Tusi o le Tusi Paia Numera 15—Esera
Lē na Tusia: Esera
Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 460 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: 537 e oo i le pe tusa o le 467 T.L.M.
1. O ā valoaga sa faamautinoa atu ai le toe fausiaina o Ierusalema?
O LE taimi lea ua latalata ina uma le 70 tausaga na faatafunaina ai Ierusalema e Papelonia e pei ona valoia mai. E moni, o le faiga masani a Papelonia lona lē faasaʻolotoina lava o ni ana pagota, ae o le a faamaonia le sili atu ona malosi o le afioga a Ieova na i lo le malosi o Papelonia. Ua toeitiiti faasaʻolotoina tagata o Ieova. O le malumalu o Ieova lea sa faaleagaina o le a toe fausia, ma o le a toe osia foʻi taulaga mo le faamagaloina o agasala i le fatafaitaulaga o Ieova. O le a toe iai foʻi i Ierusalema le alaga o viiga a tagata tapuaʻi moni o Ieova. Sa valoia mai e Ieremia le umi o le faatafunaga, ma na valoia e Isaia le auala o le a faasaʻoloto ai i latou sa faaaunuua. Na oo lava ina taʻua e Isaia ia Kuresa o Peresia e faapea o ‘le leoleo mamoe a Ieova,’ o lē o le a na faatoʻilaloina Papelonia faamaualuga mai i lona tulaga o le avea ma malo malosi lona tolu o le lalolagi i talafaasolopito a le Tusi Paia. —Isa. 44:28; 45:1, 2; Iere. 25:12.
2. O anafea ma o ā mea na tutupu i le taimi na paʻū ai Papelonia?
2 Na oo le mala ia Papelonia i le pō o Oketopa 5, 539 T.L.M. (kalena faa-Gregory), a o feinu uaina le tupu Papelonia o Pelesara ma ona alii sili ina ia vivii i o latou atua temoni. E faaopoopo atu i a latou faiga tuufau faapaupau, sa latou faaaogāina ipu paia mai le malumalu o Ieova e inu ai a latou uaina ma onanā ai! Sa matuā talafeagai lava la le iai o Kuresa i tua o pā o Papelonia i lena pō ina ia faataunuu ai le valoaga!
3. O le ā le folafolaga sa faia e Kuresa na mafai ai ona toe faafoʻisia le tapuaʻiga ia Ieova ina ua atoa tonu lava le 70 tausaga talu ona amata le faatafunaina o Ierusalema?
3 O le tausaga lenei e 539 T.L.M. e matuā tāua lava, talu ai o loo mafai ona ōgatasi lelei le talafaasolopito a le lalolagi ma le talafaasolopito a le Tusi Paia. I le tausaga muamua o Kuresa i le avea ai ma pule o Papelonia, “ona ia talaʻiina lea o le upu i lona malo uma,” e faataga ai tagata Iutaia e ō aʻe i Ierusalema e toe fausia le fale o Ieova. E tusa ai ma faamaoniga, na avatu le poloaʻiga lenei i le faaiʻuga o le 538 T.L.M. ia po o le amataga o le 537 T.L.M.a Sa fetaui lelei lava le taimi na malaga atu ai se vaega totoe faamaoni i Ierusalema ma latou faatūina le fatafaitaulaga ma ofo atu taulaga i “le masina e fitu” (o Tishri, pe tusa lena o Setema-Oketopa) o le tausaga e 537 T.L.M.—ua 70 tausaga i le masina tonu lena talu ona faatafunaina Iuta ma Ierusalema e Nepukanesa.—Esera 1:1-3; 3:1-6.
4. (a) O le ā le faatulagaga o le tusi o Esera, ma o ai na tusia? (e) O anafea na tusia ai le Esera, ma o le ā le vaitaimi o loo aofia ai?
4 Toe faafoʻisia! O le faaupuga lenei ua faamatalaina le faatulagaga o le tusi o Esera. O le faaaogāina o le suinauna peresona muamua e pei ona faamatalaina mai i le mataupu e 7 fuaiupu e 27 e oo i le mataupu e 9, ua faaalia manino ai o lē na tusia o Esera. Ona o se “tusiupu poto foi o ia i le tulafono a Mose,” ma o se tagata sa olaola le faatuatua o lē “na saunia . . . lona loto e saili i le tulafono a Ieova ma fai ai, ma aʻoaʻo atu,” sa matuā agavaa lelei la Esera na te tusia lenei talafaasolopito, e pei foʻi ona ia tusia Nofoaiga a Tupu. (Esera 7:6, 10) Ona o le tusi o Esera o le faaauauina o Nofoaiga a Tupu, e talitonu la le toʻatele sa tusia uma i le taimi e tasi, pe tusa o le 460 T.L.M. O loo aofia ai le 70 tausaga, mai le taimi na taape ai tagata Iutaia ma na faailogaina ai le nuu ua salalau solo o “atalii o le oti” seʻia oo i le māeʻa ona fausia le malumalu lona lua ma le faamamāina o le ʻauositaulaga ina ua mavae le toe foʻi atu o Esera i Ierusalema.—Esera 1:1; 7:7; 10:17; Sala. 102:20, faaopoopoga i le pito i lalo i le NW.
5. O le ā le faiā a le tusi o Esera i le tusi o Neemia, ma o ā gagana na tusia ai?
5 O le suafa o Esera i le faa-Eperu o lona uiga o le “Fesoasoani.” O tusi nei o Esera ma Neemia sa uluaʻi avea ma tusi tāʻai e tasi. (Nee. 3:32)b Mulimuli ane ona vaevaeina lea o lenei tusi tāʻai e tagata Iutaia ma taʻua o le Esera Muamua ma le Lua. E taʻua e Tusi Paia Eperu faaonaponei ia tusi e lua o le Esera ma le Neemia, e pei foʻi ona faia e isi Tusi Paia faaonaponei. O se vaega o le tusi o Esera (4:8 e oo i le 6:18 ma le 7:12-26) sa tusia i le gagana Arama a o le isi vaega i le gagana Eperu, sa ia Esera le tomai i gagana uma e lua.
6. O le ā e faamaonia ai le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Esera?
6 O le toʻatele o tagata popoto faapitoa i aso nei latou te taliaina le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Esera. E faatatau i le avea moni o le Esera o se vaega o le kanona o le Tusi Paia, na tusia ai e W. F. Albright i lana faamatalaga The Bible After Twenty Years of Archaeology e faapea: “O faaiʻuga mai suʻesuʻega i toēga o mea na eliina aʻe mai le eleele ua faaalia ai e aunoa ma se masalosalo e faapea o Tusi o Ieremia ma Esekielu, o Esera ma Neemia sa tusia lava e nei tane; ua faamautinoa atili e nei suʻesuʻega mea sa tutupu o loo taʻua i nei tusi, atoa ai ma lo latou faasologa na tutupu ai.”
7. Ua faapefea ona faaalia le tusi o Esera o se vaega moni lava o faamaumauga tauatua?
7 E ui lava e lē o siiina mai le tusi o Esera pe faasino saʻo atu foʻi i ai e tusitala o Tusi Paia Kerisiano Eleni, e lē fesiligia lona tulaga i le kanona o le Tusi Paia. O loo iai faamaumauga o feutagaʻiga a Ieova ma tagata Iutaia seʻia oo mai i le taimi o le aoaoina o tusitusiga paia Eperu, o se galuega sa tele se sao o Esera i le faataunuuina, e tusa ai ma talatuu a tagata Iutaia. E lē gata i lena, e faaeaeaina e Esera ia valoaga uma lava e faatatau i le toe faafoʻisiaina, ma ua faamaonia ai o se vaega moni lava o faamaumauga tauatua, lea foʻi e matuā ōgatusa lelei lava. E lē gata i lena, e faamamaluina e le tusi ia le tapuaʻiga mamā ma faapaia le suafa sili o Ieova le Atua.
LE POGAI E AOGĀ AI
14. O le ā ua faaalia e le tusi o Esera e faatatau i valoaga a Ieova?
14 E aogā le tusi o Esera, muamua lava, i le faaalia o le saʻo aʻiaʻi lē masesē o le faataunuuina o valoaga a Ieova. O Ieremia, o lē na matuā saʻo lelei lona valoiaina o le faatafunaina o Ierusalema, sa ia valoiaina foʻi lona toe fausiaina pe a mavae tausaga e 70. (Iere. 29:10) Ina ua oo i le taimi tonu lava, sa faaalia ai e Ieova lona alofa agalelei i le toe faafoʻisiaina o ona tagata, o ē sa totoe na faamaoni, i le Nuu o le Folafolaga ina ia faaauauina le tapuaʻiga moni.
15. (a) Na faapefea ona faataunuuina e le malumalu na toe fausiaina le fuafuaga a Ieova? (e) I ā itu na lē maua ai e lenei malumalu le mamalu o le malumalu muamua?
15 Sa toe siitia foʻi e le malumalu na toe fausia ia le tapuaʻiga a ona tagata ia Ieova, ma sa avea o se taʻutinoga o lona matuā faamanuia ma alofa mutimutivale ia i latou o ē liliu atu ia te ia ma se faanaunauga mo le tapuaʻiga moni. E ui lava e leʻi ausia le mamalu sa i le malumalu na fausia e Solomona, ae sa faataunuuina lava lona fuafuaga e tusa ai ma le finagalo tauatua. E leʻi toe maua le matagofie o mea sa fau ai le malumalu. Sa maulalo foʻi lona tulaga i le tamaoaiga faaleagaga, o nisi mea sa lē iai, pei o le atolaau o le feagaiga.c E lē tutusa foʻi le faaulufalega o le malumalu na fausia e Serupapelu i le faaulufalega o le malumalu i aso o Solomona. E leʻi ausia foʻi e taulaga sa faia i povi ma mamoe ia le pasene e tasi o taulaga sa faia i le malumalu o Solomona. E leai foʻi se ao mamalu sa faatumulia ai le fale mulimuli, e pei ona sa iai i le fale muamua, e leʻi iai foʻi se afi na alu ifo mai ia Ieova e faamūina ai taulaga mu. Peitaʻi, sa faataunuuina uma lava e nei malumalu e lua le fuafuaga tāua o le faaeaina lea o le tapuaʻiga ia Ieova, le Atua moni.
16. O le ā le isi malumalu lea e sili atu lona mamalu i malumalu faalelalolagi?
16 Sa avea le malumalu lea sa fausia e Serupapelu, le falefetafaʻi sa fausia e Mose, atoa ma malumalu sa fausia e Solomona ma Herota, faapena foʻi ma o latou vaega eseese, ma mea faafaatusa, po o ni ata. Sa faaata ai le “fale fetafai moni, sa faatuina e le Alii [Ieova], a e le o tagata.” (Epe. 8:2) O lenei malumalu faaleagaga o le faatulagaga e faalatalata atu ai ia Ieova i le tapuaʻiga e faavae i le taulaga togiola a Keriso. (Epe. 9:2-10, 23) E silisili atu le mamalu o le malumalu sili faaleagaga o Ieova, e lē faatusatusalia foʻi lona matagofie ma lona manaʻomia tele; o lona matagofie e lē aveesea ma e silisili i so o se fausaga faaletino ua iai.
17. O ā ni lesona tāua o loo maua i le tusi o Esera?
17 O loo i le tusi o Esera ni lesona e matuā tāua lava i Kerisiano i aso nei. Tatou te faitau ai e uiga i tagata o Ieova a o latou faia ma le loto taulaga mo lana galuega. (Esera 2:68; 2 Kori. 9:7) E faamalosia i tatou i lo tatou iloaina e faatatau i le saunia ma le lē motusia e Ieova atoa ma ana faamanuiaga i tauaofiaga mo lona viiga. (Esera 6:16, 22) Ua tatou vaaia se faaaʻoaʻoga lelei i le ʻau Netini atoa ai ma isi tagata talitonu mai nuu ese a o latou ō aʻe ma ē na totoe ina ia avatu le lagolagosua ma le loto atoa i le tapuaʻiga ia Ieova. (2:43, 55) Aua foʻi neʻi galo, le salamō ma le lotomaulalo o tagata ina ua taʻu atu i ai lo latou ala sesē i le faaipoipo atu i o latou tuaoi faapaupau. (10:2-4) O aumea leaga na iʻu ai i le lē faamaoniaina tauatua. (9:14, 15) O le maelega olioli i lana galuega na maua ai lana faamaoniga ma faamanuiaga.—6:14, 21, 22.
18. Aiseā ua avea ai le toe faafoʻisia o tagata o Ieova o se laasaga tāua e taʻitaʻia ai i le aliali mai o le Mesia, le Tupu?
18 E ui lava sa lē o toe afio se tupu i le nofoalii o Ieova i Ierusalema, na faagaeeina e le toe faafoʻisiaga ia le nofo faatalitali e faapea i le taimi talafeagai o le a aumaia ai e Ieova lana Tupu folafolaina i le gafa o Tavita. O lea ua iai le nuu toe faafoʻisia i le tulaga mo le puipuia o folafolaga paia atoa ma le tapuaʻiga i le Atua seʻia oo i le taimi e aliali mai ai le Mesia. Pe ana lē tali atu ma le faatuatua lenei vaega totoe ma toe foʻi atu i lo latou nuu, o ai la o le a afio mai i ai le Mesia? O le mea moni, o mea tutupu o loo i le tusi o Esera o se vaega tāua o le talafaasolopito e taʻitaʻia ai i le aliali mai o le Mesia ma o le Tupu! E matuā aogā lava mo a tatou suʻesuʻega i aso nei.
[Faaopoopoga i lalo]
b I le Reference Bible faa-Peretania, e faitauina faapea le faaopoopoga e pito i lalo o lenei fuaiupu: “I autafa o lenei fuaiupu i le tusitusiga faa-Eperu a le ʻau Masoreta, o loo tusia ai le faaupuga faa-Eperu o lona uiga, ‘ʻafa o le tusi,’ e faaalia ai o le fuaiupu ogatotonu lenei o fuaiupu faa-Eperu e 685 o tusi ua tuufaatasia o Esera ma Neemia, ma i tusitusiga faa-Eperu a le ʻau Masoreta o nei tusi e lua sa avea ma tusi e tasi.”