Tusi o le Tusi Paia Numera 18—Iopu
Lē na Tusia: Mose
Nofoaga na Tusia Ai: Vaomatua
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 1473 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: E sili atu i le 140 tausaga i le vā o le 1657 ma le 1473 T.L.M.
1. O le ā le uiga o le igoa o Iopu, ma o ā fesili o loo taliina e le tusi o Iopu?
O SE tasi o tusi e aupito i sili ona leva o le Tusi Paia faagaeeina! O se tusi e matuā maualuga lona faatāuaina ma e masani foʻi ona sii mai ona mau e isi, peitaʻi o se tusi e leai se malamalamaga tele o tagata e faatatau i ai. Aiseā na tusia ai lenei tusi, ma o ā ni aogā o iai mo i tatou i aso nei? O loo faaalia le tali i le uiga o le igoa o Iopu: “Taulaʻiga o le Lotoa.” Ioe, o loo talanoaina i lenei tusi ia fesili tāua e lua: Aiseā e mafatia ai tagata lē sala? Aiseā e faataga ai e le Atua le amioleaga i le lalolagi? Ua ia i tatou le tala o mafatiaga o Iopu atoa ma lona onosai tele lea e mafai ona tatou iloiloina ina ia taliina ai nei fesili. Ua tusiaina uma lava nei mea, e pei lava ona momoo i ai Iopu.—Iopu 19:23, 24.
2. O le ā e faamaonia ai o Iopu o se tagata moni lava na iai?
2 Ua tutusa lava le igoa o Iopu ma uiga o le onosai ma le tumau. Peitaʻi pe sa iai moni se tagata e igoa ia Iopu? E ui lava i taumafaiga uma a le Tiapolo e aveesea lenei faaaʻoaʻoga sili ona mataʻina o le faamaoni mai i vaega o le talafaasolopito, e manino lava le tali. O Iopu o se tagata moni lava sa iai! Sa taʻua e Ieova le igoa o Iopu faatasi ai ma Ana molimau o Noa ma Tanielu, o tagata e talitonu Iesu Keriso sa iai moni lava. (Eseki. 14:14, 20; faatusatusa i le Mataio 24:15, 37.) Sa manatu tagata Eperu anamua ia Iopu o se tagata moni lava. Sa faasino atu le tusitala Kerisiano o Iakopo i le faaaʻoaʻoga o le onosai o Iopu. (Iako. 5:11) E na o se faaaʻoaʻoga moni lava a se tagata sa soifua moni, ae lē o se talafatu, e mafai ona uigā, ma faatalitonuina ai tagata tapuaʻi o le Atua e faapea e mafai ona tausisia le faamaoni i lalo o tulaga uma. E lē gata i lena, o le malolosi atoa ma faalogona o loo faaalia ai i tautalaga o loo faamauina i le Iopu ua molimau i le moni o le tulaga sa iai.
3. O ā faamaoniga e faamaonia ai le faagaeeina o le tusi o Iopu?
3 E faamaonia foʻi le moni aʻiaʻi ma le faagaeeina o le tusi o Iopu ona sa masani lava ona faaaofia ai e tagata Eperu anamua i la latou kanona o le Tusi Paia, ae o se mea e mataʻina ai ona o Iopu e lē o se Isaraelu. E faaopoopo atu i faamatalaga a Esekielu ma Iakopo, o loo sii mai foʻi e Paulo faamatalaga mai le tusi. (Iopu 5:13; 1 Kori. 3:19) O le faamaoniga malosi o le faagaeeina o le tusi e iloa i le mataʻina o le ōgatusa ma mea moni ua faamaonia faasaienisi. Na mafai faapefea ona iloa faapea o Ieova o loo ia “tautauina le lalolagi, a e leai se tautaulaga,” pe a manatu i le ese o manatu sa iai i tagata anamua e faatatau i le auala o loo taofia ai le lalolagi? (Iopu 26:7) O se tasi o manatu sa iai anamua e faapea o le lalolagi o loo tauaveina e ni elefane o loo tutū i luga o se laumei telē mai le sami. Aiseā na lē taʻua ai i le tusi o Iopu lena ituaiga vaaiga lē faavaea? E manino mai ona o Ieova Lē na Foafoaina Mea na ia faaalia le mea moni e ala i le faagaeeina. O le tele o isi faamatalaga e uiga i le lalolagi ma ona mea matagofie, atoa ai ma manuvaefa ma manulele i o latou tulaga faalenatura ma vaipanoa e ola lelei ai, e matuā saʻo lelei ma manatu ai e na o Ieova lava e mafai ona avea ma Lē na Māfua ai ma o Lē na Faagaeeina le tusi o Iopu.a
4. O fea ma o anafea na tutupu ai mea o loo taʻua iinei, ma o anafea na māeʻa ai ona tusiaina le tusi o Iopu?
4 Sa ola Iopu i Usa, e tusa ai ma suʻesuʻega tau i le eleele, o le nuu lea sa i le itu i matū o Arapi i tafatafa o le nuu sa nofoia e tagata Etoma ma i le itu i sasaʻe o le nuu na folafola i le fanau a Aperaamo. O tagata Seepa sa i le itu i saute, a o tagata Kaletaia sa i le itu i sasaʻe. (1:1, 3, 15, 17) O le taimi sa puapuagatia ai Iopu ua leva ona mavae aso o Aperaamo. O le taimi lea sa “leai se tasi e tusa ma [Iopu] i le lalolagi, o le tagata ua sao lana amio ma le amiotonu.” (1:8) E foliga mai o le vaitaimi i le vā o le oti o Iosefa (1657 T.L.M.), o se tagata sa matilatila le faatuatua, ma le taimi na amata ai ona uia Mose lona ala faamaoni. Sa matilatila Iopu i le tapuaʻiga moni i lenei vaitaimi o le faaleagaina o Isaraelu i tapuaʻiga faatemoni a Aikupito. E lē gata i lea, o mea ia sa masani ona fai e pei ona taʻua i le mataupu muamua o Iopu, atoa ai ma le talia e le Atua o Iopu o se tagata tapuaʻi moni, o loo faasino i le vaitaimi o augatamā na i lo le taimi mulimuli ane mai le 1513 T.L.M. ma faasolo mai ai, ina ua feutagaʻi faapitoa le Atua ma Isaraelu e ala i le Tulafono. (Amo. 3:2; Efe. 2:12) O lea la, a fua i le soifuaga umi o Iopu, e foliga mai o loo aofia ai i le tusi le vaitaimi i le vā o le 1657 T.L.M. ma le 1473 T.L.M., le tausaga na maliu ai Mose; na faamāeʻaina e Mose le tusi i se taimi ina ua mavae le oti o Iopu ma a o iai Isaraelu i le vao.—Iopu 1:8; 42:16, 17.
5. O le ā e faaalia ai o Mose na tusia le Iopu?
5 Aiseā tatou te fai atu ai o Mose lē na tusia? E talafeagai lenei mea ma le uputuu aupito i leva, sa masani ai tagata popoto faapitoa o Iutaia atoa ma uluaʻi Kerisiano. O le ituaiga olaola ma le moni lelei o le fatusolo Eperu lea o loo faaaogāina i le tusi o Iopu ua manino mai ai e faapea sa uluaʻi tusia i le faa-Eperu, le gagana a Mose. E lē mafai ona avea o se faaliliuga mai i se isi gagana e pei o le faa-Arapi. E lē gata i lea, o vaega ia e lē o faia faafatusolo e matuā pei lava o le Penetatuka na i lo se isi lava tusitusiga i le Tusi Paia. E foliga mai o lē na tusia o se Isaraelu, e pei ona sa iai Mose, auā o tagata Iutaia sa “tuuina atu ia te i latou o afioga a le Atua.” (Roma 3:1, 2) Ina ua tupu aʻe ma avea ma tagata matua, sa faaalu e Mose tausaga e 40 i Mitiana, e lē mamao ese mai Usa, lea sa mafai ona ia maua mai ai faamatalaga auʻiliʻili o loo faamauina i le Iopu. Mulimuli ane, ina ua ia ui ane e latalata i le nuu sa nofo ai Iopu i le taimi o le malaga a Isaraelu i le vao mo tausaga e 40, sa ono mafai e Mose ona aʻoaʻoina ma tusia mea tutupu o loo i le faaiʻuga o le tusi.
6. I ā tulaga ua sili atu ai le tusi o Iopu na i lo le na o se tusi lauiloa ua saunia lelei?
6 E tusa ai ma le New Encyclopædia Britannica, o le tusi o Iopu e masani ona “faitaulia faatasi i tusi aupito i sili ona saunia lelei i tusitusiga a le lalolagi.”b Peitaʻi, e sili atu mea o loo i le tusi na i lo le manatu i ai o se tusi lauiloa ua saunia lelei. E matilatila le tusi o Iopu i tusi o le Tusi Paia i le faaeaeaina o le malosi o Ieova, lona faamasinotonu, lona atamai, ma lona alofa. O loo sili ona faailoa manino ai le finauga e sili ona tāua i le vateatea aoao. O loo faamalamalama ai le tele o mea o loo taʻua i isi tusi o le Tusi Paia, aemaise lava le Kenese, Esoto, Failauga, Luka, Roma, ma le Faaaliga. (Faatusatusa i le Iopu 1:6-12; 2:1-7 ma le Kenese 3:15; Esoto 9:16; Luka 22:31, 32; Roma 9:16-19 ma le Faaaliga 12:9; atoa ai ma le Iopu 1:21; 24:15; 21:23-26; 28:28 faatasi ai ma le Failauga 5:15; 8:11; 9:2, 3; 12:13.) O loo saunia ai tali i le tele o fesili e faatatau i le olaga. E mautinoa lava o se vaega tāua o le Afioga faagaeeina a le Atua, lea o loo telē ai se sao i le auala e maua ai malamalamaga aogā.
LE POGAI E AOGĀ AI
39. O ā auala eseese o loo faaeaea ma faaneeneeina ai Ieova e le tusi o Iopu?
39 O loo faaeaeaina Ieova e le tusi o Iopu ma molimau i lona atamai ma lona malosi e lē matāea. (12:12, 13; 37:23) I lenei tusi e tasi, e faa-31 ona faasino atu i le Atua o Lē Ona le Malosi Uma Lava, ua tele atu taimi ua taʻua ai na i lo isi tusi uma o le Tusi Paia. O loo faaneeneeina ai e le tusi lona faavavau ma lona tulaga faaeaina (10:5; 36:4, 22, 26; 40:2; 42:2) faapena foʻi lona faamasinotonu, alofa agalelei, atoa ma lona alofa mutimutivale (36:5-7; 10:12; 42:12). O loo faamamafa ai le faaeaeaina o Ieova na i lo le faaolataga o tagata. (33:12; 34:10, 12; 35:2; 36:24; 40:8) O Ieova le Atua o Isaraelu, o loo faaalia foʻi e faapea o le Atua o Iopu.
40. (a) O faapefea ona viiviia ma faamatala e le tusi o Iopu ia galuega o le foafoaga a le Atua? (e) O faapefea ona muaʻi faataʻimuaina mai ma ōgatusa ma aʻoaʻoga o loo i Tusitusiga Kerisiano Eleni?
40 O faamaumauga o loo i le Iopu o loo viiviia ma faamatala ai galuega o le foafoaga a Ieova. (38:4–39:30; 40:15, 19; 41:1; 35:10) E ōgatusa ma le faamatalaga a le Kenese e faapea na faia le tagata i le efuefu o le eleele ma e toe foʻi atu lavai ai. (Iopu 10:8, 9; Kene. 2:7; 3:19) O loo faaaogā ai faaupuga o “le na te togiolaina,” “togiola,” ma le “toe ola mai,” o lea ua aumai ai se faataʻimuaga o aʻoaʻoga o loo matilatila i Tusitusiga Kerisiano Eleni. (Iopu 19:25; 33:24; 14:13, 14) O le tele o faaupuga o le tusi o loo siitia mai e perofeta faapena foʻi ma tusitala Kerisiano, po o lo latou faia foʻi o ni faamatalaga e tutusa i ai. O ni faaaʻoaʻoga, faatusatusa mau nei: Iopu 7:17—Salamo 8:4; Iopu 9:24—1 Ioane 5:19; Iopu 10:8—Salamo 119:73; Iopu 12:25—Teuteronome 28:29; Iopu 24:23—Faataoto 15:3; Iopu 26:8—Faataoto 30:4; Iopu 28:12, 13, 15-19—Faataoto 3:13-15; Iopu 39:30—Mataio 24:28.c
41. (a) O ā tapulaa faatiokarate o loo faamamafaina i le Iopu? (e) I le ā ua avea ai le auauna a le Atua o Iopu ma faaaʻoaʻoga matilatila lelei mo i tatou i aso nei?
41 O loo faatulaga ai tapulaa amiotonu a Ieova mo le olaga i le tele o fuaiupu. O loo taʻusalaina mamafa lava e le tusi ia le matapeʻapeʻa i mea faitino (Iopu 31:24, 25), ifo i tupua (31:26-28), mulilua (31:9-12), faaamuamu (31:29), faamasinolētonu ma le faailoga tagata (31:13; 32:21), manatu faapito (31:16-21), atoa ai ma le lē faamaoni ma le pepelo (31:5), o loo faaalia ai e faapea o tagata e faia ia mea latou te lē mafai ona maua le finagalo malie o le Atua atoa ma le ola e faavavau. O Eliu o se faaaʻoaʻoga lelei o le faaaloalo loloto ma le faamaulalo, faatasi ai ma le faamalosi, lototele, ma le faasilisilia o le Atua. (32:2, 6, 7, 9, 10, 18-20; 33:6, 33) Ua saunia foʻi se lesona lelei e Iopu i le auala na faatinoina ai lona tulaga ulu, manatunatu mo lona aiga, atoa ai ma le agaga talimalo. (1:5; 2:9, 10; 31:32) Peitaʻi, e sili lava ona manatua Iopu i lona tausia o le faamaoni ma lona tumau ma le onosai, ua saunia ai se faaaʻoaʻoga lea ua avea o se lagolago malosi e faamalosia ai le faatuatua mo auauna a le Atua i le gasologa mai o taimi aemaise lava i nei taimi o loo tofotofoina ai le faatuatua. “Ua outou faalogologo i le onosai o Iopu, ua outou iloa foi le iuga i la le Alii, ina ua mutimuti vale tele le Alii ma le alofa naunau.”—Iako. 5:11.
42. O le ā le finauga autū o le Malo o loo faamaninoina i le Iopu, ma o ā vaega faaoso naunau o lenei finauga o loo faamatalaina ai?
42 O Iopu e lē o se tasi o le fanau a Aperaamo o lē na avatu i ai folafolaga o le Malo, peitaʻi o le tala e faatatau i lona faamaoni ua tele sona sao i le faamaninoina lelei o le malamalamaga i fuafuaga a Ieova e uiga i lona Malo. O le tusi o se vaega matuā manaʻomia o le faamaumauga tauatua, auā o loo faaalia ai le finauga autū i le vā o le Atua ma Satani, lea e aafia ai le faamaoni o tagata ia Ieova o ia o lo latou Pule Silisili Ese. O loo faaalia ai e faapea o agelu, o ē na muamua foafoaina na i lo le lalolagi ma tagata, o loo latou matamata mai foʻi ma e matuā naunau mai lava i lenei lalolagi ma le iʻuga o le a oo i ai le feteenaʻiga. (Iopu 1:6-12; 2:1-5; 38:6, 7) O loo faaalia ai e faapea na iai le feteenaʻiga a o leʻi oo ane i aso o Iopu, ma o Satani o se peresona agaga moni lava. Afai o Mose na tusia le tusi o Iopu, o le uluaʻi aliali mai la lenei o le faaupuga has·Sa·tanʹ i tusitusiga Eperu o le Tusi Paia, ua faamanino atili mai ai po o ai “le gata tuai.” (Iopu 1:6, faaopoopoga i le pito i lalo, NW; Faaa. 12:9) O loo faamaonia foʻi i le tusi e lē o le Atua le pogai o mafatiaga, o maʻi, ma le oti o tagata, ma o loo faamatala ai le pogai ua sauāina ai ē amiotonu, a o faataga pea ē amioleaga ma amioga leaga e faaauau. O loo faaalia ai o loo naunau Ieova e faagasolo pea le finauga seʻia oo ina faaiʻuina mulimuli.
43. I le ōgatusa ai ma faaaliga tauatua i le tusi o Iopu, o le ā le ala e ao nei ona uia e i latou uma o ē saʻilia faamanuiaga o le Malo o le Atua?
43 O le taimi lenei e ao ai ia i latou uma lava e mananaʻo e ola i le pulega o le Malo o le Atua ona tali atu ia Satani, ‘le na molia i latou,’ e ala i lo latou ola i le faamaoni. (Faaa. 12:10, 11) E ui o loo i le lotolotoi o ‘tofotofoga e ofo ai,’ e faaauau pea ona tatalo i latou e tausia le faamaoni mo le suafa o le Atua ina ia faapaiaina, atoa ma lona Malo ina ia oo mai ma aveesea Satani ma lana fanau uma o loo faaamuamu mai. O le taimi lena o “le aso e tau ai le taua” a le Atua, ona sosoo mai ai lea ma le mapusaga ma faamanuiaga ia sa faamoemoe i ai Iopu na te maua.—1 Pete. 4:12; Mata. 6:9, 10; Iopu 38:23; 14:13-15.
[Faaopoopoga i lalo]
b 1987, Tusi 6, itulau 562.