manatu faapito e faavae i le mafaufau lelei ma le faaaloalo loloto.
Ona o le tulaga lena, na mafai ai e Iakopo ona faailoa atu ua ia lotomalie e galue mo le tamā o Rasela mo le fitu tausaga ina ia mafai ai ona avea o ia ma ana avā. O le mea moni e leai se alofa faavalea e umi faapena! E na o le alofa moni, se naunau lē manatu faapito mo le isi, o le a mafai ai ona avea na tausaga e “peiseai o nai aso itiiti.” Talu ai le moni o lena alofa, sa la mafai ai ona tausia lo la mamā i lena vaitaimi.—Kenese 29:20, 21.
E Alu ai se Taimi!
O lea la, o le alofa moni e lē āfaina ona o le umi o le taimi. O le mea moni, o le auala sili e tofotofoina ai ou lagona mo se tasi o le tuu atu lea ia lava se taimi. E lē gata i lea, e pei ona mātauina e se tamaʻitaʻi talavou e igoa ia Sane: “E lē sau se tagata ma faailoa atu ona uiga ia te oe i le na ona faapea mai: ‘O aʻu e faapenei. O lea la ua e iloa mea uma e faatatau ia te aʻu.’” E leai, e faaalu ai se taimi ina ia e iloa lelei se tasi o loo e naunau i ai.
O le faaaluina o taimi o le a faatagaina ai oe e iloiloina lou naunau alofa fetosinaaʻi e tusa ai ma le malamalama mai le Tusi Paia. Ia manatua, o le alofa “e le amio matagā, e le saʻilia e ia ana lava mea.” Po o faanaunau atu lau paaga ina ia taulau au fuafuaga—pe tau na o ana lava fuafuaga? Pe na te faaalia ea le faaaloalo i ou manatu, ma ou faalogona? Po ua ia uunaʻia oe e faia mea e ‘matagā’ ina ia faamalieina ai tuʻinanauga faaleituaiga manatu faapito? Po o lenei ea tagata e taumafai e faamasiasi oe po o le siitia foʻi o oe i luma o isi tagata? O le fesiligia o fesili faapenei e mafai ona fesoasoani ia te oe e iloiloina ai ma le faaeteete ou faalogona i se vaaiga paleni.
O faigauō faavavevave e ono oo atu ai i mala. Na faamatalaina e Tili e 20 ona tausaga faapea: “Sa vave lava le oso aʻe o loʻu alofa ma ua loloto.” Ina ua uma le lua masina o le faigauō faatopetope, ona ia faaipoipo loa lea. Ae peitaʻi o faalētonu sa nātia i le taimi muamua ua amata nei ona aliaʻe. Sa amata nei ona faaalia ia Tili ona uiga lē toʻa ma le manatu tau o ia lava. Sa mou atu uiga tausaafia o lana tane o Risati, ma ua avea o sē e manatu faapito. Ina ua mavae pe ā ma le lua tausaga o le faaipoipoga, na iai se aso na eē ai Tili ma faapea o lana tane e “ʻaiʻū,” “e paiē,” ma “e leai se aogā.” Sa tali atu Risati i le tuʻiina o ona foliga. Sa momoʻe ese atu Tili mai lo la fale ma loimata—ma na uma ai lava iinā le faaipoipoga.
O le mulimuli atu i fautuaga a le Tusi Paia o le a mautinoa e ono fesoasoani atu i le faasaoina o le la faaipoipoga. (Efeso 5:22-33) Ae maʻeu le ese semanū e iai tulaga o mea pe ana seʻi faamasani lelei le tasi i le isi a o leʻi faaipoipo! Na semanū la te lē alolofa atu ai i se “faafoliga” mai o se tagata, ae o le a la alolofa atu i se tagata moni—o se tagata e tofu ma ona vaivaiga ma uiga lelei. O le a sili atu ona moni mea o loo la faatalitalia.
O le alofa moni e lē o se mea e tupu i se po e tasi. E faapena foʻi i se tagata o le a avea ma paaga lelei, e lē faapea seʻiloga o se tagata e matuā lalelei tele. Mo se faataʻitaʻiga, ina ua feiloaʻi atu Petara i se tama talavou, sa ia taʻutino mai e leʻi matuā tosina atu i ai—i le taimi muamua. “Ae ina ua ou iloa lelei o ia,” o le faamatalaga lea a Petara, “sa iai se suiga.” Sa ou iloa le amanaʻiaina e Setefano o isi tagata ma lona tuuina o manaʻoga o isi tagata e muamua na i lo o ona lava manaʻoga. O uiga nei ou te iloa o le a faia aʻe ai se tane lelei. Sa oo ina ou tosina atu ia te ia ma amata ai loa ona ou alofa ia te ia.” Sa iʻu atu ai i se faaipoipoga mautū.
O lea la, e mafai faapefea ona e iloa le alofa moni? Atonu e musumusu ane lou loto, ae ia e faatuatua atu i lou mafaufau ua aʻoaʻoina e le Tusi Paia. Taumafai e iloa e sili atu i le na o le “faafoliga” mai fafo o le tagata. Tuu atu se taimi i le faiā ina ia tupu aʻe ai. Ia manatua, o le alofa faavalea e pei se maʻi oso mo se taimi puupuu ona toe mou foʻi lea. O le alofa moni e tupu aʻe ina malosi a o faagasolo taimi ma avea ma “fusi lea e atoatoa ona lelei ai.”—Kolose 3:14.
Fesili mo Talanoaga
◻ O le ā le lamatiaga o iai i le alofa atu i se tasi ona o foliga?
◻ Pe mafai ona e maufaatuatuaina lou loto i le iloaina o le alofa moni?
◻ O ā nisi o eseesega o le alofa moni ma le alofa faavalea?
◻ Aiseā ua masani ai ona toe taapeape tuugatala a ni tagata se toʻalua? Pe leaga ea lenei mea i taimi uma?
◻ E mafai faapefea ona e taulimaina faalogona o le teena pe afai ua faamutaina se faigauō?
◻ Aiseā e tāua ai le faaalu o se taimi e iloa lelei ai e le tasi le isi?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 242]
Po o le tagata moni ea lea ua e alofa atu i ai pe na o se ‘faafoliga’?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 247]
“O le alofa faavalea e tauaso ma e manaʻo e tumau ai faapena. E lē manaʻo e mafaufau i tulaga moni.”—Faamatalaga a se alii e 24 ona tausaga
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 250]
“Ua avea nei aʻu o se tagata e na ona faapea atu, ‘Malo, o ā mai oe?’ Ou te lē toe faatagaina se isi lava tagata e māfana mai ia te aʻu”
[Pusa/Ata i le itulau 248, 249]
E Mafai Faapefea Ona Ou Toe Faaleleia se Loto Nutimomoia?
E te iloa o ia lenei o le a e faaipoipo atu i ai. E fiafia le tasi i le isi pe a faatasitasi, e tutusa mea e te lua fiafia i ai, ma ua e lagonaina foʻi le fetosinaaʻi o le tasi i le isi. Ae ua faafuaseʻi lava ona motusia le mafutaga, ua pasae aʻe le ita—po o le maligi o loimata.
I lana tusi The Chemistry of Love, na faatusaina ai e Dr. Michael Liebowitz le amataga o le alofa e pei o le aati o se vailaau malosi. Ae pei lava o se vailaau, o lea ituaiga alofa e mafai ona aliaʻi mai ai ‘āuga’ pe a faamuta. Ma e tusa lava pe na o se alofa faavalea po o se ‘alofa moni’ e leai lava se eseesega. O na tulaga e lua e mafai ona faapogaia ai le matuā fiafia—ma faalogona matuā e nutimomoia ai lava pe a faamutaina le mafutaga.
O lagona o le lafoaʻia, tigā, ma atonu o le ita e oo mai i le taimi e faauma ai se faigauō atonu e faapogaia ai se vaaiga lē mautinoa i le lumanaʻi. Sa faamatalaina e se tasi tamaʻitaʻi talavou faapea o ia ua ‘mafatia’ ona o le lafoaʻia o ia. Sa faapea mai o ia: “Ua avea nei aʻu o se tagata na ona faapea atu, ‘Malo, o ā mai oe?’ [i le tasi o le isi ituaiga]. Ou te lē toe faatagaina se isi lava tagata e māfana mai ia te aʻu.” O le loloto o lou aafia i se mafutaga, o le loloto foʻi lea o tigā e mafai ona oo i ai pe a faamutaina le faigauō.
Ioe, e moni, o le saʻoloto e fai uō i so o se isi e te loto i ai, e telē lona tau: o le mafai ona toe tiaʻi o oe. O le mea moni lava e leai se faamautinoaga faapea o le a tuputupu aʻe le alofa moni. O lea la afai ua amata ona faauō atu se tasi ia te oe ma se uunaʻiga moni lava ae mulimuli ane sa ia faia le faaiʻuga faapea o le a lē o se mea atamai le faaipoipo, e lē faapea ai la ua lē saʻo le auala o feutagaʻi ai ma oe.
O le faafitauli, ona e ui lava ina taulimaina ma le faautauta ma le agalelei le faaumaina o le faigauō, ae atonu o le a e lagonaina lava le tigā ma le tuulafoaʻiina. Peitaʻi e lē o se māfuaaga lenei e te manatu faatauvaa ai ia te oe lava. O le mea moni faapea e lē o oe o le tagata “saʻo” i le vaai a lea tagata e lē faapea ai o le a e lē fetaui lelei i le vaaiga a se tagata!
Taumafai e tuu le faigauō ua faamutaina i se vaaiga saʻo e faatoʻatoʻa lelei. O le faamutaina o le faigauō atonu e aliali mai ai ni mea e faateʻia ai e faatatau i le tagata sa lua uō—o le lē matua tau i faalogona, lē mautonu, lē fetuutuunaʻi, lē faapalepale, leai se manatunatu i ou faalogona. O uiga nei e lē manaʻomia i se paaga faaipoipo.
Ae faapefea pe afai o le faamutaina o le faigauō e itutasi lona faiga ma ua e talitonu faapea atonu ana taunuu ona faaipoipo semanū e sologa lelei? O le mea moni lava e iai lau aiā e faaali atu ai i le isi tagata ou lagona. Atonu lava ua na o sina lē femalamalamaaʻi. O le soona leotele ma le avaavau e itiiti sina mea e na te faataunuuina. Ae afai lava e maumauaʻi le tama po o le teine e faauma, e leai la se māfuaaga e te soona faalumaina ai oe lava, e ala i le ʻaiʻoi atu pea ma le tagi ia alofa mai se tasi e leai ni ona faalogona ia te oe. Sa taʻua e Solomona faapea e iai “ona po e saili ai, ma ona po e tuu ai ua le iloa.”—Failauga 3:6.
Ae faapefea pe afai ua iai au māfuaaga lelei e manatu ai sa na ona faaaogāina oe e se tasi e leʻi iai lava sona naunau moni e fia faaipoipo atu mai lava i le amataga? E lē manaʻomia la ona e gaoioi e tauimasui. Ia e mautinoa o ana gaoioiga taufaasesē o loo silafia lelei mai e le Atua. Ua faapea mai lana Afioga: “O le ua saua, na te faatigaina lona lava tino.”—Faataoto 11:17; faatusatusa i le Faataoto 6:12-15.
Mai lea taimi i lea taimi atonu o loo e tigā pea i lagona o le tuua toʻatasi po o mafaufauga o le faigauō. Afai o lena le tulaga, e leai se āfaina o le tagi. E mafai foʻi ona aogā le faapisi i le tele o galuega, atonu i galuega faaletino po o le faiva faa-Kerisiano. (Faataoto 18:1) Ia mafaufau i mea e olioli ai ma ati aʻe. (Filipi 4:8) Ia talanoa atu i se uō e te lua māfana. (Faataoto 18:24) E mafai foʻi ona avea ou mātua ma faamāfanafanaga tele, e tusa lava pe te manatu ua avea oe ma tagata matua ua pule lava oe ia te oe. (Faataoto 23:22) Ae sili atu i lena, ia talanoa atu ia Ieova.
Atonu ua e iloaina nei e iai nisi o ou uiga patino e manaʻomia ona e galue i ai. Atonu ua sili atu nei ona manino lau vaaiga i mea e te manaʻomia i se paaga faaipoipo. Talu ai o lea sa e alofa muamua atu i se tasi ae ua lē taulau, atonu la pe a e toe fetaui atu i le lumanaʻi i se isi tagata e talafeagai, o le a e filifili ai e taulima ma le faaeteete se faigauō—ma atonu lava o le a e maua se isi avanoa e sili atu na i lo le mea sa e manatu i ai.
[Siata i le itulau 245]
Po o le Alofa Moni ea po o le Alofa Faavalea?
ALOFA MONI ALOFA FAAVALEA
1. O le tausia ma le lē manatu 1. E manatu faapito, e faasāsā
faapito o manaʻoga o le isi naʻuā. E manatu ifo faapea, ‘O
le ā laʻu mea e maua mai ai?’
2. E masani ona amata lemū le 2. E vave ona amata le alofa
alofa fetosinaaʻi, atonu e fetosinaaʻi, atonu po o ni
faaalu ai le tele o ni masina itula po o ni aso foʻi
po o le faitau tausaga foʻi
3. Ua e tosina i le isi tagata 3. E te matuā fiafia po o
i ona uiga totino uma ma ona le naunau i foliga vaaia o
uiga faaleagaga le isi tagata (‘E ese le mata
manaia.’ ‘E ese le manaia
o lona fika’)
4. O aafiaga ia te oe, ua 4. Ua iai se aafiaga leaga
faaleleia atili ou uiga totino o le lē maopoopo
5. E te vaai ma le manino i le 5. Ua lē amanaʻia tulaga moni.
isi, e te iloa ona vaivaiga, E foliga mai e lelei atoatoa le
peitaʻi e te alofa pea lava isi tagata. E te lē amanaʻia ni
ia te ia faalētonu matuiā i ona uiga
totino
6. E iai lua feeseeseaʻiga, 6. E masani lava ona feupuaʻi.
ae lua te mafaia lava ona Ua leai se mea e foʻia lelei.
talanoaina ma foʻia na O le tele lava e “foʻia” i se
feeseeseaʻiga kisi
7. E te manaʻo e foaʻi atu ma 7. Ua soona manatu faapito,
fetufaʻi ma le isi tagata aemaise lava i le faamalieina
o tuʻinanauga faaleituaiga
[Ata i le itulau 244]
O le tama po o le teine e lalelei i le tino ae ua teʻa ma le mafaufau, e ‘pei o le mama auro i le isu o le puaa’
[Ata i le itulau 246]
O le tagata e faamāina soo oe i luma o tagata atonu e leai sona alofa moni mo oe