Fesootaiga i Totonu o le Aiga ma le Faapotopotoga
“Ia le aunoa a outou upu ma le alofa, ia faamāi i le masima.”—KOLOSE 4:6.
1. O le ā le tala a Atamu ina ua avatu e le Atua Eva ia te ia?
“E LEAI se tagata ua avea ma motu . . . O tagata taitoatasi o se vaega o le konitineta.” Sa faapena ona tusia ai e se tagata poto e matauina mea i ni senituri ua mavae. I lana faamatalaga, ua na ona ia lagolagoina ai o le manatu na saunoaina e Lē na Foafoaina Mea e uiga ia Atamu: “E le lelei ina toatasi o le tagata.” Sa iai ia Atamu le meaalofa o le tautala ma se gagana, auā na ia faaigoaina meaola uma lava. Peitai sa leʻi maua e Atamu se isi foafoaga faaletagata e mafai ona ia talanoa i ai. E lētioa la faapea ina ua avatu e le Atua, Eva lalelei ia te ia o sana avā, sa ia faapea mai: “O le ivi lava lenei o oʻu ivi, ma le aano o oʻu aano”! O lea, ina ua afuafua le uluai aiga faaletagata, sa amata ai ona fesootai Atamu ma se isi tagata.—Kenese 2:18, 23.
2. O le ā le leaga e mafai ona iʻu i ai le lē pulea o le matamata i le televise?
2 O le liʻo o le aiga o se nofoaga lea e sili ona lelei mo fesootaiga. O le mea moni, e faalagolago i ai le manuia aʻiaʻi o le aiga. Peitai, e alu ai le taimi ma se taumafaiga ina ia fesootai. I aso nei, o se tasi o mea e sili ona fāoa ai le taimi o le televise. E mafai ona avea o se meafaigaluega e faaleagaina ai e lē itiiti ifo i ni auala se lua. I le tasi itu, e mafai ona faatosina nauā ua faapea ona pupū i ai sui o le aiga, ma iʻu ai ina mate fesootaiga. I le isi itu, e ono avea le televise o se auala e sola i ai pe a tulai mai ni feeseeseaiga po o ni faalogona tigā. Na i lo le foia o faafitauli, ua filifili nisi paaga faaipoipo e aua le toe talanoa ae matamata i le televise. O lea e mafai telē ona saosaolaumea le televise i le lē taulau ona fesootai, lea ua faapea mai o se autū mo le talepeina o faaipoipoga. O i latou e faafaigata ona tausia le matamata televise i se tulaga e faalētāua atonu e lelei ona manatu e lafoai ese atoatoa.—Mataio 5:29; 18:9.
3. Ua faapefea ona maua e nisi aogā mai le faatapulaa o le matamata i le televise?
3 O le mea moni, ua oo mai ni lipoti fiafia e faatatau i faamanuiaga ua maua ona ua faaitiitia le faaaogāina o le televise pe ua oo foi ina lafoaia ese. Na tusi mai se tasi aiga: “Ua tele ai ni a matou talanoaga e fai o le tasi i le isi . . . , faia atili ni suesuega faale-Tusi Paia . . . Ua matou taaalo faatasi . . . O vala uma lava o la matou auaunaga i le fanua ua faateleina.” Na faapea mai se isi aiga ina ua uma ona aveesea la latou televise: “E lē gata ua matou faasaoina ai tupe [sa fai ai la latou tusiga i le televise] ae ua matou felataʻi ai o se aiga ma ua maua ai le tele o isi mea aogā e faaalu ai lo matou taimi. Ua lē taitai ona matou fiu.”
Vaai, Talanoa, ma le Faalogo
4. E mafai faapefea e se ulugalii faaipoipo ona faafesootaia le talisapaia o le tasi e le isi?
4 E eseese ituaiga o fesootaiga e maua i totonu o le aiga. O nisi e lēleoa. A tau lava o le fevaaiai o ni tagata se toalua, o se ituaiga lena o fesootaiga. O le mafuta faatasi e mafai ona faafesootai atu ai se lagona o le manatu mamafa. E ao i paaga ona alofia le nonofo valavala mo ni vaitaimi uumi seʻi vaganā ua iai se mafuaaga lē maalofia. E mafai e se ulugalii ona atiina aʻe le fiafiaga o le tasi i le isi e ala i le olioli i se mafutaga vavalalata la te maua i totonu o le fusi o le faaipoipoga. Pe i luma o le lautele pe na o i laua, la te pulea le tasi ma le isi o i laua, i se auala alofa ae faaaloalo, i le faaalia o le āva e tatau ai i laei ma amioga, e mafai ai ona la faafesootaia lēleoa le talisapaia loloto e le tasi o le isi. Sa faaupuina faapea e le Tupu poto o Solomona i upu ia: “Ia manuia lou vaipuna, ma ia e fiafia i lau avā na fai a o ē taulealea.”—Faataoto 5:18.
5, 6. Aiseā e ao ai i tane ona amanaia le tāua o fesootaiga ma a latou avā?
5 E manaomia foi i fesootaiga talanoaga, fefaaaliai—talanoaga ma le isi, ae lē o le tautala atu i le isi. A o sili atu ona lelei nisi fafine i le faamatalaina atu o o latou faalogona na i lo tamaloloa, ua lē o se faamolemolega lena mo tane e avea ai o ni paaga lē tautatala. E ao i tane Kerisiano ona nofouta faapea o le leai o se fesootaiga o se faafitauli autū lea i le tele o faaipoipoga, ma e ao ai la ona latou galulue mamafa i le tatalaina pea o laina o fesootaiga. O le mea moni, o le a latou faia lena pe afai latou te autasi ma a latou avā, i le utagiaina o le fautuaga lelei a le aposetolo o Paulo ua aumaia i le Efeso 5:25-33. Ina ia alofa se tane i lana avā e pei o lona lava tino, e tatau ona ia manatu mamafa i le tausia lelei ma le fiafiaga o lana avā, ae lē i na o ona lava fiafiaga. O le pogai lena, e lē tatau ai ona lafoaia fesootaiga.
6 E lē tatau i se tane ona iai le uiga faapea e ao i lana avā ona tau mānatu pe mateʻia faapea o loo ia talisapaia o ia. E manaomia e le avā ona mautinoa le alofa o le tane mo ia. E mafai e le tane ona faaalia lona talisapaia i le tele o auala—i faaleoga o le alofa ma meaalofa e leʻi faatalitalia, atoa ma le faailoa atoatoa i le avā o mea e ono lamatia ai o ia. O loo iai foi le luʻi o le faaalia o le talisapaia mo taumafaiga a lana avā, atonu pe i lona lalelei totino, i lona galue mamafa mo le aiga, pe i lana lagolagosua ma le loto atoa i gaoioiga faaleagaga. E faaopoopo i ai, ina ia utagia e se tane le fautuaga a le aposetolo o Peteru i le 1 Peteru 3:7, e ‘nonofo faatasi ma lana avā e tusa ma le poto,’ e tatau ona ia te ia le manatu mamafa, lea e faaalia e ala i le talanoaina ma ia o mataupu uma lava e faapopoleina ai, ma avatu ia te ia le āva o se ipu e sili ona vaivai.—Faataoto 31:28, 29.
7. O le ā le matafaioi e tatau i se avā ona fesootai ai ma lana tane?
7 E faapena foi, ina ia utagia e se avā le fautuaga i le Efeso 5:22-24 e faatatau i le gauai atu, e manaomia ona ia manatu mamafa i le tatalaina pea o laina o fesootaiga ma lana tane. E manaomia ona ia avatu i lana tane le “faaaloalo loloto,” e ala i lana tautala ma lana amio. Aua lava neʻi gaoioi fia tutoatasi o ia pe faaleamanaia faanaunauga o lana tane. (Efeso 5:33, NW) I taimi uma lava, e ao ona faia ni a la talanoaga tau lava o ia ma lana tane.—Faatusatusa Faataoto 15:22.
8. Ina ia tatalaina pea laina o fesootaiga, o le ā e tatau i avā ona loto malilie e faia?
8 Ma le isi, e ao i se avā ona leoleo faasaga i le oono e lē tautala o se faaaliga lea o le manatu mo ia lava. Afai e iai so o se feeseeseaiga, e tatau ona ia sailia se taimi tatau e lagā ai le mataupu. Ioe, ia fai ma lesona le Tupu Tamaitai o Eseta. Sa ia te ia se mataupu o le ola ma le oti e faailoa atu i lana tane. Na avea lana gaoioiga faanatinati atamai ma le faautauta o se faaolataga mo tagata Iutaia. Ua tatou nofo aitalafu e lē gata i a tatou paaga ae faapea foi i tatou lava ina ia fesootai pe afai na faamanuʻaina pe ua faamanuʻaina foi i tatou. E mafai ona fesoasoani tala mālie e fai ma le faautauta ma faaleatua e faafaigofie ai fesootaiga.—Eseta 4:15–5:8.
9. O le ā le vaega a le faalogologo e faia i fesootaiga?
9 E faaopoopo atu i le faaaogāina o le tautala e tatala ai pea laina o fesootaiga, o le matafaioi lea a tagata taitoatasi ina ia faalogologo i le mea o fai mai ai le isi—ma faia se taumafaiga e matauina le mea e lē o taʻu maia. I lea itu e manaomia ai ona uaʻi totoʻa atu i lē o loo tautala. E lē gata e manaomia i se tasi ona puʻe le manatu ua faaleoina mai ae e manaomia foi ona ia uaʻi totoʻa atu i le agaga o loo i tua o le auala na taʻua ai se manatu. E masani ona itiiti le tomai o le tane i lenei tulaga. Atonu e mafatia avā ona o le lē taulau i tane ona faalogologo. Ae manaomia foi i le vaega a avā latou ona faalogologo ma le faaeteete ina ia alofia ai lo latou vave oso i faaiʻuga. “E faalogo mai le tagata poto, e tupu ai pea lona poto.”—Faataoto 1:5.
Fesootaiga i le Va o Mātua ma Fanau
10. Ina ia tonu fesootaiga ma a latou fanau, o le ā e tatau i mātua ona loto malilie e faia?
10 O loo iai foi tulaga ua faafaigata ai ona fesootai mātua ma a latou fanau. Ina ia “aʻoaʻo . . . le tama e tusa ma lona ala” e manaomia ai ona faamautūina laina o fesootaiga. O le faia faapea o le a fesoasoani lea e faamautinoa ai faapea “a oo ina toeaina lava o ia, e le teʻa ese ai.” (Faataoto 22:6) I nisi taimi o le maamulu atu o fanau a nisi o mātua i le lalolagi, ua mafua ona o se va i fesootaiga na tuputupu aʻe i le taimi a o laiti. Ua faamatilatila mai le matafaioi a mātua ina ia faaauau ona fesootai ma a latou fanau i le Teuteronome 6:6, 7: “Ia i ai foi i lou loto o upu nei ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei. Ia e matuā aʻoaʻo soo ai i lau fanau, ma ia e tautalatala aʻi, pe a ē nofo i lou fale, pe a ē savali foi i le ala, pe a ē taoto, pe a ē tulai foi.” Ioe, e tatau lava i mātua ona faaaluina se taimi ma a latou fanau! E tatau ia i latou ona loto malilie e faia ni taulaga mo a latou fanau.
11. O ā nisi mea e ao i mātua ona faailoa atu i a latou fanau?
11 Mātua, ia taʻu atu i a outou fanau faapea e alofa Ieova ia i latou e pei ona e alofa foi ia i latou. (Faataoto 4:1-4) Faailoa ia i latou lou naunau e faataulaga mea lelei ma fiafiaga mo lo latou tuputupu aʻe faalemafaufau, i faalogona ootia, i le itu faaletino, ma le faaleagaga. O le mea tāua i lenei itu o le malamalama, o lona uiga, o le tomai lea o mātua e iloa atu ai mea i mata o a latou fanau. O le faaalia o le alofa lē manatu faapito, e mafai ai e outou mātua ona atiina aʻe se fusi malosi o le aufaatasiga ma a outou fanau ma faalaeiau ai i latou e faailoa mai ia te outou a latou mealilo na i lo le faailoa atu i a latou tupulaga.—Kolose 3:14.
12. Aiseā e ao ai i talavou ona saoloto e fesootai ma o latou mātua?
12 I le isi itu, talavou e, ua ia te outou le matafaioi ina ia fesootai ma outou mātua. O le talisapaia o mea ua la faia mo outou o le a fesoasoani lea ia te outou ina ia tou faatuatuaina i laua. Tou te manaomia le la fesoasoani ma le lagolagosua, ma o le a faafaigofie ona la avatua pe afai tou te saoloto e fesootai ma i laua. Aiseā e avea ai fua au tupulaga ma puna autū o fautuaga? E itiiti lava se mea ua faia e i latou nei mo outou pe a faatusatusa atu i o outou mātua. E lē sili atu so latou tomai i le olaga na i lo outou, ma afai e lē o se vaega o le faapotopotoga a outou tupulaga, latou te lē o naunau moni foi la mo so outou lelei tumau.
Fesootaiga i Totonu o le Faapotopotoga
13, 14. O ā mataupu silisili faale-Tusi Paia e faatatau i fesootaiga i le va o Kerisiano?
13 O se isi luʻi, o le tatalaina pea lea o laina o fesootaiga ma ou uso i le faapotopotoga. Ua faatonuina malosi i tatou ina ia aua le tuulafoaiina ‘le faapotopotoina faatasi o i tatou.’ Mo le ā le fuafuaga tatou te faapotopoto faatasi ai? “Ina ia taufaatupu ai le alofa ma galuega lelei.” E manaomia ai e lenei mea fesootaiga. (Eperu 10:24, 25) Afai e faatiga se tasi ia te oe, e matuā lē avea lena o se mafuaaga mo le lē toe alu i sauniga. Ia tatala pea laina o fesootaiga e ala i le faatinoina muamua o le fautuaga na aumai e Iesu ia i tatou e pei ona faamauina i le Mataio 18:15-17. Ia talatalanoa ma lē ua e manatu o loo faapogaia lou lē fiafia.
14 Afai e mapuna aʻe ni faafitauli i lou lua va ma se tasi o ou uso, ia utagia le fautuaga faale-Tusi Paia e pei o lea o loo maua i le Kolose 3:13: “Ia fefaapalepaleai, ma ia fefaamagaloai outou, pe afai ua agaleagaina se tasi e se tasi; faapei ona faamagalo mai [Ieova] ia te outou, ia faapea foi outou.” O i inā e faatatau ai fesootaiga na i lo le musu e talanoa i se tasi. Ma afai e te matauina se tasi e foliga mai e faaūū atu ia te oe, ia utagia le fautuaga o loo maua i le Mataio 5:23, 24. Ia faafesootai, ma taumafai e tausi le filemu ma lou uso. E manaomia ai i lenei mea le alofa ma le loto maulalo i lau vaega, peitai ua e nofo aitalafu ia te oe lava ma i lou uso ina ia utagia le fautuaga a Iesu.
Fautuaga ma Faalaeiauga
15. Aiseā e ao ai i Kerisiano ona lē tuua le faaoo atu o le fautuaga pe afai o loo ia iai i se tulaga e fai ai faapea?
15 O le matafaioi ina ia fesootai, e aofia ai foi le utagiaina o le fautuaga a Paulo i le Kalatia 6:1: “Le au uso e, afai e maua se tagata i se tasi agasala, o outou o i la le Agaga ia outou faafoi mai le ua faapeaina ma le loto o le agamalu, ma ia faaeteete oe ina neʻi faaosoosoina foi oe.” E ao i le loto maulalo ona faapogaia ai i tatou e talia le faasinoga a se tasi ia i tatou o le mea ua tatou sese ai i la tatou tautala po o le amio. O le mea moni, e ao ia i tatou uma lava ona maua le uiga sa iai i le faisalamo o Tavita ina ua ia tusia: “Ia fasia mai aʻu e le tagata amiotonu, o le alofa lava lea; ia aoai mai foi o ia ia te au, o le suāuu i loʻu ulu lea, e le ʻalo ai loʻu ulu.” (Salamo 141:5) E ao i toeaina ona patino lava le avea ma faaaʻoaʻoga matilatila o le loto maulalo, ia lē tautū i sona lava manatu totino, a ia sauni e talia se fetuutuunaiga, i le teuina lea i manatu faapea ‘e faamaoni manuʻa mai se uo alofa.’—Faataoto 27:6.
16. O le ā le ituaiga o fesootaiga e ao i failauga talavou ona talia?
16 O se ala atamai ma le loto maulalo mo talavou ona sailia le fautuaga ma le taʻitaʻiga mai Kerisiano taʻumatuaina, o ē atonu e mafai ona ofoina atu ni manatu aogā. E oo foi i toeaina e mafai ona latou maua aogā i lenei auala. Mo se faaaʻoaʻoga, na faapea mai se tasi toeaina i sana lauga faapea o faamanuiaga o loo taʻua i le Faaaliga 7:16, 17, e uiga i le lē toe matelaina ma galala, o mea ia o loo tepa taulaʻi atu i ai isi mamoe i le lalolagi fou. Peitai, ua uma ona faasino mai faapea o lenei mau e faatatau muamua i le taimi lenei. (Tagai Revelation—Its Grand Climax At Hand!, itulau 126-128.) Na manatu se toeaina sa iai i le aofia e ao ona ia faailoa atu le mataupu, peitai a o ia leʻi maua le avanoa e faia ai faapea, sa telefoni ane le failauga lava ia ma fesili atu mo so o se fesoasoani i le faaleleia o lana lauga. Ioe, seʻi o tatou taumafai e faafaigofie mo i latou o ē o loo fia fesoasoani mai ia i tatou e ala lea i le faafesootai atu o lo tatou faanaunauga mo se fautuaga. Seʻi aua lava neʻi o tatou maitaita pe soona ilitata.
17. E mafai faapefea ona avea fesootaiga o se mea e atiina aʻe ai o tatou uso?
17 Sa taʻua e le Tupu o Solomona se mataupu silisili e mafai ona fetaui lelei i la tatou talanoaga. Na ia faapea mai: “Aua neʻi e faafiti se mea lelei i e ua tatau i ai, pe a ua e mafai ona faia.” (Faataoto 3:27) O loo tatou nofo aitalafu i o tatou uso i le alofa. Fai mai Paulo: “Aua neʻi ia te outou se mea e tasi a se tasi tagata; a e tau lava o le fealofani; auā ai sē alofa atu i se tasi tagata, ua atoatoa ona faia e ia o le tulafono.” (Roma 13:8) O lea ia agaalofa i au upu faalaeiau. Ua faia ea e se auauna talavou o le faiva sana uluai lauga lautele? Faamālō ia te ia. O taumafai malosi ea se tuafafine po ua sili atu ona lelei i lona tofiga i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate? Faailoa ia te ia lou olioli i ana taumafaiga. Pe itiiti pe tele, o loo tauivi o tatou uso ma tuafāfine e faia le mea sili latou te mafaia ma o le a faalaeiauina e ala i se faaaliga alofa o le talisapaia.
18. I mea e faaalia ai le soona mautinoa, o le ā se gaoioiga agalelei e tatau ona fai?
18 I le tuufaafeagai, atonu e telē le tomai o se failauga talavou, ae ona e talavou, na te ono matuā faaesea ai lona lava mautinoa na i lo le mea sa tatau ona iai. O le ā le ituaiga o fesootaiga o le a manaomia i inei? Pe lē o se agalelei ea pe afai e faamālō atu ia te ia se toeaina taʻumatuaina mo ni manatu lelei uma o lana lauga ae, i le taimi lava e tasi, ia fautuaina ma le agamalu i ni auala e mafai ai ona ia atiina aʻe le loto maulalo i le lumanai? O sea fesootaiga e faaalia ai le alofa faaleuso ma e fesoasoani ai i ē talavou ina ia vave aveesea ni uiga leaga, a o leʻi mauaa ia i latou.
19. Aiseā e ao ai i toeaina ma ulu o aiga ona avea ma ē faifesootaiga?
19 E fesootai toeaina taitasi ma le faapotopotoga e uiga i mea e aogā—ae o le mea moni, latou te alofia le faaalia o mataupu faalilolilo, e pei o mataupu e fesootai ma faafitauli faafaamasinoga. Peitai o le soona faimea nanā, e iʻu ai i le lē talitonuina ma faavaivaia ai ma e mafai ona faaleagaina ai le agaga mafana i se faapotopotoga—pe i se aiga. Mo se faaaʻoaʻoga, e fiafia uma lava tagata e faalogo i se lipoti e atiina aʻe ai. E pei lava ona moomoo le aposetolo o Paulo e faaoo atu meaalofa faaleagaga, e ao foi la i toeaina ona naunau e tuuina atu faamatalaga e atiina aʻe ai isi.—Faataoto 15:30; 25:25; Roma 1:11, 12.
20. O le ā le vala o fesootaiga o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai?
20 Ioe, e matuā tāua lava fesootaiga i le faapotopotoga Kerisiano ma i le aiga Kerisiano. E lē gata i lena, e matuā manaomia foi lea i se isi itu. O fea? I le faiva faa-Kerisiano. I le mataupu o sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai auala e faaleleia ai o tatou tomai tau fesootaiga i lenei galuega e sili ona tāua.
E Faapefea ona E Tali?
◻ E mafai faapefea ona foia se toʻatugā faifai pea i fesootaiga a le aiga?
◻ E mafai faapefea e tane ma avā ona faafetaiaia le luʻi o fesootaiga?
◻ E mafai faapefea e mātua ma fanau ona alofia le va i tupulaga?
◻ E faamaonia faapefea le avea o fesootaiga i faapotopotoga ma aiga o se mea e atiina aʻe ai?
[Ata i le itulau 18]
O fesootaiga lelei e siitia ai le tulaga ma le fiafiaga o le aiga