O Ieova ma Keriso—O ni ē Taulamua i Fesootaiga
“E le faia lava se mea e le Alii o Ieova, a e faaalia lona finagalo [lilo] i ana auauna o perofeta.—AMOSA 3:7.
1. O ā auala o fesootaiga ua faaaogā i aso nei?
UA AVEA fesootaiga i aso nei ma pisinisi e faitau miliona tāla tupe e maua ai. O tusi uma lava ua faasalalauina, o nusipepa ma mekasini uma ua lomia e lē aunoa, o polokalama uma ua tolaulauina i leitiō ma televise, atoa ma ata faasolo ma koneseti uma, o ni taumafaiga ia mo fesootaiga. Ua moni foi lea i tusi uma ua tusia ma femeliaʻi solo atoa ma telefoni uma ua faia. O nei mea uma o ni taumafaiga mo fesootaiga.
2. O ā nisi faaaʻoaʻoga o faiga auiluma ua faia e tagata i matātā eseese o fesootaiga?
2 O faiga auiluma ua faia e tagata i matātā eseese tau fesootaiga o se mea e maofa ai. Mo se faaaʻoaʻoga, o uaea tuaiti (fiber-optic cables), ia ua sili mamao aʻe na i lo uaea apamemea lapopoa, e mafai ona tauaveina ai le faitau sefuluafe o talanoaga i telefoni i le taimi e tasi. Ona faasolo ane lea i satelite mo fesootaiga, na o loo faataaliʻoliʻo i le vanimonimo o le lalolagi ma o loo iai masini mo le taʻuina mai o faailoilo o telefoni, feau faauaealesi, leitiō, ma televise. E mafai e se satelite faapena e tasi ona faafoeina feau o telefoni e 30,000 i le taimi lava e tasi!
3. O ā mea e tutupu pe afai e iai ni va i fesootaiga?
3 Ae ui i nei auala uma o fesootaiga, o loo tele pea mafatiaga i le lalolagi ona o le leai o se fesootaiga i le va o tagata taitoatasi. O lea, ua taʻu mai ai ia i tatou faapea, “o loo tuputupu aʻe se avanoa tele—se ‘va telē i fesootaiga’—i le va o kovana ma ē latou te pulea.” Ma o le ā ea ua masani ona taʻua o le va i tupulaga ae semanū o le lē taulau i mātua ma a latou fanau ona fesootai ma le manuia o le tasi i le isi? Ua lipotia mai e le au faufautua mo faaipoipoga faapea o le faafitauli tele i faaipoipoga o le leai lea o se fesootaiga i le va o le tane ma le avā. O le leai o se fesootaiga tatau e mafai foi ona faapogaia ai le oti. I le tau amataga o le 1990, e 73 tagata na maliliu ina ua lavea se vaalele, e foliga mai o le mea na mafua ai ona o le lē taulau o fesootaiga i le va o le pailate ma le faatonutonu atu mai le eleele. Sa folafola e le ulutala o se nusipepa: “Na Iʻu le Motusia o Fesootaiga i se Mala.”
4. (a) O le ā le uiga o “fesootaiga”? (e) O le ā le sini o fesootaiga faa-Kerisiano?
4 O le ā la le fesootaiga i le faatulagaga faa-Kerisiano? E tusa ai ma se tasi o lomifefiloi, o “fesootaiga” o lona uiga “ia faaoo atu faamatalaga, manatu, po o faalogona ina ia maua pe malamalama atoatoa.” Ua faauigaina e se isi lomifefiloi faapea “o se faiga lea mo le faaleoina o manatu ma le uigā.” Matau, mo le “faaleoina o manatu ma le uigā.” E manaomia faapitoa lava ona uigā fesootaiga faa-Kerisiano ona o lona sini o le pāʻia lea o loto o tagata i le upu moni mai le Afioga a le Atua, ma le faamoemoe ina ia latou gaoioi ai i mea ua latou aʻoaʻoina. Ua uunaia tutasi lea, e le alofa ma le lē manatu faapito.
Ieova o se Faifesootaiga
5. O le ā se tasi o uluai auala na fesootai ai Ieova le Atua ma le tagata?
5 E lē taumatea o Ieova le Atua o ia o le Faifesootaiga aupito sili. Ona sa ia foafoaina i tatou i lona faatusa ma ona foliga, ua mafai ai ona ia fesootai ma i tatou, ma ua taulau ai foi ona tatou fesootai ma isi e uiga ia te ia. Talu mai lava le foafoaga o le tagata, ua fesootai ai Ieova ma ana meafaiola faalelalolagi e uiga ia te ia lava. O se tasi o auala ua ia faia ai lenei mea e ala lea i ana foafoaga vaaia. O lea, ua taʻu mai ai e le faisalamo ia i tatou: “Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; ua faaalia foi e le va nimonimo le galuega a ona aao. O loo taʻu atu le upu e le tasi aso i le tasi aso, o loo faailoa foi le poto e le tasi po i le tasi po.” (Salamo 19:1, 2) Ma ua faailoa mai e le Roma 1:20 ia i tatou faapea ‘o uiga e lē vaaia o le Atua ua matauina ma le manino mai le foafoaga o le lalolagi.’ O le “matauina ma le manino” ua faaalia ai se fesootaiga uigā!
6. O le ā na faafesootai atu e Ieova i ana meafaiola faalelalolagi a o la iai i le faatoaga o Etena?
6 O i latou e aunoa ma se faatuatua i le Atua ma ana faaaliga tauatua ua taumafai e faatalitonu i tatou faapea e tatau i le tagata ona faalagolago i ana lava faamatalaga ina ia iloa ai le pogai ua ia ola ai. Peitai ua faamanino mai e le Afioga a le Atua faapea ua fesootai le Atua ma tagata talu mai le amataga. O lea, na avatu ai e le Atua i le uluai tamaloa ma le fafine le faatonuga mo le aumaia o ni fanau: “Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ia faatoilalo i ai, ma ia pule i . . . mea ola uma.” Na faatagaina foi i laʻua e le Atua e aai ma ia faamalieina i fua o le faatoaga—seʻi vagana le faasasaaga e tasi. Ma, ina ua lē usiusitai Atamu ma Eva, sa faafesootai mai loa e Ieova le uluai folafolaga faa-Mesia, ua aumaia ai i le fanau a tagata se sulu o le faamoemoe: “Ou te faatupuina le feitagai ia te oulua [le gata] ma le fafine, o lau fanau foi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu, a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae.”—Kenese 1:28; 2:16, 17; 3:15.
7. O le ā ua faaalia e le tusi o Kenese e uiga i fesootaiga a Ieova ma ana auauna?
7 Ina ua tumu Kaino le atalii o Atamu i le fia fasioti tagata, sa faafesootaia o ia e Ieova le Atua, e faapea: ‘Ia e faaeteete! O loo e agaʻi atu mo faafitauli!’ Peitai na musu Kaino e utagia le lapataiga ma fasiotia ai lona uso. (Kenese 4:6-8) Ona oo lea, ina ua faatumulia le lalolagi i le sauā ma le amioleaga, sa faafesootai atu e Ieova i le tagata amiotonu o Noa Lana fuafuaga ina ia faamamāina le lalolagi mai mea uma na leaga ai. (Kenese 6:13–7:5) Ina ua mavae le Lolo, ua ō mai i fafo Noa ma lona aiga nai le vaa, sa faafesootai atu e Ieova lana fuafuaga ia i latou e uiga i le paia o le ola ma le toto, ma e ala i le nuanua, na ia tuuina atu ai se faamautinoaga faapea o le a lē taitai ona ia toe faaumatiaina meaola uma i se lolo. I nai senituri mulimuli ane ai, na faafesootai atu ai e Ieova ia Aperaamo Lana fuafuaga faapea o le a maua e aiga uma o le fanau a tagata le manuia mo i latou lava e ala i le Fanau a Aperaamo. (Kenese 9:1-17; 12:1-3; 22:11, 12, 16-18) Ma ina ua tulei le Atua faapea o le a ia faaumatiaina tagata tufanua o Sotoma ma Komoro, sa ia faafesootai atu ma le alofa lena mea moni ia Aperaamo, e faapea: “Ou te natia ea ia Aperaamo le mea a ou faia?”—Kenese 18:17.
8. I ā auala e fa na fesootai ai Ieova ma ana auauna i le lalolagi?
8 Sa faaaogā e Ieova se faasologa umi o perofeta e fesootai ai ma Isaraelu, e amata mai ia Mose. (Eperu 1:1) I nisi taimi na ia faaaogā ai fetalaiga tuusaʻo, e pei ona ia fetalai atu ia Mose: “Ia e tusi nei upu.” (Esoto 34:27) Ae sa sili atu ona fesootai soo Ieova ma ana fofoga fetalai e ala i faaaliga, e pei ona sa la faia muamua ma Aperaamo.a Sa faaaogā foi e Ieova faalepō e fesootai ai ma tagata, ma e lē na o ana auauna ae faapea foi ma i latou e feutagaʻi ma ana auauna. Mo se faataʻitaʻiga, na faapogaia e Ieova tagata e toalua sa faafalepuipui faatasi ma Iosefa e fai ni a la faalepō, na sa faauigaina e Iosefa mo i laua. Sa faapogaia foi e Ieova Farao ma Nepukanesa e fai ni a la faalepō, ia na faauigaina e ana auauna o Iosefa ma Tanielu mo i laua. (Kenese 40:8–41:32; Tanielu, mataupu 2 ma le 4) E faaopoopo atu i ai, i le tele o mea na tutupu sa faaaogā ai e Ieova avefeau faaagelu e fesootai ai ma ana auauna.—Esoto 3:2; Faamasino 6:11; Mataio 1:20; Luka 1:26.
9. O le ā na uunaia Ieova ina ia fesootai ma ona tagata o Isaraelu, e pei ona faaalia i ā faaupuga?
9 O na fesootaiga uma a Ieova e ala mai i ana perofeta sa atagia ai lona alofa mo ona tagata o Isaraelu. O lea, na ia fetalai atu ai e ala i lana perofeta o Esekielu: “Ou te le fiafia lava i le oti o lē amio leaga, a ia liliu mai lē amio leaga ai lona ala, ma ola ai; liliu ia outou, ina outou liliu ese ia i o outou ala leaga; auā pe se a ea le mea tou te fia oti ai, le aiga o Isaraelu e?” (Esekielu 33:11) Sa avea Ieova o se Faifesootaiga e onosai ma faapalepale i ona tagata fouvale anamua, e pei ona matauina mai i le 2 Nofoaiga a Tupu 36:15, 16: “Ua aauina mai ia te i latou e Ieova le Atua o latou tamā o e ave ana feau, ua ala aauina lava i latou; auā ua na alofa i lona nuu ma lona afioaga; a ua latou . . . ʻinoʻino i ana afioga, ma ua ula i ana perofeta, . . . ua oo ina leai se fofo.”
10. Ua faapefea ona fesootai Ieova ma ona tagata i aso nei, ma o le ā le tele ua avea ai o ia ma Atua o fesootaiga?
10 I aso nei, ua ia i tatou le Afioga faagaeeina a le Atua, le Tusi Paia, lea ua faafesootai mai ai e Ieova ia i tatou faamatalaga e uiga ia te ia lava, ana fuafuaga, ma lona finagalo mo i tatou. (2 Timoteo 3:16, 17) O le mea moni, i le avea ma Faifesootaiga Tulagaese, ua folafola mai ai e Ieova: “E le faia lava se mea e le Alii o Ieova, a e faaalia lona finagalo i ana auauna o perofeta.” (Amosa 3:7) Na te faailoa atu i ana auauna mea ua ia fuafuaina e faia.
Le Alo o le Atua o se Faifesootaiga
11. O ai le meafaigaluega e taulamua a Ieova i fesootaiga ma tagata, ma aiseā ua talafeagai ai lona taʻu “o le Upu”?
11 I sui uma lava sa faaaogā e Ieova e faafesootai mai ai Lona finagalo, o lē sa taulamua o le Upu, le Lokou, o lē na avea o Iesu Keriso. O le ā le tāua o le faaigoaina o ia o le Upu, po o le Lokou? E faaalia ai o ia o le Fofoga Fetalai Sili a Ieova. Ma o le ā le fofoga fetalai? O ia lea na te faafesootai atu mea e fai mai ai le isi. O lea la sa avea ai le Lokou o sē e faafesootaia mai le afioga a Ieova le Atua i Ana foafoaga atamamai faalelalolagi. O le tāua tele o lena matafaioi ua faaigoaina ai o ia o le Upu.—Ioane 1:1, 2, 14.
12. (a) Mo le ā le fuafuaga na afio mai ai Iesu i le lalolagi? (e) O le ā e faamaonia ai lona faataunuuina ma le faamaoni o lena fuafuaga?
12 Na taʻu atu e Iesu lava ia ia Ponotio Pilato faapea o lana fuafuaga autū i le oo mai i le lalolagi o le faafesootai mai lea o le upu moni i le fanau a tagata: “O le mea lenei na fanau mai ai aʻu, o le mea foi lenei na ou sau ai i le lalolagi, ina ia ou molimau i le upu moni.” (Ioane 18:37) Ma ua taʻu mai ia i tatou e faamaumauga o i Evagelia le sogasogā tele na ia tauaveina ai lena tofiga. Ua matauina lana Lauga i luga o le Mauga o se lauga aupito sili e leʻi talaʻia muamua lava e se tagata. Maeu le tomai na ia faafesootai atu ai e ala i lena lauga! O le iʻuga na “matuā taufaiofo . . . le motu o tagata [sa faalogo i le lauga i lana auala tau aʻoaʻo atu].” (Mataio 7:28) Tatou te faitau ai e uiga i se isi mea na tupu: “Ua faalogo foi ma le fiafia le motu o tagata e toatele ia te ia.” (Mareko 12:37) Ina ua aauina atu nisi o auauna e puʻe ia Iesu, sa latou foi fua mai e aunoa ma ia. Aiseā? Na latou tali atu i le au Faresaio: “Ua leai lava se tagata e tautala pei o lena tagata.”—Ioane 7:46.
Sa Poloaia Soʻo o Keriso e Avea ma Faifesootaiga
13. O le ā e faaalia ai sa leʻi faamalieina Iesu i le avea ma faifesootaiga na o ia lava?
13 I le lē faamalieina e avea o se faifesootaiga na o ia lava, na muai poloaia ai e Iesu aposetolo e 12 ma mulimuli ane ai o faievagelia e 70 e ō atu o ni ē e faafesootaia le tala lelei o le Malo. (Luka 9:1; 10:1) Ma a o latalata lona afio aʻe i le lagi, sa ia poloaia ona soʻo e faia se galuega faapitoa. O le ā lena galuega? E pei ona tatou faitau ai i le Mataio 28:19, 20, sa ia faatonuina i latou ia avea ma faifesootaiga; ma e faaopoopo i ai sa tatau ona latou aʻoaʻoina foi isi e avea ma faifesootaiga.
14. Sa uigā faapefea uluai faifesootaiga Kerisiano?
14 Pe na avea ea le au soʻo o ni faifesootaiga uigā? O le mea mautinoa sa latou faapena! O le iʻuga o la latou talaʻiga i le aso o le Penetekoso 33 T.A., e 3,000 solu na faaopoopo atu i le faapotopotoga Kerisiano na faatoʻā faatuina. E leʻi mamao ae faateleina le aofai i tagata e 5,000. (Galuega 2:41; 4:4) E lētioa la tuuaʻia i latou e o latou fili Iutaia i le faatumuina o Ierusalema uma i la latou aʻoaʻoga ma faitioina mulimuli ane faapea ua latou faaliliuina le lalolagi ʻainā i la latou talaʻiga!—Galuega 5:28; 17:6.
15. O le ā le meafaigaluega ua faaaogā e Ieova i ona po nei e fesootai ai ma tagata?
15 Ae ā aso nei? E pei ona muai valoia i le Mataio 24:3, 45-47, ua tofia e le Matai, o Iesu Keriso, “le auauna faamaoni ma le mafaufau,” ua faia aʻe i Kerisiano faauuina, e tausia ana mea uma i le lalolagi i lenei aso o lona faatasi mai. O lena auauna faamaoni ma le mafaufau ua suitulaga ai i aso nei le Vaega Pule o Molimau a Ieova, lea ua avea ai ma ona sui folafola le Watch Tower Bible and Tract Society. Ae sili atu ona talafeagai, ua taʻua foi lena auauna faamaoni ma le mafaufau o se auala o fesootaiga a le Atua. Ma, ua ia faalaeiauina i tatou ia avea ma faifesootaiga lelei. O le mea moni, i le uluai lomiga lava o le Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence na ia fautuaina ai lana au faitau: “Afai e iai sou tuaoi po o se uo e te manatu o le a fiafia pe aogā i ai faatonuga mai [lenei mekasini], e mafai ona e faailoa atu i o latou manatu; i le talaʻia i ai o le Upu ma le faia o mea lelei i tagata uma lava a o e maua le avanoa.”
16. O le ā e faaalia ai e sili atu e manaomia na i lo le Tusi Paia ina ia fesootai ai ma le uigā le Atua ma ana auauna faalelalolagi?
16 Peitai, e lē lava le na ona mauaina o le Afioga a le Atua ma le faitauina totino ina ia maua ai le poto saʻo e savali ai se tasi i le ala i le ola. Manatua le eunuka Aitiope o lē na faitauina le valoaga a Isaia ae sa lē malamalama i le mea na ia faitauina. Sa faamatala atu e le faievagelia o Filipo le valoaga ia te ia, ma ina ua maeʻa lena sa sauni ai loa o ia e papatiso e avea ma soʻo o Keriso. (Galuega 8:27-38) O le mea moni, o le sili atu o mea e manaomia na i lo o le na ona faitauina o le Tusi Paia e le tagata lava ia, e mafai ona matauina mai i le Efeso 4:11-13, lea ua faaalia ai e Paulo faapea e lē gata ina sa tuuina mai e Keriso nisi e fai ma aposetolo ma perofeta faagaeeina ae na ia tuuina mai “isi foi e folafola le tala lelei, o isi foi e fai ma leoleo atoa ma aʻoaʻo; ina ia faaatoatoaina ai le au paia, latou te fai ai le galuega a auauna, ia atiina ae ai le tino o Keriso; seia tatou oo atu o i tatou uma lava ma le loto gatasi i le faatuatua ma le iloa lelei o le Alo o le Atua, ina ia fai ma tagata matua.”
17. O ā faailoga vaaia e mafai ai ona tatou mataulia le vaega o loo faaaogā e Ieova i aso nei e faafesootai mai ai ana fuafuaga i le fanau a tagata?
17 E mafai faapefea ona tatou mataulia i latou o ē ua faaaogā e Ieova le Atua ma Iesu Keriso e fesoasoani i tagata o le a avea ma Kerisiano ina ia ausia le tulaga o le tagata matua? E tusa ai ma le fetalaiga a Iesu, o se tasi o faailoga e mataulia ai e faapea e alolofa i latou nei o le tasi i le isi e pei ona sa alofa Iesu i ona soʻo. (Ioane 13:34, 35) O le isi faailoga e mataulia ai: E lē o i latou o se vaega o le lalolagi, e pei foi o Iesu sa lē o se vaega o le lalolagi. (Ioane 15:19; 17:16) Ma le isi lava foi faailoga ona latou te aloaia le Afioga a le Atua o le upu moni, e pei ona sa faia e Iesu, i le faaauau ona taulaʻi atu i lana pule. (Mataio 22:29; Ioane 17:17) O le faamuamuaina o le suafa o le Atua, e pei ona sa faia e Iesu, o le isi lea faailoga. (Mataio 6:9; Ioane 17:6) Ma toe tasi le isi faailoga, o le mulimuli lea i le faaaʻoaʻoga a Iesu i le talaʻia o le Malo o le Atua. (Mataio 4:17; 24:14) E na o le tasi lava le vaega o loo faataunuuina na mea manaomia, ia ua taʻua o ni faifesootaiga faavaomalo ua lauiloa o Molimau Kerisiano a Ieova.
18. O ā vaega e tolu mo fesootaiga o le a talanoaina atili i isi mataupu?
18 Peitai, o fesootaiga, ua aumai ai foi se avega tauave agaʻi i isi. Ia te ai ua paʻū ai i Kerisiano le avega tauave ina ia faafesootai atu? Muamua lava, e tolu ni vaega e tatau ona manatu mamafa i ai Kerisiano i le tatalaina pea o laina o fesootaiga: o le liʻo o le aiga, le faapotopotoga Kerisiano, ma le faiva faa-Kerisiano i le fanua. O mataupu o loo sosoo mai o le a feutagai ma ia vala o la tatou talanoaga.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai Kenese 15:1; 46:2; Numera 8:4; 2 Samuelu 7:17; 2 Nofoaiga a Tupu 9:29; Isaia 1:1; Esekielu 11:24; Tanielu 2:19; Opetaia 1; Nauma 1:1; Galuega 16:9; Faaaliga 9:17.
O le a Faapefea ona E Tali?
◻ O le ā le leaga e mafai ona iai i le leai o se fesootaiga?
◻ O ai le toʻalua e aupito taulamua i faifesootaiga?
◻ O ā auala eseese ua faaaogā e le Atua e fesootai ai ma tagata?
◻ Sa tulaga ese faapefea Iesu o se faifesootaiga?
◻ O le ā le tele sa taulau ai uluai Kerisiano i fesootaiga?
[Ata i le itulau 13]
E pei o lona Tamā faalelagi, sa avea Iesu ma faifesootaiga alofa