Se Lalolagi e Sili atu ona Lelei—Ua Lata Mai!
UA FAAPEA mai le Encyclopedia of Religion: “O moomooga faamamai mo se parataiso, o se tasi lea o faanaunauga malosi e foliga mai o loo tumau pea ona iai i mafaufau o tagata ola. E lē taumatea o se moomooga lea e sili ona malosi ma sāga iai pea i tagata uma. O se moomooga faapitoa mo se parataiso, o loo iloatino lea i tulaga uma o le olaga faalelotu.”
E foliga mai o le faanaunauga masani o loo iai i aganuu uma, o le fia ola lea i se lalolagi e sili atu ona lelei, e pei o loo manaonao i se tulaga lelei atoatoa sa iai muamua a ua lē o toe iai nei. O lenei uiga, ua faaalia ai sa iai se parataiso i le amataga, ae i fea? Atonu o le a faapea mai se fomai o le mafaufau, o lenei faanaunauga malosi ua faaalia ai le manaoga ina ia toe maua le saogalemu sa iai a o i le manava o le tinā. Ae o lenei faamatalaga e lē o talitonuina e tagata popoto o ē o loo suesueina le talafaasolopito o lotu.
“Moomooga Faamamai mo se Parataiso”—Aisea?
Po o le iai o na moomooga faamamai, e pei ona taʻua ai e nisi, e na ona faia ina ia faamāmā ai faigata lē tumau o le olaga o le tagata? Po o le mea ea o iai se isi faamatalaga?
Aisea ua moomoo ai tagata mo se lalolagi e sili atu ona lelei? Ua aumaia e le Tusi Paia se faamalamalamaga manino ma faigofie: O le tagata e sau mai se lalolagi e sili atu ona lelei! Sa iai moni lava se parataiso i le amataga. Ua faamatalaina e le Afioga a le Atua lea parataiso e faapea “o se faatoaga” sa faatuina i se vaega faapitoa o Sasaʻe Tutotonu, sa faamanuiaina i “laau uma e matagofie i le vaai, e lelei foi pe a ʻaina.” Sa tuuina atu e le Atua lenei faatoaga i le tausiga a le uluai ulugalii. (Kenese 2:7-15) Sa o se faatulagaga lelei atoatoa ina ia mafai ai e tagata ona maua le fiafiaga moni.
Aisea na lē tumau ai na tulaga faa-Parataiso? Ona o le fouvale muamua a se mea faiola agaga, ona sosoo ai lea ma le ulugalii faaletagata. (Kenese 2:16, 17; 3:1-6, 17-19) Ona o lea, na leiloa ai i le tagata e lē na o le Parataiso, ae faapea foi ma le tulaga lelei atoatoa, soifua maloloina, ma le ola e lē uma. O tulaga sa amata ona taatele, sa lē faaleleia ai le olaga faaletagata. I le isi itu, sa faasolosolo ina paʻū maulalo i le tulaga e sili ona leaga na i lo o muamua, lea ua tatou vaaia i aso nei.—Failauga 3:18-20; Roma 5:12; 2 Timoteo 3:1-5, 13.
Sailiga mo se Parataiso —Se Talafaasolopito o Mafaufauga
E pei ona manatu i ai, “o moomooga faamamai mo se parataiso” e iai sona talafaasolopito umi lava. Ua manatua e tagata Sumeria se taimi na sologa lelei ai le pulega o le vateatea aoao: “Sa leai se fefe, leai se mataʻu, e leʻi faia e tagata ni tauvaga felosiai. . . . I le vateatea aoao, na vivii atu ai i le gagana e tasi, i le autasi tagata ia Enlil,” na taʻua ai e se solo a tagata Mesopotamia anamua. O nisi sa faamoemoe e pei o tagata Aikupito anamua e faapea, pe a mavae lo latou oti, o le a oo atu i se lalolagi e sili ona lelei. Sa latou talitonu faapea e mafai e se solu e lē mafai ona oti ona oo atu i le nofoaga na taʻua o laufanua o Aaru. Ae i le amataga, o lenei faamoemoe sa tatalaina atu i na o tagata maualuluga; a o ē matitiva, e lē mafai ona latou moomoo i le mauaina o se lalolagi faamanuiaina.
I se isi aʻoaʻoga ese faalotu, sa faatalitalia ai e tagata Hinitu se vaitaimi o le lalolagi e sili atu ona lelei (yuga) mo le tele o senituri. E tusa ai ma aʻoaʻoga faa-Hinitu e faapea, e fa tupulaga ia e feauauai mai i se faataamilosaga faifai pea, ma i le taimi nei, o loo tatou ola ai i se vaitaimi e sili ona leaga. Ua sili ona lē manuia, ona i lenei Kali Yuga (vaitaimi o le pogisa), faatasi ma ona mafatiaga uma ma amioga leaga, o le a tumau mo se taimi umi, e 432,000 tausaga e tusa ai ma manatu o nisi. Ae peitai, o loo faatalitali Hinitu faamaoni i le vaitaimi faaauro, le Krita Yuga.
I le isi itu, o loo moemiti pea tagata Eleni ma Roma i le fia oo atu i Motu o Manuia i tala faafagogo, i le Vasa Atalani. Ma o le toatele o tusitala e pei o Hesiod, Virgil, ma Ovid, sa latou taʻua se vaitaimi faaauro ofoofogia sa iai i le amataga, i le faamoemoe faapea, i se aso, ona toe faafoisia mai lea. E agaʻi atu i le faaiuga o le uluai senituri T.L.M., na valoia ai e le tusisolo Latina o Virgil le latalata ona oo mai o le aetas aurea (se vaitaimi faaauro) fou e tumau. I senituri mulimuli ane, “e lē itiiti ifo i le sefuluono emeperoa o Roma na faapea mai ua toe faavaeina e a latou pulega le Vaitaimi Faaauro,” o le tala lea a le Encyclopedia of Religion. Ae e pei ona tatou iloa lelei lava i aso nei, ua na o ni taofi na faapolotiki.
E toatele tagata mai Europa sa moomoo i se mea sa latou manatu i ai e faapea, o se laufanua malamalama i se motu (po o se akipeleko) i tala atu o le sami, o i inā sa latou talitonu i ai e faapea o loo ola ai tagata i le fiafia atoatoa. E tusa ai ma se tasi tala faaanamua e faapea, e ui lava sa matuā manuʻa leaga le tupu o Afa, ae sa ola pea ina ua ia mauaina le motu matagofie o Avalon.
I aso anamua ma i Tausaga Tutotonu (500-1500 T.A.), sa manatu ai le toatele faapea, o loo iai pea se faatoaga o le fiafiaga moni, le faatoaga o Etena, i se vaipanoa “i luga o se mauga e lē mafai ona āʻea, po o i tala atu o se vasa e lē mafai ona ausia,” ua faamatalaina ai e Jean Delumeau. E ui lava sa talitonu se tusisolo Italia o Dante i se parataiso faalelagi, ae sa manatu o ia faapea, o loo iai pea se parataiso faalelalolagi i luga o le mauga o lana Pulekatolio, e faafesagai ma le aai o Ierusalema. Sa talitonu nisi e faapea, sa iai i Asia, i Mesopotamia, po o le atumauga o Himeleia. Sa matuā tele lava tala faaanamua e uiga i se parataiso o Etena i le vaitaimi o le 550 i le 1500 T.A. E toatele na talitonu e faapea, e latalata atu i lena parataiso, sa iai se mālō matagofie na pulea e Patele Ioane. Talu ai le latalata tele ane o le lalolagi parataiso, e lē taumatea la, na umi ma tumu i faamanuiaga le mālō o Patele Ioane, ma o se puna tumau o mea e tele ma le tamaoaiga. I le manatuaina e isi o tala faaanamua a Eleni, o loo manatu ai pea faapea, o motu o le parataiso, e mafai ona maua i le Atalani. Na faaalia i faafanua o tausaga i le va o le 550 i le 1550 T.A. le mautinoa o lena talitonuga i le iai o le faatoaga o Etena, ma o loo faaalia ai le tulaga sa manatu i ai faapea na uluai tu ai.
I lona 15 ma lona 16 o senituri, na sailia ai e tagata folau o ē na sopoia le Atalani se lalolagi e faapea sa fou ma i le taimi e tasi sa o se lalolagi anamua. Sa latou manatu faapea, i le isi itu o le vasa, o le a latou maua ai e lē na o motu o Initia, ae faapea foi ma le faatoaga o Etena. Mo se faaaoaoga, sa sailia e Christopher Columbus ia Etena i atumauga o le sone mafanafana ma motu o le teropika i Amerika i Saute ma Amerika Tutotonu. O tagata suesue mai Europa na taunuu i Pasili, sa latou mautinoa faapea o le parataiso ua leiloa atonu o loo iai i inā ona o le mālū o le tau ma le anoanoai o meaai ma laau lauolaola. Ae sa leʻi pine, ae latou iloa le vavala mai o le mea moni.
Nuu Matagofie —Po o ni Nofoaga Lelei Atoatoa?
Na i lo o le taumafai e sailia le mea sa iai le lalolagi lelei atoatoa i se vaega mamao lava o le lalolagi, ua taumafai nisi e fai se ata o lea lalolagi. O lea, i le 1516, na faamatalaina ai e se tagata Egelani e suesue i mea tau i aganuu o Thomas More le motu o Nuu Matagofie e faapea, o se nofoaga e ofoofogia, e toafilemu, ma o se nofoaga tumau, e matuā ese mamao lava mai le lalolagi iuvale paʻū maulalo lea na te iloa. Sa taumafai foi nisi ina ia fuafuaina ni lalolagi e sili atu ona lelei, ma sili ona fiafia: i lona ono o senituri T.L.M., na taumafai ai Plato ma lona Mālō; i le 1602, na fuafuaina ai e se patele Italia o Tommaso Campanella le faamaopoopoina o lana Aai o le La; ma i na o ni nai tausaga mulimuli ane, na faamatalaina ai e se fai filosofia Peretania o Francis Bacon “le tulaga fiafia ma le olaola o lona setete o Atalani Fou. I le faagasologa o senituri, na faamatalaina ai e tagata fai mafaufau mai so o se matata, le anoanoai o Nuu Matagofie. Ae peitai, e toaitiiti lava nisi o i latou pe afai na iai, sa talitonu i ai.
Ua iai foi i latou o ē ua taumafai e fausia ni o latou lava Nuu Matagofie. Mo se faaaoaoga, i le 1824, na filifili ai se tamaloa mauoa Egelani, o Robert Owen, e faimalaga atu i Indiana, i le Iunaite Setete o Amerika, ina ia faataunuuina ona manatu e uiga i se Nuu Matagofie i le nuu na ia faaigoaina o New Harmony. I le talitonu faapea i lalo o tulaga saʻo, o le a oo ina faaleleia tagata, ma na ia faaaogāina ai toetoe lava o ana oloa uma i le taumafai e faavaeina le mea na ia moemiti i ai, o se lalolagi o amioga fou. Ae na faaalia i iuga na oo i ai e faapea, e lē lava auala fou o le olaga e aumaia ai ni tagata fou.
E toetoe lava o manatu uma faapolotiki na tausisi mai e faapea, e tatau i le tagata ona fuafuaina le lalolagi e tusa ai ma lona lava poto ma lona lava lagona e uiga i le mea ua moni ina ia mafai ai ona aumaia i le lalolagi le parataiso o loo moemiti i ai. Ae ua matuā fenuminumiai, ona o taumafaiga ina ia iloa na faanaunauga, ua iu i taua ma fouvalega, e pei o le Fouvalega a Falani i le 1789 faapea ma le Fouvalega a le au Bolshevik i le 1917. Na i lo o le aumaia o tulaga faaparataiso, ua masani pea ona iu ai nei taumafaiga i le faateleina ai o tiga ma mafatiaga.
O faanaunauga, o fuafuaga, o Nuu Matagofie, ma taumafaiga e faataunuuina na mea—o se tala e aumaia ai lea faanoanoaga ma lea faanoanoaga. I le taimi nei, o loo talanoa ai nisi e uiga i se “miti na lē taulau” ma le “iuga o se vaitaimi o moomooga mo ni nuu matagofie,” ua manaomia ai ona tatou aʻoaʻoina ina ia “ola e aunoa ma le mafaufau i nuu matagofie o mafaufauga.” Po o iai ea se faamoemoe faapea o le a vaaia se lalolagi e sili atu ona lelei, po o tumau pea ona avea ua na o se miti?
Kerisiano ma se Lalolagi e Sili atu ona Lelei
O le lalolagi fou, ua lē na o se miti— ae o se faamoemoe mautinoa! O Iesu Keriso, o Lē na Faavaeina le Faa-Kerisiano, sa ia silafia lelei lava o lenei lalolagi, e lē o le lalolagi lea e sili atu ona lelei. Sa ia aʻoaʻoina faapea o le a aināina le lalolagi e tagata agamalu ma loto maulalo, ma faapea o le a faia ai le finagalo o le Atua i inā. (Mataio 5:5; 6:9, 10) Na silafia uma e ia ma ona soʻo e faapea, o lenei lalolagi o loo pulea e le fili o le Atua, o Satani le Tiapolo, ma e faapea o le mafuaaga autū lenei mo le tele o mafatiaga o tagata. (Ioane 12:31; 2 Korinito 4:4; 1 Ioane 5:19; Faaaliga 12:12) Sa faatalitali atu tagata Iutaia faamaoni mo le aso o le a faasaolotoina ai e faavavau e le Atua le lalolagi mai taua, tiga, ma maʻi ina ia faatumuina ai i ē alolofa i le filemu ma le faamasinoga tonu. I le auala lava lea, na faatalitali atu ai ma le mautinoa Kerisiano o le uluai senituri mo le taimi o le a suia ai lenei lalolagi i se faiga fou o mea, “le lagi fou ma le lalolagi fou.”—2 Peteru 3:13; Salamo 37:11; 46:8, 9; Isaia 25:8; 33:24; 45:18; Faaaliga 21:1.
A o tautau Iesu Keriso i luga o le satauro, sa ia toe taʻua le folafolaga e uiga i se lalolagi e sili atu ona lelei i se pagota o lē na faaalia sina faatuatua ia te Ia. “Ona fetalai atu lea o [Iesu] ia te ia: ‘E moni ou te fai atu ia te oe i le asō, O le a ta faatasi ma oe i Parataiso.’” (Luka 23:40-43, NW) O le ā le malamalamaga o le pagota i le uiga o na upu? Pe sa taʻu atu e Iesu e faapea o le a ‘faatasi o ia’ ma le pagota i le lagi i lena lava aso, e pei ona faauigaina ai e nisi faaliliuga o le Tusi Paia a le Katoliko ma le Porotesano? E leai, e lē o le uiga lena o le fetalaiga a Iesu, ona talu mai lona toetu, na taʻu atu e Iesu ia Maria le Makatala e faapea, e leʻi ‘alu aʻe o Ia i lona Tamā.’ (Ioane 20:11-18) E ui lava sa aʻoaʻoina i latou e Iesu mo le tolu ma le ʻafa tausaga, a o leʻi oo i le Penetekoso i le 33 T.A., e oo lava i ona aposetolo, latou te leʻi talitonu i se parataiso faalelagi. (Galuega 1:6-11) Sa malamalama lelei lena pagota e uiga i le malamalamaga o le toatele o tagata Iutaia sa ola i lena vaitaimi: Sa folafola atu e Iesu se lalolagi e sili atu ona lelei o le a oo mai i le lalolagi parataiso. Na ioeina e se tasi tagata poto Siamani e faapea: “O le aʻoaʻoga e faapea e iai se taui pe a mavae lenei olaga, e lē o maua i le Feagaiga Tuai.”
Na faamautinoa mai e Pauro i lana tusi i tagata Eperu e faapea, o le a iai se parataiso i lo tatou lalolagi. Ina ua faalaeiau atu i ona uso talitonu ina ia aua neʻi ‘faatamala i le olataga e matuā tele sa muai fetalaia mai e Iesu Keriso,’ na faamautinoa atu ai e Pauro faapea, na tuuina atu e Ieova le Atua ia Iesu le pule uma lava “i le lalolagi ʻainā uma [i le faa-Eleni, oi·kou·meʹne] o loo sau.” (Eperu 2:3, 5, NW) I le Tusi Paia Kerisiano Eleni, o le upu oi·kou·meʹne e masani lava ona faasino atu i lo tatou laueleele ua faatumuina e tagata soifua, ae e lē o le lagi. (Faatusatusa i le Mataio 24:14; Luka 2:1; 21:26; Galuega 17:31.) O lea la, o le Malo o le Atua ua pulea e Keriso Iesu, o le a faatinoina lana pule i luga aʻe o le lalolagi ainā uma. O se nofoaga lelei atoatoa moni lena e tatau ona ola ai!
E ui o le Mālō lava ia e faalelagi, ae peitai, o le a ia aiā mai i mataupu i le lalolagi. Ma o ā iuga? O maʻi, amioga leaga, mativa, ma le oti, o le a lē toe manatua lava. E oo lava i le ita ma le lē loto malie, o le a mou atu. (Faaaliga 21:3-5) Ua faapea mai le Tusi Paia, ‘ua faamafola e le Atua lona aao ma faamalie le manao o mea ola uma.’ (Salamo 145:16) O faafitauli e pei o le leai o ni galuega ma le polusione, o le a foia i se auala aogā e oo i le faavavau. (Isaia 65:21-23; Faaaliga 11:18) Ae i lo o mea uma lava, e faafetai i le faamanuiaga a le Atua, ona o le a manumalo le upu moni, faamasinoga tonu, ma le filemu—o uiga na e foliga mai ua toeitiiti lava mou atu!—Salamo 85:7-13; Kalatia 5:22, 23.
Po o nei mea uma ea o se miti, po o se Nuu Matagofie i mafaufauga? E leai, o lenei taimi e sili ona faigata o loo tatou ola ai, ua faaalia ai ua tatou ola i “aso e gata ai” o lenei lalolagi, ma o lea ua lata mai le lalolagi fou. (2 Timoteo 3:1-5) Pe e te fia ola ai i inā? Ia aʻoaʻo pe mafai faapefea ona e ola ai e ala i le suesueina o le Tusi Paia ma Molimau a Ieova. Ua lata mai se lalolagi e sili atu ona lelei, e matuā sili atu lava ona lelei na i lo o le mea na tatou moemiti i ai. E lē o se Nuu Matagofie i mafaufauga—o se mea moni lava!
[Ata i le itulau 7]
Se lalolagi e sili atu ona lelei —ua lē pine ae oo moni mai