Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bsi01 itu. 8-10
  • Tusi o le Tusi Paia Numera 16—Neemia

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tusi o le Tusi Paia Numera 16—Neemia
  • “O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 8
  • Tamaʻi Ulutala
  • LE POGAI E AOGĀ AI
“O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 8
bsi01 itu. 8-10

Tusi o le Tusi Paia Numera 16—Neemia

Lē na Tusia: Neemia

Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema

Māeʻa Ona Tusia: Ina ua mavae le 443 T.L.M.

Vaitaimi o Aofia Ai: 456 seʻia oo ina ua mavae le 443 T.L.M.

1. O le ā le tulaga maufaatuatuaina sa ia Neemia, ma o le ā sa ia faasilisilia i lona mafaufau?

O NEEMIA, o lē o le uiga o lona igoa e “Faamāfanafana Ioa,” o se auauna Iutaia a le tupu Peresia o Aretaseta (Logimase). Sa avea o ia ma tautū uaina a le tupu. Sa avea lenei tofiga o se tulaga mamalu ma maufaatuatuaina tele, e faanaunau i ai le toʻatele, auā e mafai ona oo atu ai i le tupu i taimi e fiafia ai ma finagalo malie e fai mea e mananaʻo ai nisi. Peitaʻi, o Neemia o se tasi o le ʻaufaaaunuua faamaoni o ē sa faasili Ierusalema i so o se mea totino e “fiafia i ai.” (Sala. 137:5, 6) E lē o le tofiga po o le tamaoaiga faaletino le mea sa laualuga i le manatu o Neemia, na i lo lena, sa manatu mamafa i le toe faafoʻisiaina o le tapuaʻiga ia Ieova.

2. O le ā le tulaga pagatia sa mafatia ai Neemia, peitaʻi o le ā le taimi atofaina sa latalata ane?

2 E oo ane i le 456 T.L.M. ua lē o iai i se tulaga manuia i latou “na totoe o le tafeaga,” le vaega totoe o tagata Iutaia, o ē na toe foʻi i Ierusalema. Sa latou iai i se tulaga pagatia. (Nee. 1:3) Sa solo i lalo le pā o le aai, ma sa avea tagata ma tauemuga a o latou fili o ē sa iai pea lava i lena taimi. Sa matuā mafatia ai Neemia. Peitaʻi, o le taimi atofaina lea a Ieova mo se mea e ao ona faia i le pā o Ierusalema. Po o le iai o ni fili pe leai, e ao ona toe ati aʻe Ierusalema ma lona pā sa puipui ai ina ia faailogaina ai le taimi e fesootaʻi ma le valoaga lea na avatu e Ieova ia Tanielu e faatatau i le oo mai o le Mesia. (Tani. 9:24-27) Ma le talafeagai lava, sa faatonutonuina e Ieova mea na tutupu, i le faaaogāina o Neemia faamaoni ma le maelega e faataunuu le finagalo tauatua.

3. (a) O le ā e faamaonia ai o Neemia na tusia, ma na faapefea ona oo ina taʻua o le tusi o Neemia? (e) O le ā le vaitaimi o loo vā aʻi le tusi lenei mai le tusi o Esera, ma o ā tausaga o loo aofia ai i le tusi o Neemia?

3 E aunoa ma se masalosalo o Neemia na tusia le tusi lea o loo faaigoa i lona igoa. O le faaupuga o loo amata ai, “O upu a Neemia le atalii o Hakalia,” ma o le faaaogāina o le suinauna peresona muamua i le tusitusiga ua manino le faamaonia ai o lenei mea. (Nee. 1:1) Sa uluaʻi avea tusi o Esera ma Neemia ma tusi e tasi, sa taʻua o Esera. Mulimuli ane, na vaevaeina ai e tagata Iutaia le tusi i le Esera Muamua ma le Lua, peitaʻi, mulimuli ane na oo ina lauiloa ai le Esera e Lua o Neemia. O se vaitaimi pe tusa o le 12 tausaga o loo vā aʻi mea tutupu o loo taʻua i le faaiʻuga o le Esera ma mea tutupu o loo taʻua i le amataga o le Neemia, lea o lona talafaasolopito o loo aofia ai le vaitaimi mai le faaiʻuga o le 456 T.L.M. seʻi oo i le mavae o le 443 T.L.M.—1:1; 5:14; 13:6.

4. E faapefea ona ōgatasi lelei le tusi o Neemia ma le isi vaega atoa o le Tusi Paia?

4 E ōgatusa lelei le tusi o Neemia ma le isi vaega atoa o le Tusi Paia faagaeeina, lea ua talafeagai le avea ai ma ona vaega. O loo iai le tele o faamatalaga e faasino i le Tulafono, e faatatau atu i mataupu e pei o le faaipoipo atu i tagata o nuu ese (Teu. 7:3; Nee. 10:30), o nonogatupe (Levi. 25:35-38; Teu. 15:7-11; Nee. 5:2-11), atoa ai ma le Tausamiga o Faleapitaga (Teu. 31:10-13; Nee. 8:14-18). E lē gata i lena, o loo faailogaina e le tusi le amataga o le faataunuuina o le valoaga a Tanielu e faapea o le a toe ati aʻe Ierusalema ma o le a lē aunoa ma teteega, “i ona po lava o le puapuaga.”—Tani. 9:25.

5. (a) O faamaoniga mai ā puna e faamaonia ai o le tausaga na tulaʻi mai ai Aretaseta o le 475 T.L.M.? (e) O le ā le aso e faailoga ai le tausaga lona 20 o lana nofoaiga? (i) E faapefea ona fesootaʻi tusi o Neemia ma le Luka i le faataunuuina o le valoaga a Tanielu e uiga i le Mesia?

5 Ae faapefea le tausaga e 455 T.L.M. lea e faapea na malaga ai Neemia e toe ati aʻe pā o Ierusalema? O faamaoniga maufaatuatuaina mai i puna o talafaasolopito a Eleni, o Peresia, ma Papelonia ua faasino ai i le tausaga e 475 T.L.M. o le tausaga na tulaʻi mai ai Aretaseta ma o le 474 T.L.M. le tausaga muamua o lana nofoaiga.a O lona uiga la o le tausaga lona 20 o lana nofoaiga o le 455 T.L.M. O loo faaalia i le Neemia 2:1-8 e faapea o le tau e totogo ai mea i le tausaga lena, i le masina faa-Iutaia o Nisani, na maua ai e Neemia, le tautū uaina a le tupu, le faatagaga mai le tupu ina ia toe faafoʻisia ma toe ati aʻe Ierusalema, o ona pā, ma ona faitotoʻa. O loo taʻua i le valoaga a Tanielu e faapea o vaiasosa e 69 o tausaga, po o tausaga e 483, o le a faaauau “e afua mai i le oo atu o le poloaiga ia toe faia ma ia atiina ae Ierusalema, e oo atu i le Mesia le Alii”—o se valoaga sa mataʻina le faataunuuina ina ua faauuina Iesu i le 29 T.A., o se tausaga e talafeagai ma talafaasolopito faalelalolagi faapena ma talafaasolopito o le Tusi Paia.b (Tani. 9:24-27; Luka 3:1-3, 23) O le mea moni lava ia, e mataʻina le fesootaʻi atu o tusi o Neemia ma Luka ma le valoaga a Tanielu i le faailoaina o Ieova le Atua o ia o Lē na Māfua ai ma Faataunuuina valoaga moni! O le Neemia la o se vaega moni lava o le Tusi Paia faagaeeina.

LE POGAI E AOGĀ AI

16. I ā auala ua avea ai Neemia o se faaaʻoaʻoga lelei tele mo i latou uma e naunau i le tapuaʻiga tonu?

16 E ao i le tuutoina o Neemia i le Atua ona faagaeeina ai i latou uma e naunau i le tapuaʻiga tonu. Na ia tuua se tulaga aloaʻia ina ia avea ai ma ovasia lotomaulalo i tagata o Ieova. Sa ia teena foʻi le meaalofa faaletino lea sa tatau ona ia maua, ma sa ia matuā taʻusalaina le matapeʻapeʻa faapea o se mailei. O le saʻilia ma le maelega atoa ma le faatumauina o le tapuaʻiga ia Ieova, o le mea lena sa fautuaina e Neemia mo le nuu uma. (5:14, 15; 13:10-13) Ua avea Neemia ma faaaʻoaʻoga lelei tele mo i tatou i le faautauta atoa ai ma le matuā aunoa ma le manatu faapito, o se tagata o gaoioiga, e lototele mo le amiotonu po o ā lava mea mataʻutia na fesagaʻia. (4:14, 19, 20; 6:3, 15) Sa ia te ia le mataʻu tatau i le Atua ma sa naunau e ati aʻe ona uso a auauna i le faatuatua. (13:14; 8:9) Sa ia faatatauina ma le faamalosi le tulafono a Ieova, aemaise lava pe a fesootaʻi atu i le tapuaʻiga moni atoa ma le teena o taaʻiga mai tagata ese, e pei o le faaipoipo atu i tagata faapaupau.—13:8, 23-29.

17. E faapefea ona avea foʻi Neemia ma faaaʻoaʻoga i le iloa ma le faatatauina o le tulafono a le Atua?

17 I le tusi atoa e manino mai sa iloa lelei e Neemia le tulafono a Ieova, ma sa lelei ona ia faaaogāina. Sa ia talosagaina faamanuiaga a le Atua e tusa ai ma le folafolaga a Ieova i le Teuteronome 30:1-4, auā sa ia faatuatua atoatoa o le a gaoioi faamaoni Ieova mo ia. (Nee. 1:8, 9) Sa ia faatulaga le tele o faatasiga, o le fuafuaga autu ina ia faamasani tagata Iutaia ma mea na tusia anamua. I lo la faitauina o le Tulafono, sa filigā Neemia ma Esera e faafaigofie i tagata le Afioga a le Atua ma ia mulimuli ai e ala i le faatatauina.—8:8, 13-16; 13:1-3.

18. O ā lesona e ao i le taʻitaʻiga e faalagolago atu i le tatalo a Neemia ona faamamafa atu i ovasia uma?

18 O le faalagolago atoatoa o Neemia ia Ieova atoa ma ana ʻaiʻoiga ma le lotomaulalo, e ao ona faalaeiauina ai i tatou e ati aʻe le uiga faapena o le faalagolago i le Atua i le tatalo. Mātau le auala sa faamamaluina ai le Atua i ana tatalo, faailoa atu le amanaʻiaina o agasala a ona tagata, ma ole atu ina ia faapaia le suafa o Ieova. (1:4-11; 4:14; 6:14; 13:14, 29, 31) E faamaonia le avea ma puna o le malosi i tagata o le Atua lenei ovasia maelega e ala i lo latou nofosauni e mulimuli atu i lana taʻitaʻiga atamai atoa ma le olioli sa latou maua e ala i lo latou faia faatasi ma ia o le finagalo o le Atua. O se faaaʻoaʻoga e ao ona faalaeiauina ai! Peitaʻi, ina ua leai se ovasia atamai, pagā le vave ona oo ane i ai o le matapeʻapeʻa i mea faitino, o faiga piʻopiʻo, atoa ma le aafia loloto i le faaaposetasi! Ma le mautinoa lava la, e ao i lenei mea ona faamamafa atu ai i ovasia uma i tagata o le Atua i aso nei le manaʻoga ina ia tiotio, mataalia, ma maelega mo le lelei o o latou uso Kerisiano, ma ia malamalama ma maumauaʻi i le taʻitaʻia o i latou i ala o le tapuaʻiga moni.

19. (a) Sa faapefea ona faaaogā e Neemia le Afioga a le Atua e faamalosia ai le mautinoa i folafolaga o le Malo? (e) Ua faapefea ona faagaeeina ai auauna a le Atua i aso nei i le faamoemoe o le Malo?

19 Sa faaalia e Neemia le faalagolago malosi i le Afioga a le Atua. E lē gata sa avea o ia ma faiaʻoga maelega o le Tusi Paia ae sa ia faaaogāina foʻi lenei Tusi Paia i le faamautūina o tofi i tagata toe faafoʻisia o le Atua e tusa ai ma o latou gafa ma le auaunaga a ositaulaga atoa ai ma sā Levī. (Nee. 1:8; 11:1–12:26; Iosua 14:1–21:45) E lē taumatea le matuā faalaeiauina ai o le vaega totoe o tagata Iutaia i lenei mea. Sa faamalosia ai lo latou mautinoa i folafolaga matagofie na avatu muamua e faatatau i le Fanau, atoa ai ma le toe faafoʻisiaga e sili atu o le a oo mai e ala i Lona Malo. O le faamoemoe i le toe faafoʻisiaina e ala mai i le Malo lea o loo faagaeetia ai auauna a le Atua ina ia tauivi ma le lototetele mo manaʻoga o le Malo ma ia pisi i le atiina aʻe o le tapuaʻiga moni i le lalolagi atoa.

[Faaopoopoga i lalo]

a Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau 613-616.

b Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau 899-901.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga